DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1940 str. 25 <-- 25 --> PDF |
stalo toliko enciklopedično, da praktični šumari: mogu u radu postići dobre rezultate tek onda, ako se opredijele i izgrade u jednoj grani svoje struke. U tom bi smislu trebalo i vršiti raspored stručnjaka-šumara. Za visoke pašnjake, koji osim toga zahtijevaju još i naročitu spremu iz područja poljoprivrede, građevinstva i pravnih nauka, vrijedi to dvostruko. Još jedno. Šumarima, koji se posvete tom pitanju, treba dati punu garanciju, da će to pitanje ostati uvijek u domenu šumarske struke, jer je moje mišljenje, da se opredjeljenjem za tu tešku dužnost šumari svjesno udaljuju od svog pavog šumarskog poziva. Moraju proučavati potpuno nova pitanja iz tuđih struka, ako hoće da dobro rješavaju taj predmet. A kada je već tako, onda moraju biti sigurni, da neće jednom poslije dužeg rada na tom polju, donekle »odrođeni« svojoj struci, ostati »bez poziva«. Smatrao sam za potrebno da ovo iznesem, jer se i danas ponekad čuju glasovi, da bi pitanje planinskih pašnjaka imali jednom ipak preuzeti poljoprivrednici. Unapređenje visokih pašnjaka pretstavlja zapravo rad, kojim je uvjetovano podizanje stočarske privrede hercegovačkog seljaka. A, jer hercegovački seljak direktno ili indirektno ovisi pretežno o stoci, taj rad znači zapravo rad na općem ekonomskom ii kulturnom pridizanju našeg sela. Da bi se smišljeno prišlo unapređenju visokih pašnjaka, potrebno je u prvom redu urediti ih. Privredni planovi znače zapravo pregled nađenog stanja na pašnjacima, razmatranje o uzrocima tog stanja i mjere, koje je potrebno preduzeti za njihovo eventualno unapređenje. Hercegovački su visoki pašnjaci u svom današnjem stanju prosječno vrlo slabi. To su krševite visoravni sa slabim prinosnim sposobnostima, slabim vrstama trava, koje su indikatori mršavog ispranog tla. Kršna podloga pretstavlja sama po sebi jedan minus, a kada se uzme u obzir, da je većina pašnjaka pretrpila sve moguće nedaće prekomjernog iskorišćavanja i nikakve njege, onda si je lako stvoriti tačnu sliku o njima. Na mnogim su mjestima tu danas već potpuno uništene pašnjačke površine sa tragovima denudacije tla. Sa takvim objektima u većini danas u Hercegovini šumar počinje svoj posao. Rekli smo, da mora svakom drugom radu prethoditi uređenje njihovo. Za taj se posao traži od šumara naročito svestrano poznavanje osobina tla i kraja, dobro poznavanje trava, dobro poznavanje stočne ishrane, verziranost u pitanjima projektovanja i izgradnje hidrotehničkih objekata (naročito cisterni i lokava), dobro poznavanje prilika samih stočara, pravnih odnosa na pašnjacima i t. d. Svi se ti zahtjevi postavljaju na šumara, jer on danas sam riješava sva ta pitanja. Melioracije imaju da otklone nedostatke konstatovane privrednim planovima. Brojni su slučajevi koji dolaze u obzir pri unapređenju visokih pašnjaka. Najznačajnije je i svakako najteže pitanje nedostatka vode, koja je pojava skoro redovna na visokim hercegovačkim pašnjacima. Tu šumar ulazi! u dornen građevinske struke naročito, ako se radi o velikim objektima, kojima se ima osigurati voda za jedan cijeli pašnjak. Da udovolji ovom svom zadatku, mora se spremati i to vrlo ozbiljno. Hercegovački su pašnjaci svi skoro bezvodni ili sa malo vode, pa se može sa izgradnjom cisterni ili lokava na svakom pošnjaku skoro unapred sa sigurnošću računati. To pitanje pretstavlja najveću poteškoću kod uređenja pašnjaka. Ti objekti iziskuju i velike investicije te nekome, ko misli, da šumarstvo daje i ništa ne treba sve to izgleda ne rentabilno. O tome će 495 |