DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1940 str. 21 <-- 21 --> PDF |
uplivu sunca il termičkih anomalija, pa su poprimile u sastavu vrlo nepovoljna fizikalna svojstva za vegetaciju; na takovim položajima treba ´kopati rupe sve do zdravih mineralnih slojeva tla . pak donašati u iskopane rupe svježu zemlju iz vana. 7. U slučajevima, kada se kod teških terenskih prilika ne može racionalno upotrebiti veći broj radnika, nadalje kada se unapred može predvidjeti, da će u najpovoljnije doba za sadnju biti pomanjkanje radnika obzirom na zaposlenost istih na drugom mjestu (poljoprivredni radovi u rano proljeće), kao i uopće kada je za sadnju najpovoljniji vremenski razmak prekratak, da se obave pravovremeno sve radnje oko kopanja rupa i sadnje, onda je preporučljivo, da se rupe iskopaju prije, za vrijeme lijepih i duljiti dana, a da se za sadnju povoljni: dani za vrijeme jesenskih i proljetnih kišnih perioda iskoriste isključivo za sadnju. Da pak u tom slučaju voda i vjetrovi nebi odnijeli iskopanu zemlju, treba je vratiti u rupu, zbiti! u izmjenične slojeve sa slojevima plosnatog kamenja itd. dakle, u kratko u svemu postupiti kao kod sadnje samo s tom razlikom, da se na mjesto sadnice stavi po jedan kolčić, prutić ili komad grančice od vrbe, lozovine ili bilo čega, što se može lako pribaviti i time označi: mjesto u koje ima svojedobno doći sadnica. Tako pripremljene rupe mogu čekati na sadnju i dulje vremena. Sama sadnja vrši se na taj način, da se najprije izvadi kolčić u to mjesto zabode željezna poluga i klimanjem iste simo tamo napravi dosta duboka i široka rupa, u koju se posadi sadnica na slijedeći način: Na kraju korijena stisne se šaka vlažne zemlje tako, da zemlja ostane na korijenu visiti; sadnica se zatim naprosto objesi u rupu, žile se pomoću držala od male motičice stave u prirodan položaj, a rupa se napuni zemljom koja se naročito za to donaša u mašurirna ili pletcrama, ili se napuni zemljom sa vrha iste rupe, koja se držalom od motičice utiska oprezno u rupu. Taj način sadnje polugama može se, kako inače tako i ovde, upotrebiti samo onda, kada se sade mlade jedno do dvogodišnje sadnice od bora, čempresa, akacije, jasena ittd. Trošak za ovaj način sadnje je nešto veći nego inače (oko 3250 din. po ha), ali je zato sigurnost uspjeha, obzirom na mogućnost, da se sadnja provede u najpovoljnije vrijeme, kud i kamo veća nego inače. Ovako se mogu vršiti i popravci ranijih kultura, ako su kod prijašnjeg rada bile rupe uredno kopane i napunjavane. Da bi se shvatila važnost ovog pitanja, treba uvažiti vremenske prilike u Dalmaciji za vrijeme sezone kulturnih radova (novembardecembar; februar-mart) kada kiše, vjetrovi, sunce, mrazevi, suše, opet kiše itd. slijede jedni za drugima tako, da je broj zbilja povoljnih dana za sadnju vrlo ograničen. 8. Pošumljavanje putem sjetve sjemena može se sa donekle sigurnim uspjehom provesti samo na tipovima zemljišta koji su napred navedeni! po dtočkom 2) i 3) i to tako, da se u krajevima bez termičkih anomalija provede u jeseni prije jesenskih kiša (od 15. VIII. do 15. IX.), a u krajevima sa termičkim anomalijama rano u proljeće (februara mjeseca). Razlozi za to leže, u koliko se tiče vremena za provađanje sjetve, :u klimatskim faktorima i njihovom učinku na tlo i vegetaciju a u koliko 395 |