DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1940 str. 36 <-- 36 --> PDF |
U banovinskim šumama vidimo prelaz na sve intenzivnije gospodarenje, jer se sve više radi u vlastitoj režiji. U banovini su pomalo likvidirani stari dugoročni ugovori, pa takovih imamo danas još svega 4, a i te smo naslijedili. Ti ugovori ističu 1942. god., samo sa firmom Ugar d. d. ističe ugovor 1952. godine. Nastoji se ove dugoročne ugovore što prije likvidirati, a onda će se moći u cijelosti provesti jedinstveni sistem gospodarenja i organizirati dobava i potrošnja drveta i drvnih proizvoda tako, da budu narodne potrebe u cijelosti zadovoljene, i da se istovremeno zaštiti šumarstvo do maksimalne mogućnosti. Sada više neće moći biti govora o tome, da je netko drugi kriv za štete i nazadak šumarstva u (Hrvatskoj, jer smo mi danas u šumarskoj struci posve samostalni, pa ćemo i sami biti krivi za sve eventualne neuspjehe. Govoreći o važnosti šume predsjednik naročito ističe zemljopisnu strukturu banovine Hrvatske, gdje imamo 36% površine pod šumom, a 56% su poljoprivredna zemljišta. Skoro polovina banovine je kraško područje, a od toga je 75% apsolutno šumsko tlo. Šumarsko društvo daje inicijativu i pomaže svaku akciju da se pošumljuje krš i goleti, pa će u svome glasilu kao i dosada donositi članke i rasprave o tome pitanju. Težak problem, koji je naslijedjen od prijašnjih dana, jesu imovne općine. One imaju danas 626.000 ha posjeda, a došle su u takav položaj, da se danas nalaze na rubu propasti. Potrebno je imovne općine sanirati, pa su održane brojne konferencije, a i Hrvatsko šumarsko društvo poticalo je nekoliko puta i sa svoje strane to bolno pitanje. Imovne općine mogle bi se sanirati na taj način: 1. da se finansijskim zakonom otpise dugovanje na osnovnom dopunskom porezu i na banovinskom prirezu do kraja 1940. godine, i to slijedećim imovnim općinama: Otočkoj, Ogulinskoj, I. Banskoj, II. Banskoj, Stajskoj i Đurđevačkoj, kao i svim ostalima, koje po tome naslovu imaju dugovanja. 2. da se u tekućem razrezu oporezivanja sasvim ukine dopunski porez za sve imovne općine kao nezakonit i nepravedan. 3. da se od plaćanja zemljarine oproste barem kroz 10 godina sve imovne općine izrijekom navedene u tački 1., a ostalima da se snizi zemljarina barem na 50% od sadanjeg propisa, jer je dokazano, da mnoge oranice plaćaju manje zemljarine od susjednih šuma. 4.da se ukine dosadanji način propisivanja općinskog nameta na bazi zemljarine i da se uvede novi način propisivanja u stanovitom postotku utrška postignutog za prodano drvo. Postotak koji otpada na upravne općine ima se podijeliti razmjerno prema površini šume i šumskog zemljišta svake pojedine upravne općine. Visinu postotka ustanovljuje sporazumno imovna općina sa svim upravnim općinama svoga područja, (kao što je to već provedeno kod Slunjske i Đurđevačke imovne općine). 5. da se ukine naredba Ministarstva šuma i rudnika od 4. maja 1922. broj 13.054, i da se sve šumarsko i lugarsko aktivno osoblje prevede na banovinski budžet, a imovne općine u ime pokrića upravnih troškova za ovo osoblje da doprinesu godišnji doprinos prema svojoj finansijskoj i ekonomskoj snazi. Visinu doprinosa odredjuje Đan. 6. da se isplate tekućih penzija šumarskog i lugarskog osoblja prevedu isto tako na banovinski budžet. 7. da se za dugove na plaćama aktivnom i penzioniranom osoblju dade primjerena pripomoć iz banovinske blagajne. Raspodjelu pripomoći vrši Ban. Provedba spomenutih mjera za sanaciju imovnih općina imala bi se provesti putem Uredbe sa zakonskom snagom. 506 |