DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8/1940 str. 35 <-- 35 --> PDF |
se u dozvoljenoj diobi. Kad se dijeli Zemljišna zajednica u individualno vlasništvo, dobivaju ovlaštenici onu vrijednost, keja odgovara veličini njihova prava makar su se svi koristili; jednako svojom zajednicom. Ako je donesen zaključak za diobu a državna vlast to ne odobri nastane vrlo često zbog uskrate diobe takvo psihičko raspoloženje kod naroda, da redovito zanemari svoje zajedničko dobro i u kratkom ga vremenu dovede u takvo stanje (šumske štete, uzurpacije, paljevine, paša, prodaja ovlaštenih prava), da vlasti ne preostane drugo, nego da diobu konačno dozvoli.« Crnogorske imovinske zajednice, vidjeli smo, nijesu se mogle dijeliti ni za crnogorske vladavine niti se mogu dijeliti po sadašnjem Zakonu o šumama (§ 106). Što se tiče pravne naravi zemljišnih zajednica Inž. A. Perušić ističe u citiranom članku, da danas dominira mišljenje, da one nijesu po rimskom pravu ni societas ni universitas već da su one naročite tvorevine, u kojima ima oba pravna elementa jer pored jedinstva Zemljišne zajednice kao pravne osobe postoje i samostalna pojedinačna prava njenih ovlaštenika. Pa ipak ih smatraju kao i; Imovne opštine specijalnim privatnopravnim korporacijama s mnogo primjesa javnoga prava. Iz izloženoga vidimo, da i kod Imovnih opština i kod Zemljišnih zajednica ima više mogućnosti i uslova da se shvate kao javno-pravne korporacije (a one to ipak nijesu) no što je to slučaj kod Crnogorskih imovinskih zajednica. Stoga smatramo da nijesmo pogriješili, što smo još u početku naglasilo, da imovinske zajednice na pravnom području Velikog suda u Podgorici nijesu ustanove javno-pravnog karaktera no organizacije svoje vrste privatno-pravnog karaktera. VI Statistički podaci Pošto na teritoriji Crne Gore nije nikako vršen katastarski premjer, to su podaci koje ćemo izložiti o ovim šumama samo približni a možda u mnogome i pogrešni. U nekim su srezovima njihove površine iskazane po šumskom, a u nekim po poreskom katastru. Uz ovo, kao teškoća oko određivanja bar približno tačnih statističkih podataka o ovim šumama kao uopšte i o svim drugim, dolazi i činjenica, što u velikom broju slučajeva pitanje svojine nad ovim šumama nije riješeno, pošto vlasnici mahom nemaju tapija a negdje nil nikakvih pismenih dokaza o svojini. Pitanje vlasništva nad ovim šumama postane aktuelno tek onda, kad se počme govoriti o eksploataciji neke od ovih šuma. Mnoge ovakve šume upisane su kao vlasništvo pojedinih opština kao samoupravnih tijela naročito u šavničkom il nikšićkom srezu, iako te opštine nemaju faktično nikakve veze s njima, izuzev što se sve ili jedan dio njihov nalazi na teritoriji dotične opštine. Otuda neke opštine i! duguju velike državne poreze i banovinske i opštinske prireze na te šume a nijesu ih dužne platiti. Prema podacima, koje smo sakupili i sredili iz arhive Ban. uprave u Cetinju izložićemo stanje svih šuma na teritoriji predratne Crne Gore odnosno na teritoriji! navedenih osam političkih srezova Zetske banovine. Razvrstavanje šuma izvršićemo po vrsti vlasništva, po starosti, po vrsti drveta i po vrsti uzgoja, kako bi imali bar neki pregled stanja svih šuma, 409 |