DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1940 str. 19     <-- 19 -->        PDF

stojali s druge strane, kišnica se u stvari sliva površinski, i po oranicama
slično kao što to biva kod pašnjaka i livada. Upijanje kišnice vrši se posredstvom
kapilarnih sudova stvorenih u ornici.


Kod svih zemljišta, koja nisu obrasla šumom, kišnica i sočnica kreću
se koso, po liniji najvećeg pada. Pri tom se oticanje vrši u glavnom površinski
a zavisi! u prvom redu od nagnutostil i osobine zemljišta da propušta
i upija vodu, pa potom od drugih okolnosti, koliko će se vode
površinski sliti, a koliko će se upiti u zemljište. Voda u glavnom teče
površinski uporedo sa ravni koju predstavlja zemljište. Od nagiba, t. j .
od brzine slivanja zavisi količina upijanja. U koliko je brzina slivanja
veća, u toliko će se manja količina upijati u zemljište, a veća količina
vode slivati.


Pri svom površinskom oticanju kišnica i sočnica vrše ulogu spiranja.
Kada voda teče u tankim slojevima, ona pribira lake i! sitne čestice
raznih materijala, koje su se našle na površini zemljišta u vremenu padanja
pljuska ili otapanja snega. Pokrenute sitne čestice zemlje brzo se
rastvaraju. Sakupljene čestice voda nosi, ostavlja, ponovo poduhvata,
dok ih ne donese u brazdieu, kuda i sama voda juri. Voda sakupljena u
brazdici dobija veliku transportnu moć. Sve sabrane čestice ona sada
sigurno prenosi kroz brazde u potočić, a iz ovoga u glavni potok. Iz bezbroj
brazdi i potočića sabrane su u glavnom potoku ogromne mase nanosa
od kamenja, peska i zemlje. Sve to izmešano valja se u vidu blatnjave
mase niz potok i tako obrazuje bujicu. Bujice su u krajnjoj liniji
pojave spiranja u pojedinim predelima, gde su zemljišta neotporna protiv
razornog delovanja površinske vode. Jasno je, da je jedan vodotok ODterećen
u toliko većom količinom tekuće vode, u koliko je procenat površinskog
oticanja kišnice pri jednom pljusku veći prema procentu, koji
se upije u zemljište. Naprotiv se deo vode upijen u zemljište, nikad ne
ocedi u potpunosti, jer zemljište ima mogućnosti, da izvesan deo vode
zadrži neoceden.


Pri slivanju vode kišnice i sočnice šumsko zemljište blagotvorno
deistvuje, kako vidimo, u dva pravca. Sprečava spiranje i odnošenje
zemljišta u vodotoke, a voda se oceduje čista i bistra. Osim toga meteorska
voga dospeva sporije u vodotoke. Ostala zemljišta površinski odlivaju
kišnicu i sočnicu. Površinska voda razara slojeve zemljišta, snosi
zemlju i druge čestice u vodotoke i ove opterećuje mutnom vodom a
često i blatnjavom masom te stvara bujicu. S druge strane meteorska
voda dospeva brže u vodotoke.


Vodostanja u vodotocima.


Da vidimo u kojim količinama meteorska voda dospeva iz šume
u potoke, i u kojim količinama iz ostalih zemljišta. Koje zemljište povoljnije
dejstvuje na vodostanja, šumsko ili druga zemljišta? — To će nam
pokazati ova data. Ona će nam pokazati još u kojoj meri šumsko zemljište
prema vrsti vodenih taloga povoljnije deluje od ostalih nepošum-
Ijcnih zemljišta.


541