DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1940 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Zemljišne zajednice su u glavnom nastale segregacijom vlastelinskih šuma i pašnjaka na bivšem građanskom području Hrvatske i Slavonije, iako ih ima i takvih, koje su postojale prije razrješenja feudalnih odnosa 1848 godine kao i krajiških zemljišnih zajednica, nastalih iz pašnjaka bivših krajiških mjesnih opština. Ove se zajednice najčešće jednače sa imovnim zajednicama na pravnom području Velikog suda u Podgorici, iako među njima ima osjetnih razlika. Zemljišne zajednice su po svome sastavu heterogene t. j . imaju šume, pašnjake, livade, oranice ltd. ali se šumsko gazdinstvo prema podacima iz 1890 g. odnosi samo na VA ukupne njihove površine,12 dok su crnogorske imovinske zajednice samo šume i pašnjaci. Po Zakonu od 25/IV 1894 o uređenju zemljišnih zajednica ovlašteništvo pripada vlasnicima nepokretnosti, dakle ovlašteništvo nije neko samostalno personalno pravo, već pripadnost ovlaštenih nepokretnosti. Udioničko pravo kod crnogorskih imovinskih zajednica u pogledu potrebnih kvalifikacija za sticanje članstva ima više sličnosti s ovlašteničkim pravom kod Imovne opštine no kod Zemljišne zajednice, iako nije jednako ni s jednim ni s drugim. Najvažnija je razlika između ovlašteničkog prava kod zemljišnih zajednica i udioničkog prava kod crnogorskih imovinskih zajednica u tome, što se ovlašteničko pravo kod zemljišnih zajednica kao pravo vezano samo za nepokretnost može prodati — otuđiti samom prodajom odnosne nepokretnosti, pa i samo za sebe bez ovlaštenih nepokretnosti,13 dok udioničko pravo kod crnogorskih imovinskih zajednica, koje je vezano za kuću kao ustanovu sui generis, nije uopšte predmet pravnog opticaja, jer »nijedan plemenik ne može ni prodati ni inače odjelito ustupiti svoja prava na nepodijeljenu plemensku imovinu« (cl. 712 Ü. i. z.). Ranije je istaknuto, da po čl. 61 O. i. z. drugoplemenik ne može dobiti udioničko pravo, ako je samo kupio, cijel o imanje svoga prethodnika" već je potrebno, da se ovaj iseli a drugoplemenik da se stalno naseli na njegovo mjesto (izuzev slučaja iz čl. 62 O. i. z.) i preuzme na sebe sve javne terete svoga prethodnika. Sličnost nalazimo samo u tome, što zemljišne zajednice i pojedini ovlaštenici imaju pravo preče kupnje ovlašteništva, odnosno nepokretnosti a kod crnogorskih imovinskih zajednica opšte pravo preče´ kupnje ima bližika t. j . bratstvenici, međaši, seljani, plemenici (čl. 48 i 62 O. i. z.), ali se tim ne kupuje niti prodaje udioničko pravo kao što je to slučaj kod zemljišnih zajednica. Uz ovo medu udioničkim pravima nema razlike i niko ne može imati dva ili više ovakvih prava.. Uzalud će drugoplemenik a isto tako i plemenik kupiti više c i j e 1 i h imanja u jednom plemenu, on će ipak imati samo jedno udioničko pravo, koje je jednako pravima ostalih udioničara. Kod zemljišnih zajednica međutim postoji razlika u obimu korišćenja prema selištima i broju ovlaštenih nepokretnosti. Svaka zemljišna zajednica mora statutom pobliže regulisati pravne odnose svojih ovlaštenika medu sobom i prema zajednici kao i upravu zajednice. Obim korišćenja je određen po selištima (sesijama), u koliko se statutom drukčije ne odredi. Ovi! statuti bi odgovarali u nekoliko pravilnicima crnogorskih zajednica. Ipak postoji razlika između statuta zem 12 Inž. A. Per u š i ć, op. cit. 13 Ing. Dr. Milan Marinović: op. cit. str. 202. 407 |