DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1940 str. 19 <-- 19 --> PDF |
stojali s druge strane, kišnica se u stvari sliva površinski, i po oranicama slično kao što to biva kod pašnjaka i livada. Upijanje kišnice vrši se posredstvom kapilarnih sudova stvorenih u ornici. Kod svih zemljišta, koja nisu obrasla šumom, kišnica i sočnica kreću se koso, po liniji najvećeg pada. Pri tom se oticanje vrši u glavnom površinski a zavisi! u prvom redu od nagnutostil i osobine zemljišta da propušta i upija vodu, pa potom od drugih okolnosti, koliko će se vode površinski sliti, a koliko će se upiti u zemljište. Voda u glavnom teče površinski uporedo sa ravni koju predstavlja zemljište. Od nagiba, t. j . od brzine slivanja zavisi količina upijanja. U koliko je brzina slivanja veća, u toliko će se manja količina upijati u zemljište, a veća količina vode slivati. Pri svom površinskom oticanju kišnica i sočnica vrše ulogu spiranja. Kada voda teče u tankim slojevima, ona pribira lake i! sitne čestice raznih materijala, koje su se našle na površini zemljišta u vremenu padanja pljuska ili otapanja snega. Pokrenute sitne čestice zemlje brzo se rastvaraju. Sakupljene čestice voda nosi, ostavlja, ponovo poduhvata, dok ih ne donese u brazdieu, kuda i sama voda juri. Voda sakupljena u brazdici dobija veliku transportnu moć. Sve sabrane čestice ona sada sigurno prenosi kroz brazde u potočić, a iz ovoga u glavni potok. Iz bezbroj brazdi i potočića sabrane su u glavnom potoku ogromne mase nanosa od kamenja, peska i zemlje. Sve to izmešano valja se u vidu blatnjave mase niz potok i tako obrazuje bujicu. Bujice su u krajnjoj liniji pojave spiranja u pojedinim predelima, gde su zemljišta neotporna protiv razornog delovanja površinske vode. Jasno je, da je jedan vodotok ODterećen u toliko većom količinom tekuće vode, u koliko je procenat površinskog oticanja kišnice pri jednom pljusku veći prema procentu, koji se upije u zemljište. Naprotiv se deo vode upijen u zemljište, nikad ne ocedi u potpunosti, jer zemljište ima mogućnosti, da izvesan deo vode zadrži neoceden. Pri slivanju vode kišnice i sočnice šumsko zemljište blagotvorno deistvuje, kako vidimo, u dva pravca. Sprečava spiranje i odnošenje zemljišta u vodotoke, a voda se oceduje čista i bistra. Osim toga meteorska voga dospeva sporije u vodotoke. Ostala zemljišta površinski odlivaju kišnicu i sočnicu. Površinska voda razara slojeve zemljišta, snosi zemlju i druge čestice u vodotoke i ove opterećuje mutnom vodom a često i blatnjavom masom te stvara bujicu. S druge strane meteorska voda dospeva brže u vodotoke. Vodostanja u vodotocima. Da vidimo u kojim količinama meteorska voda dospeva iz šume u potoke, i u kojim količinama iz ostalih zemljišta. Koje zemljište povoljnije dejstvuje na vodostanja, šumsko ili druga zemljišta? — To će nam pokazati ova data. Ona će nam pokazati još u kojoj meri šumsko zemljište prema vrsti vodenih taloga povoljnije deluje od ostalih nepošum- Ijcnih zemljišta. 541 |