DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8/1940 str. 14 <-- 14 --> PDF |
naravno nemamo velikog izbora; najjači su reprezentanti svakako razne vrsti bora, pa se zato borovi na kršu u glavnom i sade ali uvjek u pretpostavci, da su borove sastojine prolaznog karaktera sa zadatkom, da poprave stanišne prilike i da stvore preduslove za korisnije vrsti drveća, koje će se kasnije unašati u sastojinu pod zaštitom odraslih ali progaljenih borovih sastojina. Treći je razlog, koji govori za prvenstvo podizanje borovih šuma na kršu, prirodni zakon o potrebnoj ravnoteži između transpiracije s jedne strane i primanja vode iz tla s druge strane. Što je veća. transpiracija, to veća mora biti i mogućnost primanja vode iz tla, da se biljka radi poremećenja te ravnoteže ne bi osušila. Intensitet transpiracije — pored ostalih okolnosti, koje nismo u mogućnosti da mijenjamo odnosno da im se prilagođujemo (toplina, vjetrovi, zračna vlaga ltd.) — zavisi i! o vrsti biljke, o površini plohe lišća koja je izložena svjetlu i o iintensitetu svijetlosti. Ako dakle nismo u mogućnosti, da tlu obezbijedimo dovoljnu količinu vode, koja bi odgovarala transpiraciji biljke, onda nam preostaje samo jedan izlaz, kako bi spriječili! uginuće sadnice radi suše a taj je, da smanjimo transpiraciju. To pak možemo postići time, da sadimo četinjače (borove) koje, kako je poznato, daleko manje transpiriraju nego listače. — Po Bühleru je odnos intensiteta transpiracije između četinjača i listača kao 1 :6, a po Höhnelu čak 1 :10. Nadalje možemo transpiraciju smanjiti na taj način, da umanjimo krošnju i preostaloj krošnji dademo na raspolaganje cijeli sistem žulja koje crpi vodu iz zemlje, a konačno time, da sadnice zasjenimo, jer transpiracija pada u sjeni po prilici na /i one u punoj svjetlosti. Raspravljajući o razlozima, radi kojih se na kršu sadi prvenstveno bor, otvorili smo novo pitanje naime, borbu protiv suše kod pošumljavanja krša. Već smo napred spomejauli, da se biljka osuši, ako se poremeti ravnoteža između količine vode, koju biljka transpirira i one, koju ona putem žila iz tla prima. Na održavanje te ravnoteže možemo upi i vati time, što uplivamo na okolnosti o kojima ona ovisi: na intensitet transpiracije, kako smo napred reklil ili na količinu vode u tlu odnosno na mehanički sastav tla, o kome zavisi količina i zadržavanje vode u tlu. Tlo je u glavnom sastavljeno od mineralnih čestica različite veličine. Veličinu čestica tla i međusobni odnos tih čestica po njihovoj veličini nazivamo mehaničkim sastavom tla. On se na kršu često mijenja prema mogućnosti otplavljivanja pojedinih kategorija čestica t. j . čestica iste veličine odnosno iste hidrauličke vrijednosti. Stoga su zemljišta na nagibima, gdje je otplavljivanje veliko kao i zemljišta, koja se razvijaju pod jakim uplivom klimatskih faktora a pod slabim ili nikakvim uplivom bioloških faktora, vrlo siromašna na koloidnim sitnim česticama. O tome, koje čestice u smjesi čestica različite veličine u tlu prevladavaju, cvise mnoga fizička svojstva tla, jer svaka pojedina kategorija čestica ima svoj naročiti utjecaj na svojstva tla. Tako n. pr. krupndje čestice u tlu povećavaju propusnost za vodu i zagrijavanje tla, a snizuju kapilarnost i ishlapljivanje, dok sitnije čestice snizuj propusnost za vodu i zagrijavanje, a povećavaju kapacitet za vodu, kapilarnost i ishlapljivanje. Ako 388 |