DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1940 str. 18 <-- 18 --> PDF |
postoji pogibelj zamuljivanja i nanosa materijala na biljku. (Vidi skice od 1. do 4.) 1) Iskopana rupa 2) Postupak kod ssdnje 3) Presjek dovršene sadnje 4) Tlocrt dovršene sadnje Prednosti su ove metode naprama drug i! ma, koje se na kršu običajno upotrebljavaju u slijedećem: 1. Radnik ima uvijek slobodne obe ruke za rad, jer mu ne treba jednom rukom držati biljku, što je za urednost posla vrlo važno, naročito na lošem terenu. Kod obične metode sadnje u rupe mora se često upotrebitil po 2 radnika za sadnju u jednu rupu il to baš radi toga, jer jedan, dok mora držati jednom rukom sadnicu, nije u mogućnosti! da se slobodno kreće, dobavlja zemlju, kamenje, zbija zemlju itd. 2. Potpunoma je otstranjena mogućnost, da se kod sadnje prave griješke, koje su kod obične metode sadnje u rupe skoro redovite, često neizbježne, a koje utječu na uspjeh sadnje, kao n. pr. previsoko ilil prenisko sađene biljke, nedovoljno zbijanje zemlje oko žilja — što se je moglo često lako ustanoviti na taj način, da se je biljka dala sasvim lako ponovno izguliti uz zemlje — nadalje povređivanje, smotavanje, krivljenje žilja kod zagrtanja odnosno kod zbijanja zemlje, oteščana kontrola o ispravnosti sadnje itd. 3. Ulaganjem i oblaganjem kamenja po utvrđenom sistemu postizava se mnogo više, nego to na prvi mah izgleda; ne spriječava se naime samo ishlapljivanje kapaoitetne i kapilarne vode, nego se prekida i kapilarni spoj a kapilarna se voda zadržava na plosnatom kamenju, 392 |