DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1940 str. 13 <-- 13 --> PDF |
uvećana svakim sekundom sa novim slojem. Posle n + 1 sekunda slice se toliko tih pantličica od vodenih slojeva, koliko je bilo potrebno sekunda, da prvi sloj izvrši potpuno pomeranje od slemena do odluka. Dolivanje vode postiže u tom trenutku svoj maksimum. Od tada, pod pretpostavkom da kiša pada sa istim intenzitetom, padaju u oluk jednake količine vode sve do prestanka kiše. Slivanje dakle kišnice preko jednakih kosih ravni, pri čemu su ilste brzine, postiže svoj maksimum jednovremeno. Ako je na jednoj ravni iiste površine il nagiba kao ravan, sa kojom se vrši poređenje, brzina pomeranja manja, slivanje će biti u manjim količinama za ono vreme, dok se ne izvrši potpuno pomeranje sloja po ravni; ali! će onog momenta, kada se to izvrši i na njoj nastupiti maksimum oticanja kao i na prvoj: preko obeju ravni! slivaće se u oluk jednake količine vode. Tu je samo razlika u vremenu nastupanja maksimuma. Vi! jasno naslućujete, da od šmskog zemljišta moramo tražiti da ono, pored manje brzine slivanja kišnice niz njegove padine, mora dejstvovatil kao privremeni rezervoar, kako bi dospele vode u potoke i reke za vreme padanja kiše bile manje po količini od onih, koje se sliju sa nepošumljenih zemljišta. To nam, kako ćemo malo docnije videti, naučna ispitivanja i pokazuju. Kišniica se mora i!z šume slivati! sporije, a da bismo pri tome vi´deli i osetili blagotvorno dejstvo šume. mora se dobar deo vode upiti u njeno zemljište i privremeno u njemu zadržati. Svojstva raznih vrsta zemljišta u odnosu na vodu.2 Kod šumskih zemljišta, prema vrsti i starosti sastojiina, slojevi su ispresecani hodnicima., kanalima i šupljinama i zauzimaju jačinu do 1 2 Za one čitaoce koji se više interesuju za svojstva zemljišta u odnosu na meteorsku vodu dajemo nekoliko opisa pojedinih horizonata (slojeva) zemljišta raznih kultura, kako ih je opisao Burger. Oranic a u Cofingenu: 25 cm sitna prerađena ornica, ispod nje zdravica od crvenkaste, peskovite gline sa belim pegama. Zemljište bez kamenja, a čvrstoća .. raste sa dubinom. Sam o s e u ornic i (orani sloj zemlje) mogu naći´ gliste. Dugogodišnja livada — kosi se jednom godišnje. Rastresitog sloja crnice nema. Smedasta zona peskovite gline proteže se na dubinu od 30 cm. a potom prelazi u smeđasto žutu peskovitu glinu bez kamenja. Slojevi su zemlje u dubini čvršći. Korenje najdubljih trava dostiže dubinu od 30 cm. U ovom sloju nalazi se prilično bogata fauna, naročito ima mrava; gliste su malobrojne, ali idu do 1 met. dubine. Smrčeva i jelova šuma (stara 50—60 god.). Jelova stabla potiču od prirodnog podmladivanja, smrčeva su veštački zasađena. Zemlja je pokrivena iglicama, malo mahovinom i pojedinačnim bukovim listom. Prvo je ozgo na dole sloj sirovog humusa od 2—5 cm. Ispod toga dolazi zona crnice debela 12 cm., koja postepeno prelazi u peskovito glinovitu zdravicu. Na dubini od 1,20 met. ima primešanog šljunka. Mreža korenja i žilica nalazi se u glavnom u sloju do 50 cm. dubine. Najdublje korenje dopire do dubine od 1,20 met. Životinjski hodnici su retki, ali se nalaze kanali od izumrlog korenja. Nađeni su neki sa prečnikom od 4 cm. Na i v i c i š u m e. Lisnatog (mrtvog) pokrova nema. Gornja površina zemljišta zatvorena, bez otvora i šupljina. Sloj crnice od 7 cm. prelazi postepeno u zdravicu. 535 |