DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1940 str. 14     <-- 14 -->        PDF

naravno nemamo velikog izbora; najjači su reprezentanti svakako razne
vrsti bora, pa se zato borovi na kršu u glavnom i sade ali uvjek u pretpostavci,
da su borove sastojine prolaznog karaktera sa zadatkom, da
poprave stanišne prilike i da stvore preduslove za korisnije vrsti drveća,
koje će se kasnije unašati u sastojinu pod zaštitom odraslih ali progaljenih
borovih sastojina.


Treći je razlog, koji govori za prvenstvo podizanje borovih šuma
na kršu, prirodni zakon o potrebnoj ravnoteži između transpiracije
s jedne strane i primanja vode iz tla s druge strane. Što je veća. transpiracija,
to veća mora biti i mogućnost primanja vode iz tla, da se biljka
radi poremećenja te ravnoteže ne bi osušila. Intensitet transpiracije —
pored ostalih okolnosti, koje nismo u mogućnosti da mijenjamo odnosno
da im se prilagođujemo (toplina, vjetrovi, zračna vlaga ltd.) — zavisi i!


o vrsti biljke, o površini plohe lišća koja je izložena svjetlu i o iintensitetu
svijetlosti. Ako dakle nismo u mogućnosti, da tlu obezbijedimo dovoljnu
količinu vode, koja bi odgovarala transpiraciji biljke, onda nam preostaje
samo jedan izlaz, kako bi spriječili! uginuće sadnice radi suše a taj je,
da smanjimo transpiraciju. To pak možemo postići time, da sadimo četinjače
(borove) koje, kako je poznato, daleko manje transpiriraju nego
listače. — Po Bühleru je odnos intensiteta transpiracije između četinjača
i listača kao 1 :6, a po Höhnelu čak 1 :10. Nadalje možemo transpiraciju
smanjiti na taj način, da umanjimo krošnju i preostaloj krošnji dademo
na raspolaganje cijeli sistem žulja koje crpi vodu iz zemlje, a konačno
time, da sadnice zasjenimo, jer transpiracija pada u sjeni po prilici na
/i one u punoj svjetlosti.
Raspravljajući o razlozima, radi kojih se na kršu sadi prvenstveno
bor, otvorili smo novo pitanje naime, borbu protiv suše kod pošumljavanja
krša.


Već smo napred spomejauli, da se biljka osuši,
ako se poremeti ravnoteža između količine vode,
koju biljka transpirira i one, koju ona putem žila
iz tla prima. Na održavanje te ravnoteže možemo
upi i vati time, što uplivamo na okolnosti o kojima
ona ovisi: na intensitet transpiracije, kako smo napred
reklil ili na količinu vode u tlu odnosno na
mehanički sastav tla, o kome zavisi količina i zadržavanje
vode u tlu.


Tlo je u glavnom sastavljeno od mineralnih čestica različite veličine.
Veličinu čestica tla i međusobni odnos tih čestica po njihovoj
veličini nazivamo mehaničkim sastavom tla. On se na kršu često mijenja
prema mogućnosti otplavljivanja pojedinih kategorija čestica t. j . čestica
iste veličine odnosno iste hidrauličke vrijednosti. Stoga su zemljišta na
nagibima, gdje je otplavljivanje veliko kao i zemljišta, koja se razvijaju
pod jakim uplivom klimatskih faktora a pod slabim ili nikakvim uplivom
bioloških faktora, vrlo siromašna na koloidnim sitnim česticama. O tome,
koje čestice u smjesi čestica različite veličine u tlu prevladavaju, cvise
mnoga fizička svojstva tla, jer svaka pojedina kategorija čestica ima
svoj naročiti utjecaj na svojstva tla. Tako n. pr. krupndje čestice u tlu
povećavaju propusnost za vodu i zagrijavanje tla, a snizuju kapilarnost
i ishlapljivanje, dok sitnije čestice snizuj propusnost za vodu i zagrijavanje,
a povećavaju kapacitet za vodu, kapilarnost i ishlapljivanje. Ako


388