DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1940 str. 20 <-- 20 --> PDF |
manje stradava od suše nego proljetna sa većim prirastom (Veća krošnja — veća transpiracija, pa veća ü potreba vode za vrijeme suše; osim toga sasvim istrošena rezerva). 3. Jedan nadzorni organ ne može uspješno nadzirati više od 30 do 35 radnika — osim ako su radnici već dobro izvježbani višegodišnjim radom kod pošumljavanja — pa radi toga treba da se rad organizira u partijama od po 30—35 radnika sa jednim nadzornim organom; taj bi nadzorni organ trebao imati posebni lugarskii tečaj, kakove bi u tu svrhu trebalo povremeno održavati po uzoru na svojedobne tečajeve u Istri. 4. Pored napred navedenih uslova za postignuće najveće moguće sigurnosti uspjeha kod pošumljavanja treba još istaknuti ulogu, koju kod toga igra kvalitet sadnica. Ta uloga je vrlo značajna, često puta i presudna za uspjeh. Kako god stablo prilagođuje svoje zahtjeve, habitus ii nutarnju strukturu danim prilikama u kojima živi, tako se i sadnice u rasadniku prilagođuju prilikama koje u njemu vladaju, Pod povoljnim prilikama (obzirom na bonitet tla i zaštićen položaj rasadnika) uzgojene sadnice biće nježne, za oko lijepe ali slabo otporne, pa će kao takove slabo podnositi operaciju presađivanja iz rasadnika na teren a pogotovo će se teško prilagoditi novim i u svakom slučaju težim prilikama na terenu — dok će naprotiv sadnice uzgojene pod težim prilikama biti doduše manje ali zato čvršće, jače odrvenjele i prema tome otpornije. Sadnice treba da imaju razmjerno kratku, čvrstu i dobro odrvenjelu stabljiku a razmjerno dugo i dobro razvijeno korijenje sa što više postranih žila. Da bi se takve sadnice uzgojile treba da je rasadnik podignut na položaju, koji će po klimatskim i edafskim prilikama što više odgovarati prilikama staništa, za koje se sadnice uzgajaju. Prema tome ne smije biti tlo prekomjerno duboko rashraljeno (ne preko 35 cm, da bi se razvilo što više postranih žila); ne treba da je najidealnije u pogledu kemijskih i fizikalnih svojstava (najbolja je pjeskovita ilovača, premda se malo teže obrađuje); rasadnik ne treba suviše zaštićivati od vladajućih vjetrova i od pune insolacije a naročito oprezno treba postupati sa zaljevanjem. Čestim i površnim zaljevanjem nakvašava se obično samo gornji tanki sloj zemlje, čime se prouzroči, da gornji sloj zemlje bude redovito vlažniji nego dublji slojevi pa se radi toga žile razvijaju u površinskom sloju, namjesto da idu u dubinu. Stoga treba zalijevati samo cnda, kada biljke vidno počnu patiti! od suše, ali onda treba zemlju dobr o nakvasiti, a nakon toga, čim se je zemlja osušila, treba površinu okopati (prašiti). Naročito u Primorju treba odveć zaštićene položaje za šumske rasadnike izbjegavati i radi toga, jer u zaštićenim rasadnicima jesenja vegetacija do kasno traje a proljetna rano počimlje tako da vremenski razmak, u kome vegetacija miruje i u kome se dosljedno´ pošumljavanje može vršiti, bude vrlo kratak, često puta prekratak s obzirom na okolnost, da se pošumljavanje može uspješno vršiti samo za kišnih perioda. 5. Dok se izvađanje radova na pošumljavanju vrši putem sreskih šumarskih referenata, treba da se rad ograniči na 3 do 4 radna područja godišnje, jer inače trpi kvalitet rada radi nemogućnosti ličnog upravljanja. 6. Na položajima, na kojima je još do nedavno tlo bilo pokriveno biljnim pokrovom, sadrži površinski! sloj tla obično prekomjerni postotak koloidnih i sitnih čestica, koje su dugo vremena bile izližene direktnom 394 |