DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8/1940 str. 30 <-- 30 --> PDF |
zborova t. j . odbora i starješina zajednica. I po ovome se uočava razlika u pravnoj prirodi predmetnih imovinskih zajednica i opštinskih il seoskih zajednica po Zakonu o opštinama. Imovn e opštin e su nastale razrješenjem servitutnih odnosa* na teritoriji! bivše Vojne Krajine. Po Zakonu od 8/VI 1871 god. »o ustanovama za otkup prava na drvlje, pašu i! uživanje šumskih proizvoda, što krajiški stanovnici imaju u državnim šumama,* nalazećim se u Vojnoj Krajini«, Zakonu od 15/VI 1873 i Zakonu od ll/VII 1881 sa tri naputka (o uređenju načina korištenja šumama, o uređenju šuma i o upravi i gospodarenju), — članovi ovlaštenici, pravoužitnici ili korisnici prihoda Imovne opštine jesu: mjesne, crkvene ii školske opštine zatim krajiške zadruge i obitelji ovlaštene na korišćenje šumama kao pravni nasljednici bivših servitutnih ovlaštenika u državnim šumama, koji žive na teritoriji jednog bivšeg krajiškog pukovnijskog kotara il posjeduju vlastito zemljište kao i njihovi zakonski nasljednici, zatim novonastale političke, školske i crkvene opštine.8 U plemenskim, seoskim i bratstveničkim šumama udioničari su samo kuće, a nikakve javno-pravne ili druge privatno-pravne ustanove, dok kod Imovnih opština imaju ovakve ustanove pravoužitnička prava i bez obzira na to, da li su svi članovi jedne upravne opštine ujedno i članovi Imovne opštine. Zbog ovoga se kod ustanova Imovnih opština nalaze i elementi javnog prava iako ih smatraju privatno-pravnim korporacijama svoje vrste.9 Pošto je za sticanje i izvršenje10 pravoužitničkog prava kod Imovnih opština potrebno imati i vlastito zemljište to znači, da je za postignuće članstva i izvršenje prava potrebna i personalna i realna kvalifikacija. Iz propisa čl. 61 i 62 O. i. z. kojima se određuje kako i na koji način može drugoplemenik dobiti udionička prava, vidjeli smo, da je kod toga važan ali ne i jedini uslov, da je drugoplemenik kupio cijel o dobro svoga prethodnika, a iz toga, što je udioničko pravo vezano za kuću, nalazimo sličnost u potrebnoj personalnoj i realnoj kvalifikaciji za dobijanje udioničkog prava kao kod Imovnih opština, jer se kuća i ne može zamisliti bez nekog imanja, a svaka kuća mora imati svoga domaćina odnosno pretstavniika. Imovne opštine su ustanove s trajnom svrhom kao i plemenske, seoske i bratstveničke zajednice te se kapital ne smije trošiti, već samo redovni prihodi. Suvišcil prihoda Imovne opštine imaju se upotrebiti na svrhe koje će koristiti cijeloj Imovnoj opštini. Jedino, prema §§ 25, 27 il 28 Naputka A, ako usljeđ viška starih sastojina i njihove sječe nastane izvanredni! prihod, onda će se kamatni dohodak od novčanog utrška toga prihoda iz djelova, određenih za potrebe pravoužitnika, razdijeliti na one praužitnike, koji su »ušumljeni« na tim djelovima po razmjeri novčane vrednosti njihova dijela uživanja ili upotrebiti na investi * Da li su to bili servitutni odnosi i da li su to bile državne šume, o tome ima različitih mišljenja. Op. ur. 8 Inž. A. Perušić : »Komunalne šume u Jugoslaviji«, »Šum. list« br. 2—1937. 9 Inž. A. P e r u š i ć, op. cit. llft —a— »Pravoužitništvo krajiških imovnih opština«, »Šumarski list« br. 9, 10, 11 i 12 — 1922. 404 |