DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1940 str. 18 <-- 18 --> PDF |
canje vode izvrši se i! u šumskim zemljištima relativno brzo. Nastupanje maksimalnog vodostanja primećeno je u Češkoj posle 40—50 minuta u nepošumljenom slivu a posle 225 minuta u pošumljenom od prestanka pljuska. U Švajcarskoj je ovaj razmak između prestanka pljuska i nastu panja maksimalnog vodostanja mnogo manji. Ova razlika potiče od veli čine sliva. U koliko je sliv manji, u koliko je površina manja koju treba da prede kišnica, u toliko je uticaj sporog doticanja od manje važnosti. Ali je mala brzina kretanja kišnice i način njenog kretanja po šum skom zemljištu od vrlo velike važnosti iz dva razloga: Prvo, u koliko kišnica sporije ponovo izađe na površinu, kada je jednom ponikla u šumsko zemljište, u toliko će ga potpunije natopiti; svaka će pukotina biti natopljena, svaka će se žilica okvasiti. Dakle, bez obzira koliki je nagib jedne padine, proces upijanja zemljišta kišnicom vršiće se nezavisno od nagiba. Zavisiće od boljih ili lošijih osobina zemljišta, da li će se veća ili manja količina kišnice, upiti a ne od nagiba padine. Zato je šumsko zemljište otporno protiv Plivanja bez obzira na nagib padine na kojoj se nalazi. Međutim kod drugih zemljišta nagib padine igra znatnu ulogu. Koeficijent oticanja površinske vode znatno zavisi u tom slučaju od nagiba. Što je nagib veći, pri ostalim jednakim uslovima, koeficijent oticanja je veći. Otuda je šuma nezamenjiva na strmim obroncima i vrletnim padinama. Druga važna činjenica nalazi se u tome, što kod šumskog zemljišta nema spiranja. Kišnica ponikla u zemlju gubi moć tekuće vode pa prema tome ne može da vrši ujogu zbirača pojedinih čestica na površini. Poniranjem kišnice u kanalčiće i! šupljine zemljišta nemoguće je njeno skupljanje u mlazeve. Proces erozije pojavljuje se tek u brazdama površinskog oticanja. Ova je činjenica od neobično velike važnosti. Ocedena voda iz šumskog zemljišta karakteristična je sa svojom bistrinom i slična je izvorskoj vodi. Zato što voda iz šume ne otiče površinski, već se oceđuje i ima onu kristalno bistru boju te dotiče u potoke bez mulja i drugih primesa. Zato potoci šumski: dobijaju onu čar i lepotu zbog načina doticanja vode. Na ovu činjenicu, da šumski potoci odlivaju čistu vodu bez zemlje i peska, navratićemo se još jednom. Kišnica, pala na šumska zemljišta, u koliko ona nisu izgubila svoje dobre odlike, gubi se odmah ispod lisnatog mrtvog pokrivača, vertikalno ponire, da se u unutrašnjosti skupi u kanalčiće i žilice zemljištnih slojeva. Vodena tim podzemnim putevima ponovo se oceđuje i poput izvora pojavljuje na površini. U pašnjak u vršeni su opiti istog dana na četiri mesta sa nagibom od 5°, 10", 20° i 25°. U vremenu od 2 minuta prosuto je na svakom po 25 litara vode. Pošto se trava navlažila, voda je oticala i po površini. Brzina slivanja vode u sekundi nađena je da iznosi 0,50 m na mestu sa nagibom od 10°, a 0,80 metara na mestu sa nagibom od 20". Sličan opit, izvršen na oranici , pokazao je, da se voda brzo upije u ornicu, ali ne ide dublje od zdravice. Po zdravici, plugom uglačanoj, voda curi. U koliko se tiče oranice, slivanje kišnice vrši se malo drugčije nego što to običan opit pokazuje. Kapljice kiše udaraju izvesnom snagom na ornicu i tim svojim udarom sabijaju površinske slojeve. Voda opet sa svoje strane vrši svoju ulogu pri dodiru sa raznim česticama. Kišnica rastvara te čestice. Od koloidnih masa ona stvara kašastu, lepljivu masu, koja neobično brzo slepljuje pore. Sabijanjem čestica pod udarom kapljica s jedne a zatvaranjem otvora, koji su na površini po 540 |