DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1940 str. 21 <-- 21 --> PDF |
bivati sve manji dok se konačno ne izgubi u jednoj harmoničnoj državnoj i narodnoj privredi i napretku. III. Ranije je naglašena isprepletenost šumarskih problema u Hercegovini, koji su uvelike uplivisani socijalnim i ekonomskim momentima jedne sredine sa vrlo teškim životnim uslovima. Jer, kolikogod su pojedine grane šumarskog rada vezane međusobno, toliko postoji jaš jača njihova povezanost sa socijalnim prilikama naroda. Izdvajanje krša i goleti, likvidacije uzurpacija, scrvituti, kozarenje, planinski! pašnjaci i t. d., to su sve hercegovački šumarski problemi sa jakom socijalnom pozadinom, čije rješavanje iziskuje vrlo dobro poznavanje il razumijevanje prilika, negdje skoro više nego poznavanje same struke. Njihovo rješavanje iziskuje smišljenost, povezanost i postepenost. Problem je izdvajanja krša i goleti — na kome sam i sam radio — dobrim dijelom zahvaćen prikazom problema pošumljavanja krša. Zabrana je paše jedno od najosjetljivijih pitanja hercegovačkog seljakastočara, a rad na izdvajanju golih površina tu mjeru u sebi redovno sadrži. Jer, prije svega je potrebno uhvatiti tlo travom, osobito na terenima gdje su osipine ili je teren izvrgnut bujicama. Znam sela, u kojima sam radio, gdje bi sa čisto šumarskog gledišta, — ne uzimajući u obzir socijalne posljedice — bilo potrebno najhitnije izdvojiti cijelo područje i zabraniti pašu na području jedne cijele katastralne općine, u kojoj ima do 300 domova. Svo je selo razbacano medu rukavima nekoliko bujičnih područja, i; kada bi došao koji stranac, navikao na racionalno stajsko ili polustajsko stočarstvo, ne bi uopće mogao vjerovati, da se tamo pase iz dana u dan i da o tome ovisi opstanak hercegovačkih buša, ovaca i koza jednog cijelog sela. A stvarno, na tome području živi i radi jedno cijelo veliko naselje. Provesti sve mjere, koje bi zahtjevalo čisto šumarsko stanovište, bilo bi očigledno nemoguće, ako se računa s opstankom tog sela. Ne može se donijeti odluka, niti da dotično selo pase po državnom zemljištu susjednih katastralnih općina, jer su prilike susjednih sela sigurno slične ili jednake. Površina je ispaše hercegovačkog seljaka tako uska, s obzirom na produktivnost tla, da svaki pojedinac i cijelo selo vodi strogo računa o svakom pednju svoje ispaše. Bio sam svjedok najtežim graničnim sporovima između dvije susjedne katastralne općine i to sve radi prikraćene ispaše od strane jednih ili drugih. Često takvi sporovi imaju i nedogledne posljedice. Taj se problem može s uspjehom rješavati ilii vrlo postepeno ili, ako se seljaku oduzme jedina mogućnost njegova opstanka, onda mu se to mora na drugi način kompenzirati! i to davanjem pomoći u stočnoj hrani ili novcu, pružanjem zarade i si., bilo po državi ili zadružnim korporacijama. IV. Neposredno na ovaj problem nadovezuje se problem servütuta pašarenja il drvarenja, pitanje koza na kršu, podjela krša odnosno likvidacija uzurpacija u Hercegovini. Servitutna prava obuhvaćaju svaki komad pošumljenog državnog zemljišta u Hercegovini, svaki komad i najgolijeg krša. Osim čisto ekonomskih razloga, s kojima seljak istupa u svojim molbama i zahtjevima prema državnim zemljištima opterećenima iz davnina servitutom, on u svoja traženja u novije vrijeme unosi i razloge potkrepljene pozitivnim zakonodavstvom, koje se temelji na njegovim stoljetnim pravima i običajima. To je još jedan razlog više u prilog njegovim zahtjevima i hercegovački se šumar često pored svega osta491 |