DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1940 str. 19 <-- 19 --> PDF |
odabrati onu vrstu drveta, koja — odoljevajući inače teškim uvjetima rasta na kršu — ima sposobnost jače pretvorbe supstrata na kome raste u tlo pogodnije za vrste većih terestričkih zahtjeva. Vrlo je važno naći vrstu, koja svojom krošnjom i! habitusom što više i što brže zaklanja^ tlo i brani! direktnu insolaciju. Poznato mi je iz vlastitog iskustva, da Česi u slične »pionirske« svrhe mnogo upotrebljavaju brezu i pinus banksüana, koje vrste svojim brzim rastom odmah s početka te širokom krošnjom i ranim sjemenjem savršeno ispunjaju svoju privremenu ulogu. S ovog gledišta je čempres svojim habitusom i minimalnom sjenom radi svoje piramidalne forme potpuno nepogodan. Osim toga je u mladosti dosta osjetljiv prema sušnim periodima najmanje relativne vlažnosti, te je i radi toga na hercegovačkom kršu nepoželjan. Ni ostale se conifere nisu bolje pokazale. Relativno su se najbolji rezultati postigli sa juniperusima, i austrijskim varijetetom crnog bora. Ako bi se primijenila gornja metoda rada na kršu t. j . metoda barem dviju etapa, onda bi u prvoj etapi bezuvjetno trebalo upotrebiti liščare i to poglavito grmlje. I zbilja vidio sam neobično uspjele radove na kršu, gdje su pretežno zastupljeni cytisus laburnum, colutea arborescens, punica granatum i t. d. Mnogi šumari ne bi izvjesne vrste, koje na kršu vrše odlične pionirske uloge, ni ubrojili u šumarske vrste, kao što su prunusi, amygdalusi, ficusi i slično. A to su zapravo one vrste, koje imaju da slome surovost krša. Tek bi pod njihovom zaštitom i u njihovoj sjeni — podsadnjom ili podsijavanjem — rasle one vrste, koje bi poslije činile glavnu sastojinu. Rad je na hercegovačkom kršu posljednjih 20 godina bio stalno u znaku najobičnije primjene iskustava sa primorskog krša. I prema tome tko je rukovodio radovima, dolazila je više do izražaja ova ili ona vrsta, ponajčešće čempres, čije smo nedostatke ranije iznijeli. Radilo se, trošilo i padalo ponovno u iste greške. Mnogi nisu imali u vidu različne uvjete primorskog i! hercegovačkog krša, niti uplive mikroklime i sadili su bez obzira na različite prilike jednu te istu vrstu na razna mjesta. Da se ne bi dalje padalo u istu grešku, Šumska je uprava u Mostaru sa sreskim šumarskim referentom osnovala probna polja, u kojima se vrše masovna ispitivanja. Oko 30 raznih vrsta drveća i grmlja, četinjara i lišćara, posađeno je na raznim mjestima, na jednako velikim površinama i po istim radnim metodama. Jedan je dio sadnica donesen iz stalnih rasadnika, a jedan je dio odgojen na samom kršu u malim rasadnicima, gdje su sadnice u glavnom imale već u rasadnicima da izdrže mnoge nedaće krša. Tek je početo i! ne može se još govoriti o sigurnim rezultatima, ali se već danas pokazalo na pr., da jedna te ista vrsta vrlo različito reagira na različite sunčane ekspozicije. To je jedan dokaz više u prilog našem tvrđenju, da kolikogod ima pravila za rad na kršu, da ima toliko i iznimaka, s kojima unapred treba računati, ako hoćemo da se opredijelimo za ovu ili onu vrstu ili metodu. Mišljenja sam, da bi ovaka ogledna polja trebalo osnovati što češće kod svih šum. uprava i šum. referenata, koji rade na kršu. Jer, bolje je plaćati sitne oglede, koji će dovesti do ispravnih zaključaka, nego se odmah opredijeliti za jednu vrstu i metodu, utrošiti veliki novac i doživiti neuspjeh. Odmah u početku spomenuo sam medu faktorima, koje treba studirati! — jer uplivaju na uspjeh rada na kršu — i faktore socijalne. Na prvi pogled čudno zvuči, da na taj rad imaju ti faktori veliki upliv, negdje i najveći. Mogao bih reći, da je u Hercegovini kao jednom od naj 489 |