DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1940 str. 57     <-- 57 -->        PDF

Uza lovačke običaje stranih naroda, od kojih smo nekoje i mi poprimili, valjalo
je reći koju i o našim narodnim lovačkim običajima.


32. Prava i dužnosti čuvara lova.
Ovdje su iznesena prava i dužnosti čuvara lova prema Pravilniku na temelju
zakona o lovu.


33. Nezgode u lovu i prva pomoć.
Stručni medicinski predmet.
34. Knjigovodstvo za lovce i lovačka društva.
Doneseno na principima trgovačkog knjigovodstva.
35. Znakovi trubljom.
36. Upotrebljena literatura.
37. Kazalo.
G. Ceović kaže u Uvodu: »Stručno lovačko štivo, premda ga kod nas ima dosta
obrađenog, rastepeno je u raznim godištima naših stručnih lovačkih časopisa, zbog
čega je teško pristupačno, pogotovo onim mladim lovcima, koji tih časopisa nemaju.«
Rastepena je grada ovoga Lovstva i po mnogim knjigama stranih autora, čija je literatura
upotrijebljena, pa kad piscu nije bilo teško tamo tu građu potražiti, zacijelo bi
mu je bilo lakše potražiti u našem »Lov. ribar, vjesniku«, a da je za tom gradom
autor posegao, bilo bi ovo Lovstvo više naše. Prof. Kesterčanek je napisao svoje
Lovstvo pred 44 godine i citira u njemu na mnogo mjesta »Lov. ribar, vjesnik« i
»Šumarski list«, gdje je u ono vrijeme bilo imalo obrađenog materijala. Tim nerazumljiviji
je postupak autora prema našoj stručnoj lovačkoj literaturi. Sve u svemu nije
to naš jelen, nije to naš tetrijeb, nije to naš medvjed, nije to naša kuna, nije to naše
lovstvo i nisu ga pisali naši lovački stručnjaci. Za mene praznina, koja je nastala iza
Kesterčanekovog Lovstva, ostaje i dalje prazninom. Prije ili kasnije, kako sam i ranije
predlagao, moraćemo pristupiti pisanju našeg a lovstva. Mi se danas nalazimo na
prekretnici svega i na pragu novoga i kod nas i oko nas. Lovstvo od Ing. Čeovića
jest školski primjer, kako se kod nas više ne bi smjele pisati knjige ovakove vrsti.
S druge strane priznajemo g. Ing. Čeoviću veliki trud, koji je uložio da iz
obilne strane stručne literature, koja mu je kao tajniku Saveza lov. društva stajala
na raspolaganju, povadi i sabere ono, što bi po njegovom najboljem znanju i uvjerenju
odgovaralo našemu lovstvu. Sa te strane pozdravljamo taj rad, kao što i svaki redak
napisan o lovstvu na našem jeziku, i želimo toj knjizi dobru prođu.


Ing. Z. Turkalj (Ogulin).


PLATZER, LEISTUNGSUNTERSUCHUNGEN IM KIEFERNHAUUNGSBETRIEB INSBESONDERE
BEI DER AUFARBEITUNG VON GRUBEN- UND FASERHOLZ.
Eberswalde 1939.


Ova publikacija zanimljiva je iz više razloga. Prije svega iz razloga, jer je ona,
i ako je posve praktične prirode i namijenjena praktičarima, izrađena na osnovi istraživačkih
radova, izvršenih u šumarskom Institutu za nauku o radu ´(šef Prof. Dr. H.
Hilf) u Eberswaldc-u. Ovo je potrebno podvući, jer u nas čak i stručna javnost staje
ponekad na gledište, da naučni radnici nisu podesne ličnosti za istraživanja, koja su
u prvom redu od važnosti za praksu. U nas se ponekad u tom pogledu ide još i dalje,
pa se zastupa mišljenje, da takove istraživačke radove treba da izvršuju samo empirici.


Druga, jednako važna činjenica jest, da je knjigu izdalo »Udruženje za nauku


o radu« (Gesellschaft für forstliche Arbeitswissenschaft), a sam je rad znatnim novčanim
sredstvima pomagala »Njemačka zajednica za istraživanja« (Deutsche Forschungsgemeinschaft).
Čitaocu se nehotice nameće pitanje: šta bi se sve u posljednjih
pedeset godina u oblasti naše šumarske nauke bilo dalo uraditi, da je u nas postojala
slična organizacija za pomaganje nauke ili da je šumska industrija i trgovina stala na
431