DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1940 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST GOD. 64. RUJAN 1940. Prof. dr. ANDRIJA PETRAČIĆ, (Zagreb): O UPOTREBLJIVOSTI RAZLIČITO RAZVIJENIH SADNICA (BRAUCHBARKEIT DES VERSCHIEDEN ENTWICKELTEN PFLANZENMATERIALS) U šumskom vrtu uzgojene biljke, makar da su jednako stare i ma da su ponikle na istoj gredici, dapače u istom retku, nisu jednako razvijene. One prema tome nisu jednako valjane za sadnju u šumi´. Već se prve godine života takvih biljčica jasno vidi, da su neke od njih bolje, a neke slabije razvijene. U daljnjim godinama te su razlike još očitije. Da se vidi, kolika razlik a može postojati u uzrastu biljčica uzgojenih na isto j gredicu , obavljeno je mjerenje trogodišnjih smrekovih biljaka u šumskom vrtu Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Zagrebu. Tom prilikom našlo se, da je u pojedinom 1-m dugačkom retku bilo 206 biljaka. Visina njihovih stabljika, kao i dužina njihova korijenja prikazana je u tabeli I. Želimo li znati uzroke nejednakog razvitka biljaka, ne možemo to rastumačiti samo vanjskim faktorima. Moramo kod toga imati u vidu i neka svojstva, koja se kriju u unutrašnjosti svake pojedine sjemenke. Od vanjski h faktora spominjemo u prvom redu različitu veličinu sjemenaka. Iz krupnijih sjemenaka razvije se prvih godina više jačih, a iz sitnijih sjemenaka više slabijih biljaka. Dokazuju nam to medu ostalim i B ü h 1 e r 0 v i1 pokusi, provedeni u šumskom vrtu u Adlisbergu u Švajcarskoj. U kojoj mjeri ostali! vanjski faktori utječu prve godine na razliku uzrasta biljaka na gredici1, teško je odgovoriti, jer sve biljke prve godine rastu u glavnom pod jednakim prilikama. Svakako će kod toga imati vidnijeg utjecaja i z a s j e n a, u kojoj se nalaze kasnije iznikle ili u rastu zaostale biljke. Kod prosuđivanja ovog pitanja svakako su od velike važnosti unu trašnja svojstva, koja u sebi kriju pojedine sjemenke, a koja se odnose na brzinu klijanja, kao i na prirašćivanje iz njih izniklih biljaka. 1 Biihler ; Saatversuche, Mitteilungen der Schweiz. Centralanstalt für das Forstwesen, Bd. 1, Zürich 1891. S. 87. 433 |
| ŠUMARSKI LIST 9/1940 str. 4 <-- 4 --> PDF |
Dužina 3-godišnjih smrekovih biljaka (kod gustoće 206 biljaka na 1 tek. m.) \ Tabela I. Dužina Broj stabljika biljaka cm 4 3 5 13 6 18 7 11 8 10 9 26 10 21 11 27 12 25 13 30 14 17 15 32 16 28 17 34 18 34 19 29 20 24 21 24 22 40 23 26 24 27 25 25 26 19 27 15 28 16 29 7 30 8 31 13 32 5 33 1 34 3 35 1 36 5 37 2 Ukupno: 619 bilja ili: 206 , . ´´ Dužina korijenj a u em prosječno od — do 10,0 7—13 9,6 6—15 10,5 4—20 11,4 5—16 13,6 10—18 11,9 7—17 13.9 6—20 14,9 6-19 15,6 9—25 16,5 10—25 16,5 8—24 17,9 10—26 18,9 9—22 18,1 10—26 18,6 8—25 19,7 14-26 19,7 18—26 19,5 13—26 20,5 14—29 21,5 17—30 21,3 16—30 22,6 12—30 22,3 16—28 22,2 17—28 23,0 15-27 22,3 20-23 23,8 20—28 22,0 18—29 24,8 20-35 28,0 — 24,0 21—28 26,0 25,2 24—27 26,5 24 i 29 ca na dužini od 3 m » n , 1 m Picea excelsa Lk. Primjedba Debljina priđanka iznosila je kod : stabljičica dužine ca 10 cm ca 1,3 „ 15 „ „ 1,7 *, .(. ri . «*-" „ LiO „ » Ci-, i * 30 „ „ 3,3 „ 35 „ „ 4,0 Fakultetski šumski vrt u Maksimiru u Zagrebu leži 120 m nad morem, u ravnici. Tlo je pjeskovita ilovača. Poznato je, da neke sjemenke kriju u sebi svojstva bržeg, a neke svojstvo polaganijeg rasta biljaka, koje iz njih izrastu. To svojstvo zadržava dotična biljka, odnosno iz nje uzraslo stablo, i dalje kroz svoj život. Ako se kod podizanja sastojine upotrebe na istoj površini međusobno podjednako porazmještene jače i slabije biljke, bit će slabija stabla, tj. stabla izrasla iz slabijih biljaka, s vremenom nadvišena od jačih stabala, tj. stabala izraslih iz jačih biljaka. Na taj način bit će slabiij stabla izlučena iz glavne sastojine. U šumsko-uzgojnom ü gospodarskom pogledu nema prema tome odatle velike štete. Mnogo je n e p o v o 1 j n i j il slučaj, kad se za podizanje sastojine upotrebe sam o 434 |
| ŠUMARSKI LIST 9/1940 str. 5 <-- 5 --> PDF |
tine biljke, koje su kod sortiranja i z 1 u č e n e kao slabije. To nam se može vrlo lako dogoditi, ako nabavljamo biljke iz vrtova, gdje se višegodišnje takove biljke prodaju kao mlade dobro uzrasle biljke. Naravno, da smo u tom slučaju osnovali lošu sastojinu, jer će ona kroz cijelu ophodnju polaganije rasti i slabije se razvijati. Zato nije dostatno, da se biljke nabavljaju samo na osnovu njihove starosti , nego je potrebno kod toga znati i njihovu srednju veličinu. Prigodom preuzeća biljaka potrebno je da se spomenuti podaci, tj. starost i veličina, kontro liraju. Osim toga ovdje je od važnosti, da se uvijek daje prednost poznatim solidnim trgovinama biljaka, odnosno rasadnicima, odakle se nabavljaju biljke. Odavle vidimo, da je prednost vlastitih šumskih vrtova baš u tome pogledu osobito velika. -SI. 1. Prirast vrlo dobro, dobro i slabo razvijenih biljaka do 9. godine starosti (do g. 1937.) U vezi s pitanjem slabijeg razvitka loše razvijenih biljaka saopćujemo ukratko i1 navode iz poznatije i važnije stručne njemačke literature, koji se odnose na neupotrebljivost slabih biljaka za presadnju u vrtu ili za sadnju u šumi. Prema G a . e r u2 kod sadnje mora služiti kao pravilo, da za ovu svrhu upotrebljujemo samo dobro razvite biljke, odnosno, da kod sortiranja biljaka valja izlučiti i izbaciti sve slabe biljke. Prema M a . r u3 slabe se biljke smiju saditi u šumi tek u onom slučaju, gdje postoji namjera, da se njima samo upotpuni sastojina u prvoj ´-´ Qayer : Waldbau, IV Aufl., Berlin 1898, S. 365. ´´ Mayr : Waldbau auf naturgesetzl. Grundlage, Berlin 1939, S. 410. 435 |
| ŠUMARSKI LIST 9/1940 str. 6 <-- 6 --> PDF |
svojoj dobi, a iz njih uzrasla stabalca i stabla kasnije će i; onako biti od prilrode iz sastojine izlučena. Prema B ü h 1 e r u4 slabe se biljke ne smiju upotrebiti za sadnju, nego ih valja kod sortiranja izlučiti i izbaciti. Slabe biljke, uzgojene na gredici omaškom sjetvom, pokazuju, kad se presade u šumu, polaganiji uzrast, a slabe biljke, koje su uzgojene sjetvom u brazdicama, imaju kasnije ne samo lošiji uzrast, nego dosta često pokazuju i razne nepovoljne forme. SI. 2. (Vidi tabelu II.). Navodi o polaganom rastenju presađenih slabo razvijenih biljčica provjereni su ii utvrđeni na pokusima, koji se izvode u fakultetskom šumskom vrtu u Maksimiru. Iznosimo ovdje jedan interesantan pokus ove vrste. Petgodišnje nepresađivane smrekove biljke izvađene su dne 9. IV. 1934. g. iz gredice i sortirane na: vrlo dobro razvi 4 Biichler : Waldbau, II Bd., Stuttgart 1922, S. 396. 436 |
| ŠUMARSKI LIST 9/1940 str. 7 <-- 7 --> PDF |
jene (dužina stabljika 30—55 cm), dobro razvijene (20—30 cm) i slab o razvijen e (5—20 cm). Odmah iza sortiranja presađene su one na posebnu tablu u šumskom vrtu. U 6 redova,, po 17 biljaka u svakom redu (102 biljke), presađene su vrlo dobro razvijene biljke. Odmah do njih (prema jugu) presađen je isto tolik broj dobro razvijenih biljaka, a do ovih (prema jugu) isto toliko slabo razvijenih biljaka. Sve su biljke (306 kom.) presađene na međusobnu udaljenost redova ii biljaka od 60 cm. Rezultat se toga pokusa gledom na uzrast biljaka u visinu u godinama 1934. do 1937. odnosno do 1939. kada su biljke bil e s t a r e 5, 6, 7, 8, 9, odnosno 10 i 11 godina, vidi iz slike 1., te iz tabele II. i si. 2. Visinski prirast 5-godišnjih presađenih smrekovih biljaka tokom daljnjih 6 godina (1934-1939.). (Vidi tabelu II. i si. 2.) Tabela II. Picea excelsa Lk. a b c Vrlo dobro razvijene Dobro razvijene Slabo razvijene biljke biljke biljke Stanje Ukupni visinUkupni visinUkupni visin biljaka ski prirast ski prirast ski prirast i-. li prosj. od—do prosj. od — do prosj. od —do li cm cm cm Prigodom sadnje 9. IV. 1934. g. ( 5 g. et.) 39,5 30-5 5 23,6 20—30 10,8 5—20 5,6 4,6 3,4 Koncem 1934. „ ( 6 „ „ ) 45,1 35-62 28,2 22-36 14,2 6-22 15,4 15,1 8,5 1935. „ ( 7 , „ ) 60,5 41—83 43,3 30-68 22,7 8-43 21,8 16,0 12,4 „ 1936. „ ( 8 „ „ ) 82,3 51—114 59,3 36-97 35,1 15—72 27,7 24,0 11,9 , 1937. ,(9„. ) 110,0 68 -152 83,3 48-132 47,0 20—96 28,8 23,1 12,5 1938. , (10,, ) 138.8 85 -190 106,4 61-168 59,5 26-119 22,1 22,0 13,8 „ 1939. „ (11 , „ ) 160,9 99—222 128,4 73—188 73,3 33—139 Iz spomenute tabele vidi se, da su vrlo dobro razvijene biljke postigle do konca god. 1939. visinu od poprečno 160,9 cm, a slabo razvijene biljke visinu od poprečno samo 73,3 cm. Od god. 1934. do 1939. prirasle su vrlo dobro razvijene biljke za 121,4 cm, a slabo razvijene biljke za 62,5 cm, dakle upravo za polovicu manje nego u prvom slučaju. Uspoređujemo li najmanje i! najveće biljke jedne i druge skupine, vidimo, da su među vrlo dobro razvijenim biljkama izrasle neke i do 222 cm, te da su najmanje biljke u toj skupini visoke 99 cm; od slabo razvijenih biljaka najveća biljka visoka je 139 cm, a najmanja tek 33 cm. Iz spomenute tabele, kao i iz si. 2. vidi se, da se prirast dobro razvijen i h biljaka više približava prirastu najvećih, nego prirastu slabo razvijenih biljaka. 437 |
| ŠUMARSKI LIST 9/1940 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Bez obzira na to, kako će se slabe biljke razvijati u daljnjim godinama njihova života, već nam ovaj prikaz skreće pažnju na činjenicu, da slabe biljke ne upotrebljavamo u svrhu pošumljivanja. Nikako ih ne smijemo upotrebiti za pošumljenje površina, gdje nam je stalo, da se — radi zaštite tla — sadnice što prije sklope, kao što su to površine krša, pjeskulja i! si. ZUSAMMENFASSUNG. In diesem Artikel wird das weitere Wachstum und die Entwicklung der sortierten (sehr gut, gut und schwach entwickelten) und übersetzten 5-jährigen Fichtenpflanzen besprochen und dargestellt. Ing. AL. POSTNIKOV (Kladanj): ETERIČNA ULJA ČETINARA (HUILES ETHERIQUES DES CONIFERES) Izdvajanje otseka za iskorišćavanje sporednih šumskih produkata u Ministarstvu šuma i rudnika kao i pokrenuta akcija za osnivanje Instituta za praktična šumarska istraživanja uveliko će doprineti racionalnijem gazdovanju sa šumama. A bilo je već i krajnje vreme. Mi znamo naime, kako sporo raste šuma; kako se mora čekati deceniljama, dok iz semena izraste moćno stablo, pogodno za eksploataciju. Jasno je, prema tome, sa koliko se pažnje i razumevanja moraju voditi eksploatacione radnje, pa da se iz šume izvuče maksimum prihoda, kojii ona može da da. Svako drugo postupanje je nerazumno rasipanje teško stečenog bogatstva, što će se pre ili kasnije bezuslovno ljuto osvetiti. U mnogim zemljama gornje saznanje nateralo je stručnjake, da svim silama rade na što potpunijem korišćenju šumskih blaga, a u glavnom na izvlačenju što večeg postotka korisnog drveta. Poboljšanjem uzgojnih mera, mehaniziranjem šumskih radova, usavršavanjem mašina za preradu drveta i t. d. to se je donekle i postiglo, ali radi potpunijeg i efikasnijeg uspeha gleda se, da se i sve ono, što se je još do juče ubrajalo u otpatke, iskoristi u koje bilo svrhe i da se time poveća rentabilnost šumskog gazdinstva. Zaista, koliko ogromno blago ostaje u šumi potpuno neiskorišćeno! Od 100 m3 dubećeg četinastog drveća, nakon seče, ostanu u šumi kao otpatci u vidu panjeva, granja, kore, terminalnih vrhova i škarta oko 40%, t. j . samo 60 m3 izvuče se iz šume radi dalje prerade. Vele, da se time zemljištu vraća ono, što je stablo iz njega izvuklo tokom života. Međutim, to je i suviše veliki! kamatnjak, koji se može smanjiti bez ikakve štete po zemljište i! po šumu. Kod dalje prerade na strugarama, gubi se još 40—50% u vidu strugotine, iverja, otsečaka, porubaka i t. d. Na taj se način od 100 m3 drva posečenog u šumi samo 30 do 36 m3 unovči, sve ostalo, sa malim izuze 438 |