DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1940 str. 45 <-- 45 --> PDF |
1. Da se u školama ili drugim pogodnim prostorijama drže predavanja, na ko jima će se javnost upoznati sa važnošću i koristima od šume. Ovaka predavanja treba,popratiti sa zanimljivim primjerima i slikama. 2. Da se na dane sađenja (Dječiji dan) održavaju primjerna predavanja i da se pobuđuje što veća ljubav i volja za šumu. 3. Da svi dnevni listovi pišu o važnosti i koristi šume, kako bi se probudilo što veće interesovanje za šumu i šumarstvo, a da se pobijaju svi dosadašnji štetni nazori o šumi. 4. Da razna humana i kulturna društva izdaju publikacije, brošure i letke, kojima će podići interes za šume,- njihovo čuvanje i pošumljavanje. 5. Da se u svim školama: osnovnim, stručnim, učiteljskim, zanatskim i tehničkim u raspored nastave uvrsti što više gradiva o šumi i koristima od nje. Nastavnički rad treba nadopuniti, te svakog uputiti u temelje šumarske nauke i to ne samo iz knjižice, nego i putem predavanja po šumarskim stručnjacima, kako. bi se to poznavanje prenijelo u školu i medu mladež. Treba da svi nastavnici i učenici. dobro raspoznaju naših najvažnijih pet vrsti drveća: hrast, bukvu, jelu, bor i omoriku. Nastavnički plan u školama trebalo bi tako preiidesiti, da se mladeži na lak, ugodan i pjesnički način opisuje ljepote šume. Žalosna je činjenica, da narod koristi od šume tek onda upozna, kad šume nestane, i kad ga radi toga pritisne bijeda, oskudica i siromaštvo. Onda istom uvidi, kuda ga je dovela pretjerana sebičnost, neznanje, a često i objest. Naše šume zauzimaju četvrto mjesto -u Evropi ili .. cjelokupne površine naše Države. Od ogromne količine drveta troši se u našoj državi gotovo 4., a samo se jedna petina izvozi u inostranstvo. Da je naš narod prosvjećen i svjestan od kolike je važnosti čuvanje i uštednja sa drvetom, zar ne bi bilo obratno? Time bi se podigao narod i ekonomski, a time i država, koja ima ogromne svoje potrebe. Zar nije velika brojka kada se kaže, da svaki stanovnik naše države potroši godišnje oko jedan kubni metar drveta, što pretstavlja količinu od 15,000.000 kubnih metara. To bi značilo, da naša šuma mora u jednoj godini toliko prirasti, ako bi htjeli da ne diramo u glavnicu. Prikazavši tako u glavnom stanje našeg šumarstva, dolazimo do kobnog zaključka, da naša pokoljenja čeka zla sudbina jer će, ako tako dalje potraje, šume vrlo brzo nestati u mnogim krajevima i mi ćemo imati pred sobom tužnu sliku golih predjela našeg krša, gdje su nekad stajale bogate i prostrane šume. Šuma se nalazi u stalnom propadanju, naročito na apsolutnom šumskom zemljištu, t. j . onom, na kojem može samo rasti šumsko drveće a ne žitarice, voće, povrće i skrajnje je vrijeme, daše tome stane svim sretstvima na kraj. Ing. Salih Osmanović LIČNE VIJESTI PROMJENE U SLUŽBI U BANOVINI HRVATSKOJ. Postavljeni su: Ing. Hrvoj e F r a n č i š k o v i ć, diplomirani inženjer šumarstva iz Bribira,. za šumarskog vježbenika kod Ispostave Banske Vlasti u Splitu; Josi p Siubotić , pomoćni tehnički manipulant činovnik 10. položajne grupe ravnateljstva šuma brodske imovne općine u Vinkovcima, za računarskog pomoćnog, knjigovođu, činovnika 9. položajne grupe kod istog ravnateljstva šuma; Josi p M i k u 1 i ć, zvaničnik 3. položajne grupe odjela za šumarstvo banske: Vlasti banovine Hrvatske u Zagrebu, za manipulativnog vježbenika kod istog odjela;. 419 |