DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1940 str. 25     <-- 25 -->        PDF

stalo toliko enciklopedično, da praktični šumari: mogu u radu postići dobre
rezultate tek onda, ako se opredijele i izgrade u jednoj grani svoje
struke. U tom bi smislu trebalo i vršiti raspored stručnjaka-šumara. Za
visoke pašnjake, koji osim toga zahtijevaju još i naročitu spremu iz područja
poljoprivrede, građevinstva i pravnih nauka, vrijedi to dvostruko.
Još jedno. Šumarima, koji se posvete tom pitanju, treba dati punu garanciju,
da će to pitanje ostati uvijek u domenu šumarske struke, jer je moje
mišljenje, da se opredjeljenjem za tu tešku dužnost šumari svjesno udaljuju
od svog pavog šumarskog poziva. Moraju proučavati potpuno nova
pitanja iz tuđih struka, ako hoće da dobro rješavaju taj predmet. A kada
je već tako, onda moraju biti sigurni, da neće jednom poslije dužeg rada
na tom polju, donekle »odrođeni« svojoj struci, ostati »bez poziva«. Smatrao
sam za potrebno da ovo iznesem, jer se i danas ponekad čuju glasovi,
da bi pitanje planinskih pašnjaka imali jednom ipak preuzeti poljoprivrednici.


Unapređenje visokih pašnjaka pretstavlja zapravo rad, kojim je
uvjetovano podizanje stočarske privrede hercegovačkog seljaka. A, jer
hercegovački seljak direktno ili indirektno ovisi pretežno o stoci, taj rad
znači zapravo rad na općem ekonomskom ii kulturnom pridizanju našeg
sela. Da bi se smišljeno prišlo unapređenju visokih pašnjaka, potrebno je
u prvom redu urediti ih. Privredni planovi znače zapravo pregled nađenog
stanja na pašnjacima, razmatranje o uzrocima tog stanja i mjere,
koje je potrebno preduzeti za njihovo eventualno unapređenje. Hercegovački
su visoki pašnjaci u svom današnjem stanju prosječno vrlo slabi.
To su krševite visoravni sa slabim prinosnim sposobnostima, slabim vrstama
trava, koje su indikatori mršavog ispranog tla. Kršna podloga pretstavlja
sama po sebi jedan minus, a kada se uzme u obzir, da je većina
pašnjaka pretrpila sve moguće nedaće prekomjernog iskorišćavanja i
nikakve njege, onda si je lako stvoriti tačnu sliku o njima. Na mnogim
su mjestima tu danas već potpuno uništene pašnjačke površine sa tragovima
denudacije tla. Sa takvim objektima u većini danas u Hercegovini
šumar počinje svoj posao.


Rekli smo, da mora svakom drugom radu prethoditi uređenje njihovo.
Za taj se posao traži od šumara naročito svestrano poznavanje
osobina tla i kraja, dobro poznavanje trava, dobro poznavanje stočne
ishrane, verziranost u pitanjima projektovanja i izgradnje hidrotehničkih
objekata (naročito cisterni i lokava), dobro poznavanje prilika samih stočara,
pravnih odnosa na pašnjacima i t. d. Svi se ti zahtjevi postavljaju
na šumara, jer on danas sam riješava sva ta pitanja.


Melioracije imaju da otklone nedostatke konstatovane privrednim
planovima. Brojni su slučajevi koji dolaze u obzir pri unapređenju visokih
pašnjaka. Najznačajnije je i svakako najteže pitanje nedostatka vode,
koja je pojava skoro redovna na visokim hercegovačkim pašnjacima. Tu
šumar ulazi! u dornen građevinske struke naročito, ako se radi o velikim
objektima, kojima se ima osigurati voda za jedan cijeli pašnjak. Da udovolji
ovom svom zadatku, mora se spremati i to vrlo ozbiljno. Hercegovački
su pašnjaci svi skoro bezvodni ili sa malo vode, pa se može sa izgradnjom
cisterni ili lokava na svakom pošnjaku skoro unapred sa sigurnošću
računati. To pitanje pretstavlja najveću poteškoću kod uređenja
pašnjaka. Ti objekti iziskuju i velike investicije te nekome, ko misli, da
šumarstvo daje i ništa ne treba sve to izgleda ne rentabilno. O tome će


495