DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1940 str. 21     <-- 21 -->        PDF

Drugi primer


Pljusak od 2 juna 1915 god.


Pljusak je bio intenzivniji u oba sliva nego u prvom primeru. Od 8
i 15 do 8 i 20 iznosio je intenzitet pljuska u pošumljenom slivu 1,68 mm.
u minutu, a u nepošumljenom slivu 1,58 mm. Ukupna količina vodenog
taloga bila je nešto manja u pošumljenom slilvu.


Posle korekture manje vodostanje je iznosilo u nepošumljenom slivu
1618 lit/sec 100 ha a u pošumljeilom 817 lit/sec 100 ha. Dakle, vodostanje
na stanici pošumljenog sliva iznosilo je 50,5% vodostanja nepošumljenog
sliva.


...../../. ...../...


Meo


/... /So.


/2

. //».


/...


...... ...... a boge


0O€ L>..


.. bpej/e ...... .../.....


8..
7oo no .../ie/it/ Too


CJiub ........— , ........ ...


ĆToo


Snn


.. ...


9™


-


/..


-J


0 —1 0
Vac 7 /.2 /3 /4 /SVac


70..07 MM ..... MM
.. 30


........ u


25 AS


. ../..... ra/io/4


SO
/S /s


ft


/. /o


L i I S


´/ 4 J J 1 i rl o


vac 7 /o /3 /* /svac


a


SI. 3.


Ukupni odliv vodenih taloga iznosio je u nepošumljenom slivu 60,1%
a u pošumljenom samo 13,6% od ukupne količine. Pljusku je prethodio
dosta sušan maj, pa se time tumači tako malii odliv iz šumskog zemljišta.
(SI. 3.)


Treći primer


Provala oblaka od 13 jula 1915 god. Tada je na vodomjernoj stanici
u Rapengrabenu konstatovano najveće vodostanje u toku petnaest godina
ispitivanja. Ono je iznosilo 3,100 lit/sec/100 ha, dok je u Šperbelgrabenu
iznosilo mnogo manje, 786, 3 lit/sec/100 ha.


četvrti primer
Ispitivanja Dr. V a 1 e k a pokazuju nam, da je na dan 24-VI-1928 g.
vodostanje u Kihovil iznosilo 17,3% vodostanja u Zdehovki.


543