DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7/1940 str. 41 <-- 41 --> PDF |
sudjelovati, dapače i odlučivati interesenti. Na taj način bi širi slojevi dobili najbolji uvid u zadaće šumarstva, u svom djelokrugu sudjelovali bi kod rješavanja tih zadataka pa bi onda i bolje poštivali djelokrug, koji mora da bude pridržan za stručnjake zbog orme prirode stvari. Još nedavno smo gotovo svi šumari bili uvjerenja, da je najbolje da se lajici uopće ne upliću u naš rad. Radili smo po svom najboljem znanju i uvjerenju. Međutim su se počeli pojavljivati samozvani »zaštitnici narodnih interesa«, ljudi koji su se ´ako reći profesijonalno bavili t´me, da ometaju šumarski rad a sve pod lozinkom zaštite narodnih interesa. Držim da smo danas već svi ili barem većina nas mišljenja, da b´ bilo bolje, kada bismo uspostavili neposredni kontakt sa onima, koji su interesiram na šumskom gospodarstvu. Za to su potrebne institucije, gdje bi se šumari bez posrednika sastali sa narodom i u zajedničkom radu odredili, šta se ima raditi. Ovo su glavna pitanja iz sadržaja naše najnovije šumarske knjige, koja mi se čine naročito važna. Mora se priznati, da je sadržaj ove knjige neobično bogat tako da autoru zaista ....... biti zahvalni, da je prikupio i sredio materijal, koji nam je toliko potreban za rješavanje naših aktuelnih pitanja. Dr. Rudi Pipan TRENDELENBURG, DAS HOLZ ALS ROHSTOFF. München—Berlin 1939. Lehmans-Verlag 1939. Stranica 435 sa 108 slika. Pisac je šumar po struci, docent univerziteta i upravnik Zavoda za istraživanje drveta na Tehničkoj visokoj školi u Müncheou. Drvo; se kao tvar može posmatrati sa tri različna gledišta. Prvo, kao materijal iz koga je građeno živo stablo, drugo, kao mrtva tvar koja je predmetom obrađivanja u šumi i treće kao mrtva tvar koja je predmetom iprerađivanja u tehnološkom smislu i upotrebe u tehničke ciljeve. Prvo gledište je fiziološko, drugo je šumarsko-tehničko, treće je tehnološko. Prvim se pretežno bave fiziolozi, drugim isključivo šumarski tehničari a treć´m šumari i inženjeri tehnolozi. U prvu kategoriju spada poznato djelo Büsgen- Münch, Bau- und Leben unserer Waldbäume, Jena 1927, u treću Kollmann, die Technologie des Holzes, Berlin 1936. Naprotiv, autor nam se svojom knjigom pretstavlja kao predstavnik drugoga gledišta. Polazeći sa toga gled:šta on je vrlo uspješno riješio svej zadatak, tako da se može reći da je njegova knjiga živa i neposredna kopča između fiziološkog i tehnološkoga posmatranja drveta. Proučavanje drveta kao organske tvari neobično je težak zadatak. Proučavanje.i istraživanje tehničkih osobina drveta na način da se prosto na drvo primijene metode. što ih tehnologija primjenjuje za isipitivanje građevnog materijala neorganskoga podrijetla, ne vodi k cilju. Naprotiv, za taj je rad neophodno potrebno, da se poznaju fiziološki i mehanički zadaci živoga drveta i njegove grade, koja je podešena tim zadacima. Tima osobinama drveta treba podesiti i metode rada. Takav rad može da primijeni na ispravni način i potpuno obuhvati samo istraživač, koji je i tehnolog i šumar. Pošto je pisac svojom knjigom dokazao, da je on sretno ujedinio u sebi i fiziološko i tehnološko znanje, i pošto je on oboružan takovim znanjem razradio svoj zadatak, pretstavlja njegovo djelo bogatu prinovu u oblasti šumarstva uopće, a tehnologije drveta napose. Na uvodnom mjestu izloženi su opći pojmovi o njemačkoj šumarskoj privredi, preradi i upotrebi drveta. U šire polje svoga rada ulazi pisac prikazivanjem načina p:stanja i razvoja drveta na živome stablu kao i sastojaka drveta. No on to čini na način, koji čitaocu omogućava da odmah obuhvati sve što je od važnosti za prerađivanje i upotrebu drveta. 375 |
ŠUMARSKI LIST 7/1940 str. 42 <-- 42 --> PDF |
On u´tom smjeru uspješno i na nov način iskorišćuje — pored svojih sopstvenih istraživanja — i brojne tuđe podatke (Hartig, Hägglund, Bertog itd.). Još više u svome elementu nalazi se. pisac kad prikazuje građu goda i vid debla. Po prvi put u šumarskoj literaturi nalazimo ovako temeljito razrađeno pitanje stvaranja i učešća bjeljike i srži. Poslijednje česti ovoga poglavlja posvećene su vezi između prirašćivanja (naročito u debljinu) te stvaranja godova i zone kasnoga drveta. U daljnjem posmatranju izlaže pisac osobine drveta kao sitno-porozne tvari. Naročito vlaga i specifična težina ovdje su apSirno prikazane. Tek kad uđe u detalj pitanja specifične težine, kome pisac posvećuje najvažniji dio knjige (str. 254 do 346), on je potpuno u svome elementu. U toj oblasti on je mnogo radio i publicirao prije izdanja ove knjige. Otuda i obilje podataka o raspodjeli specifične težine kod pojedinih stabala, na pojedinim staništima i u pojedinim područjima rasta. Vrlo su kompletni ipodaci o pojedinim šumarskim važnim vrstama drveta. Knjigu zaključuje pisac prikazom savremene kemijske prerade drveta za dobijanje celuloze, šećera, ogrijeva i pogonskoga materijala i vanredno obimnim (21 stranica) prikazom literature. Knjiga je ne samo savremena već i originalna po načinu prikazivanja. Ona je potpuno obuhvatila pitanje drveta kao sirovine a razrađena je solidno i znalački. Ugrenović OGLASI ŠUMAR svršio nižu državnu šumarsku školu, ima malu maturu i 30 mjesečnu šumarsku praksu, vojsku otslužio, traži namještenje. Ponude na upravu Šumarskog lista, Vukotinovićeva 2. USPJEH DRAŽBE u vlastitoj režiji izrađenog drvnog materijala održane dne 3. lipnja 1940. kod Ravnateljstva banovinskih šuma u Sušaku. Šumska uprava Vrst drva Tehnika .3 Gorivo pr. m. Isklična cijena Din. Dostalna cijena Din. Jasenak jela 4900 588.000 857.475 Kavna gora 4350 545.500 692.390 bukva 6400 621.000 711.125 Novi Vinodol 2000 250 000 343.500 jela 3300 115.500 138.270 Fužine 1120 168.000 256.355 Ogulin V 2500 348.000 481.732 Krasno 500 62.500 62.550 Krkopalj 2300 435.000 491.700 Vrhovine 3100 434000 586 550 Pl. Ljeskovac . 3500 490.000 533.000 Ukupno 29670 3300 4,057.500 5,154.647 376 |
ŠUMARSKI LIST 7/1940 str. 43 <-- 43 --> PDF |
Zakoni, pravilnjci, normativna rješenja Premda se pošiljke gor ivo g drva, trupaca, pragova i drvene građe mogu primati na prijevoz samo pod uvjetima, objavljenim u Spisku zabrana redni br. 8 i u Komercijalnim naredbama br. 105/37, 203/38 i 128/39. mnoge stanice ne drže se propisa > primaju na prijevoz navedenu robu bez obzira, da li su uvjeti ispunjeni ili ne, a da o tome ne podnašaju propisane prijave. Utvrđeni su slučajevi, da su primljene na prijevoz pošiljke gorivog drva, za koje je stanični službenik bio na vrijeme upozoren od organa šumske uprave, da se tovari krijumčarena roba. Posljedica ovakovog rada odgovornog staničnog osoblja jeste činjenica, da se Šumske uprave opravdano žale protiv izvjesnih željezničkih stanica, koje ovakovim svojim postupkom indirektno pomažu kriumčarenje ilegalno stečenog drva, putem željeznice. Da bi u buduće izbjegli, da se našoj upravi prigovara, da ne pomaže u dovoljnoj mjeri Šumske uprave u suzbijanju haračenja šuma, strogo naređujemo, da pored propisa u Spisku zabrana u Kornere, naredbama br. 105/37, 203/38, 128/39. kod primanja na prijevoz gorivog drva i drvene građe stanice moraju postupati kako slijedi: 1.) Kod narudžbe kola za navedenu robu, šef stanice mora naručivaoca upozoriti da prije započetog tovarenja mora predati odgovornom blagajniku ispunjen tovarni list sa propisanom izvoznicom koja mora biti potpisana i žigosana od nadležnih vlasti navedenih na samoj izvoznici. Vidi Prav. II. čl. 32 t. 5. 2.) Izvoznica ostaje kod robnog blagajnika do zaključenja prevoznog -ugovora i vraća se pošiljaocu zajedno sa duplikatom tov. lista. Na poleđini izvoznice imaju se upisati podaci prema samom tekstu, a na način propisan u Komercijalnoj naredbi br. 203/1938. Broj i datum izvoznice, nadleštvo koje je izvoznicu izdalo te količina drva na koju glasi izvoznica ima se upisati u rubriku »primedba« magacinske knjige predaje. 3.) Ako pošiljac ne predloži tov. list i izvoznicu ili ako izvoznica nije potpisana i žigosana od nadležnih vlasti, a postoji opravdana sumnja ili čak´ prijava da je drvo stečeno na nelegalan način, ili je drvo po vlasti čak zaplijenjeno, stanica ne smije dozvoliti utovar sve dok pošiljalac ne udovolji propisima. Utovarni rok počinje teći u momentu dostave kola i mogućnosti tovarenja. 4.) U slučajevima kada je pošiljalac predložio ispravnu izvoznicu, a stanica bude dokazno obavještena po organu Šumske uprave da je drvo kriumčareno, što znači roba koja se tovari nije identična1 sa robom za koju glasi izvoznica, stanica mora odmah zabraniti daljnji utovar i zatražiti od pošiljaoca da istovari već utovarenu robu. Ako pošiljalac to ne-bi učinio, robu će istovariti stanica na trošak pošiljaoca. Eventualna kapara i kolska dangubina ima se propisno naplatiti. 5.) Ako upravna odnosno fmansijska ili sudska vlast zaplijeni robu, koja je na osnovi ispravnih dokumenata već primljena na prijevoz, stanice moraju postupiti po Prav. II. čl. 59. 6.) Najstrože zabranjujemo utovar gorivog drva, trupaca, pragova i drvene građe van službenog radnog vremena (Prav. II. čl. 9.) pogotovu noću. 7.) Preporuča se stanicama, da naplaćuju kolsku kaparu u smislu Želj. saobraćajne uredbe § 63. u onim slučajevima, kada kola naruči osoba, čije je imovno stanje nepoznato. Kontrolni1 organi, a u prvom redu transportni i saobraćajni kontrolori moraju u što više navrata obaviti kontrolu na stanicama gdje se vrši utovar drva i utvrditi, 17 |
ŠUMARSKI LIST 7/1940 str. 44 <-- 44 --> PDF |
Hrvatsko šumarsko društvo da li se stanice pridržavaju ove naredbe. U svakom slučaju utvrđene neispravnosti, imade se odmah na licu mjesta zapisnički saslušati odgovorni službenik, koji će bezuvjetno biti najstrože kažnjen, a u ponovnom slučaju bit će protiv njega proveden disciplinski postupak. iD i r e k t o r: Potpis nečitljiv. Na temelju § 79. Zakona o šumama od 21. prosinca 1929. godine a u cilju zaštite šuma i sprečavanja krijumčarenja drvom i drvnim proizvodima, propisujem slijedeću NAREDBU o izdavanju izvoznica za drvo i ostale drvne proizvode. I. OPĆE ODREDBE A. Čckićanje drva Cl. 1. Čekićanje drva i drvnih .proizvoda prepisanim šumskim čekićem u smislu ove Naredbe vrši zaprisegnuto šumarsko, lugarsko i ostalo na to ovlašteno osoblje. Cl. 2. Čekićanje treba u pravilu obaviti u šumi kod panja, a iznimno može se čekićati drvo namijenjeno prodaji, koje se nalazi izvan šume, ako postoje za to opravdani razlozi. Cl. 3. 1. U pravilu treba čekićati drvo izrađeno u oblom; otesanom ili poluprerađenom stanju, a ogrijevno drvo u izrađenom stanju. 2. Ne treba čekićati drvo, koje je ispiljeno ili prerađeno na pilanama i sličnim uređajima kao ni sitno drvo (kolje, pruće, i dr.) u koliko sresko načelstvo ili gradsko poglavarstvo drukčije ne odredi. Cl. 4. 1. Za čekićanje i ostali posao oko izdavanja izvoznica, ne pripada nikakova odšteta osoblju, koje je ,paušaliranoj kao ni onda, kada je čekićanje moguće obaviti b.z naročitog truda i troška uz vršenje redovite dužnosti. 2. Ako bi u pojedinim slučajevima bilo nemoguće obaviti čekićanje i ostali posao oko izdavanja izvoznica prema stavu 1. može sresko načelstvo ili gradsko poglavarstvo odrediti u tim slučajevima, da se prema postojećim propisima zaračunaju stranci troškovi. Ovi troškovi ne smiju biti veći: a) za čekićanje ogrijevnog drveta po 1 pr. m 0.50 din. b) za čekićanje tehničkog drveta po 1 m3 1.— din. 3. U koliko bi se radilo o čekićanju veće količine drva, ne smiju troškovi iznašati više od putnih troškova, određenih Uredbom o naknadi putnih troškova broj 84.600-31. Cl. 5. Sresko načelstvo ili gradsko poglavarstvo voditi će očevidnost o ovlašćenim organima i njihovim šumskim čekićima. 18 |
ŠUMARSKI LIST 7/1940 str. 45 <-- 45 --> PDF |
Zakoni, pravilnici, normativna rješenja B. Izdavanje izvoznica Cl. 6. Izvoznice izdaju sreska načelstva, gradska poglavarstva, razni šumski uredi banovinskih, imovinskih i privatnih šuma u koliko imaju osposobljeno šumarsko osoblje. Izvoznica se izdaje vlasniku odnosno vozaru ili splavaru drva u svrhu, da se njom može iskazati pred nadzornim organima, da je drvo ili ostali drvni proizvod na zakonit način stečeno. Cl. 7. Izvoznica ima valjanost samo onda, kada je providena otiskom istoga čekića, kojim je drvo čekićano, a otisci na izvoznici i drvu moraju biti jasni i čitljivi. Cl. 8. Za drveni ugljen izdaje se izvoznica, kad to odredi sresko načelstvo ili gradsko poglavarstvo. Cl. 9. Za drvo, koje se uvozi u banovinu Hrvatsku, treba postojati izvoznica odnosno isprava, koja odgovara propisima vrijedećim za izvoz drva u banovini iz koje se .drvo uvozi. Cl. io. U smislu postojećih propisa objave, popratnice i izvoznice slobodne su od biljegovanja. Cl. 11. Jedna izvoznica smije glasiti: 1. a) najviše na tri voza odnosno na 6 pr. m. ogrijevnog drva; b) najviše na 3 m3 tehničkog drveta; c) najviše na dva voza stupova, kolja ili pritaka, i d) najviše na dva voza inog drva, kao na pr. pruća, gula, štapova, obruča za bačve granja i t. d. 2. Izvoznice će se izdavati prema stvarnoj potrebi molitelja sa valjanošću do četrnaest dana. Rok valjanosti treba u izvoznici ispisati kalendarskim datumom´brojkama i slovima. 3. Vlast ili ustanova, koja izdaje izvoznicu, može ju iz opravdanih razloga produljiti. Rok valjanosti izvoznice može se produljiti tek nakon ustanovljenja da drvo doista nije izvezeno. Cl. 12. 1. Za drvo kao i ostale drvne proizvode, koji se voze na prodaju, treba vlasnik ili vozar imati uza se izvoznicu. 2. Izvoznice imaju propisani oblik, koji se ne smije mijenjati. 3. Štampanje izvoznica spada u nadležnost Odjela za šumarstvo Banske Vlasti. 4. Obrazac izvoznice propisan je ovom naredbom. 5. Sreska načelstva, gradska poglavarstva, ravnateljstva šuma i razni šumski uredi nabavljati će potreban broj izvoznica od Odjela za šumarstvo Banske Vlasti, a izdavati će ih uz nabavnu cijenu osobama, koje su ovlašćene za izdavanje izvoznica. 6. Vlasti, koje izdaju izvoznice voditi će o izdanim izvoznicama očevidnik, u kojem će biti navedeni svi podaci iz izvoznice. Isto tako voditi će očevidnik i ona osoba, koja je drvo čekićala i izvoznicu ispunila. 7. Stranka plaća za izvoznicu nabavnu cijenu. 19 |
ŠUMARSKI LIST 7/1940 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Hrvatsko šumarsko društvo Cl. 13. 1. Osim običnih izvoznica izdaju se i »generalne izvoznice«. 2. Ova će se izdati šumovlasniku ili osobi koja siječe veće količine drva i kroz dulje vrijeme. Na temelju izdane generalne izvoznice mogu se izdavati »provoznice«. 3. Zbroj svih količina drva izdanih na provoznice, mora biti jednak količini iskazanoj u generalnoj izvoznici. 4. Provoznice nabavljaju vlasnici generalne izvoznice u obliku bloka sa izvorom i dvije kopije. Izvori ostaju vlasniku, jedne se kopije izdaju vozarima, a druge se vraćaju s generalnom izvoznicom po isteku valjanosti onoj vlasti ili ustanovi, koja ju je izdala. 5. Provoznica treba sadržavati podatke, koji su sadržani u generalnoj izvoznici. Cl. 14. 1. Ako je drvo kupljeno za vlastitu potrebu od šumovlasnika, koji ima svoju šumsku upravu, nije potrebna izvoznica, već je dovoljno da vozar ima ispravu (jukstu, doznačnicu, potvrdu i t. d.)1 izdanu od dotične šumske uprave. 2. Ako se takvo drvo iz stava 1. kupuje od šumovlasnika, koji nema šumske uprave, treba kupac odnosno vozar imati izvoznicu, koju može podići vlasnik šume ili kupac. Cl. 15. Cekićanje drva, ispunjavanje i izdavanje izvoznice, treba smatrati hitnim. II. POSEBNI PROPISI ZA ČEKlCANJE DRVA 1 IZDAVANJE IZVOZNICA. A. Za banovinske šume. Cl. lfi. 1. Postupak oko izdavanja običnih izvoznica je ovaj: Kad stranka dokaže valjanost ispravom (jukstom, doznačnicom, dražbenom iskaznicom, priznanicom i t. d.), da je drvo stekla na zakonit način i da s njim slobodno raspolaže u svrhu prodaje, ovlašćena će osoba ipremjeriti i čekićati drvo i odmah nakon toga ispuniti u izvoznici tintom, od kuda i kamo se drvo vozi, popuniti stupce 1 do 11, potpisati izvoznicu u lijevom donjem1 uglu imenom i zvanjem, providiti na određenom mjestu otiskom čekića, kojim Je drvo čekićano i u stupcu 11 unijeti oznaku čekića: na pr. Š. Š. 5. 2. Ovako ispunjenu izvoznicu predati će stranka nadležnoj šumskoj upravi, koja će upisati u izvoznicu tekući broj oćevidnika, odrediti rok valjanosti, ispuniti stupac 12 i 13, potpisati izvozncu, staviti na nju pečat i predati ju stranci. B. Za šume koje stoje pod naročitim javnim nadzorom po § 56 Zakona o šumama. Cl. 17. 1. Čekićati treba u pravilu svako drvo, koje potječe iz ovih šuma, namijenjeno prodaji ili u druge svrhe. 2. Cekićanje drva bilo u šumi ili izvan šume vrši šumarsko odnosno ostalo ovlašćeno osoblje. Ako šumovlasnik ovakovog osoblja nema, dužan je drvo ćekićati najbliži ovlašćeni lugar bilo kojeg šumovlasnika. 3. Ako šumovlasnik ima vlastitu šumsku upravu, izdaje ista izvoznice na drvo, koje potječe iz šume tog šumovlasnika. 20 |
ŠUMARSKI LIST 7/1940 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Zakoni, [pravilnici, normativna rješenja 4. Postupak oko izdavanja izvoznica vrši se na način propisan za banovinske šume (Cl. 16.). 5. Ako ovi šumovlasnici nemaju (vlastitih šumskih uprava, izdaje izvoznice nadležni sreski šumar po istom postupku, koji je propisan za banovinske šume. t C. 2a privatne šume. Cl. 18. 1. Čekićati treba u ipravilu svako drvo, koje se vozi na prodaju ili stovarište odnosno koje se prodaje na mjestu izrade u smislu stava 2 Cl. 14. 2. Ne treba čekićati drvo, koje se vozi iz vlastitih malih privatnih šuma za vlastitu porabu, osim ako nadležna vlast drukčije ne odredi. 3. Ako se drvo iz prednjeg stava vozi na pilanu u svrhu prerade, mora biti čekićano. 4. Postupak oko čekićanja i izdavanja izvoznica je isti kao kod banovinskih šuma. Cl. 19. Nadležno sresko načelstvo ili gradsko poglavarstvo odredit će područja, na kojima će pojedini lugar bilo koje skupine vlasništva šume, vršiti čekicanje drva za one privatne šumovlasnike, koji nemaju vlastitog lugarskog osoblja. Cl. 20. 1. Ako privatni šumovlasnici nemaju vlastite šumske uprave, izdaje izvoznice sreski šumar. 2. Ako sreski šumar nema sjedišta u odnosnom srezu, izdaju ovakove izvoznice šumske uprave bilo kojeg šumovlasnika, a ako niti ovih u srezu nema, može sresko načelstvo ili gradsko poglavarstvo ovlastiti na izdavanje izvoznica šumarsko tehničko pomoćno osoblje tih uprava. Odredbu o tome donos; sresko načelstvo ili gradsko poglavarstvo. Cl. 21. Postupak oko izdavanja izvoznica za šumovlasnike, koji nemaju svojih šumskih uprava je ovaj; a) Prije čekićanja drva dužan je nadležni organ osvjedočiti se da li je sječa drveta izvršena prema propisima zakona o šumama. b) Ako je stranka šumu opustošila, bez dozvole pretvorila u drugu vrst kulture ili posjekla čistom sječom, a da istu nije prethodno prijavila, te za tako posječeno drvo traži izvoznicu, dužna je osoba, koja vrši čekicanje, podnijeti istodobno protiv krivca prijavu nadležnoj vlasti radi prekršaja ipropisa Zakona o šumama. Datum i broj prijave treba unijeti u stupac 14. izvoznice. c) Nakon što je stranka drvo izradila, lugar će ga propisno premjeriti i čekićati, a daljnji će posao oko izdavanja izvoznice obaviti sreski šumar odnosno šumska uprava na način propisan za banovinske šume (Cl. 16.). III. OCEVIDNOST IZDANIH IZVOZNICA. Cl. 22. 1. Vlast, ustanova ili osoba, koja izdaje izvoznice, dužna je voditi »Očevidnik izdanih izvoznica« i godišnje ga zaključivati. 2. Ovaj očevidnik treba sadržavati sve podatke, koje sadržaje prednja strana izvoznice. 21 |
ŠUMARSKI LIST 7/1940 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Hrvatsko šumarsko društvo IV. OCEVIDNOST DRVETA I OSTALIH DRVNIH PROIZVODA NA SKLADIŠTIMA I T. D. Cl. 23. 1. Vlasnik, posjednici i zakupnici skladišta drva, pilana, krečana, pekarnica, ciglana, rudokopa, te svi oni, koji se bave preprodajom drveta ili ga prikupljaju u većim količinama u bilo kakvu svrhu, dužni su voditi i godišnje zaključivati »Očevidnik dovezenog drva i ostalih drvnih proizvoda«. Taj očevidnik mora biti uvezan, list po list tekućim brojevima označen te od nadležne vlasti prosiven i potvrđen. 2. Drvo i drvni proizvodi, koji se nalaze na skladištima osoba navedenih u stavu 1. moraju biti propisno čekićani i opravdani s izvoznicama ili tovarnim listovima željezničkih odnosno parobrodarskh stanica. 3. Sresko načelstvo odnosno gradsko poglavarstvo odrediti će prema opsegu poslovanja i ostalim okolnostima, koja su poduzeća i osobe dužne voditi očevidnike. 4. Očevidniku treba priložiti izvoznice odnosno provoznice kao i isprave u smislu Člana 14. 5. Pilane su dužne u očevidnik ubilježiti svako drvo, koje primaju na pilenje. 6. Osobe navedene u st. 1. ne smiju primati drvo bez izvoznice. Tim osobama zabranjuje se uopće primanje drva noću i to ljeti od 20 do 5, a zimi od 18 do 6 sati.. V. NADZOR NAD IZVOZOM DRVA I DRVNIH PROIZVODA. Cl. 24. 1. Nadzor nad izvozom drva i drvnih proizvoda vrši zaprisegnuto šumarsko i lugarsko osoblje (§ 136 i 137 Zakona o šumama), kao i izvršni policijski organi. 2. Ovome je osoblju dužnost svakoga vozara ustaviti i tražiti od njega propisnu izvoznicu, ako vozi drvo na prodaju, a u slučaju stava 1 Cl. 14. ustanoviti, da li vozar ima propisanu ispravu i da li je drvo čekićano. Također mu je dužnost, da vrši nadzor nad stovarištima i skladištima željezničkih i parobrodarskih stanica kao i prevoznih poduzeća u svrhu ustanovljenja, da li je sve drvo čekićano u smislu ove Naredbe. Nadzorni organ ima na pregledanoj ispravi svojim potpisom potvrditi, da je pregled izvršen. 3. Ako je otprema drveta splavljenjem ili plavljeni ©m takove prirode, da je splavove ili plavljeno drvo1 nemoguće zaustaviti na svakom mjestu, odrediti će se mjesta, gdje su splavari dužni splavove ili plavljeno drvo zaustaviti i podvrći pregledu nadzornih organa. Takova će mjesta, vrijeme i način, kako će se vršiti taj nadzor odrediti sresko načelstvo ili gradsko poglavarstvo. 4. Izvoznica se predaje kupcu. Kupac ili preuzimač drva ili drvnih proizvoda (fizička ili pravna osoba) dužan je tražiti od vozara izvoznicu. Tko preuzme drvo ili drvni proizvod bez izvoznice, kazniti će se kao prekršitelj ove Naredbe. 5. Sreski šumari i upravitelji šumskih uprava dužni su na svom području nadzirati, da li se Ispravno primjenjuju propisi ove Naredbe, a imadu i pravo uvida u očevidnike propisane u Cl. 23. 6. Sreskj šumari i upravitelji šumskih uprava imadu pravo i dužnost tražiti od željezničkih i parobrodarskih stanica kao i od privatnih prevoznih poduzeća na uvid kako izvoznice. za drvo, koje leži na njihovim stovarištima, tako i za ono, koje je već otpremljeno. 22 |
ŠUMARSKI LIST 7/1940 str. 49 <-- 49 --> PDF |
Zakoni, pravilnici, normativna rješenja 7. Državne željeznice, parobrodarska društva i sva ostala prevozila podnzeća ne smiju preuzimati drva i drvne proizvode u svrhu daljnje otpreme bez propisne izvoznice. Službenici željezničke ili parobrodarske stanice, i namještenici prevoznih poduzeća, koji se ogriješe o ovu odredbu, kazniti će se kao prekršitelji odredaba ove Naredbe. VI. ZAPLJENA DRVA I DRVNIH PROIZVODA. 1. Drvo i drvne proizvode, koje se vozi na prodaju, na pilanu ili na skladište s izvoznicom a nije čekićano, ili čekićano bez izvoznice, ili nečekićano i bez izvoznice, ili čekićano a bez valjane izvoznice, isprave ili dokaza da je drvo na zakonit način stečeno, ima nadzorni organ zaplijeniti zajedno s oruđem, a ipodjedno podnijeti prijavu nadležnom sreskom načelstvu ili gradskom poglavarstvu protiv vozara i vlasnika prevoznog sredstva. 2. Zaplijeniti treba i prevozno sredstvo kao predmet, kojim se vozar služio pri izvršenju djela iz stava 1. ovog Člana (automobil, kola, saone i t. d.), ako vozar nije poznat nadzornom organu, ili ako prijeti bojazan, da će vozar iskazati krivo ime ili uopće zavesti u bludnju nadzornog organa, koji vrši pljenidbu. Prevozno sredstvo može se pustiti ispod zapljene odmah, ako vozar položi primjerenu jamčevinu. 3. Ako vozar vozi drvo na iprodaju, pilanu ili skladište čekićano i bez izvoznice, a iskaže se valjanom ispravom spomenutom u Cl. 14. (jukstom, doznačnicom, dražbe-, iiom iskaznicom, priznanicom i t. d.) da je drvo stečeno na zakonit način, drvo se ne će zaplijeniti, ali će se protiv vozara i vlasnika prevoznog sredstva podnijeti prijava nadležnom sreskom načelstvu ili gradskom poglavarstvu radi prekršaja ove Naredbe. 4. Isto tako treba podnijeti prijavu, ako vozar vozi drvo za vlasitu porabu, a nema isprava u smislu stava 1. Cl. 14. ili ako je drvo nečekićano, a određeno je njegovo čekićanje u smislu stava 4 Cl. 18. 5. Shodno propisu § 93. u vezi s propisom iz drugoga stava § 113 Zakonika o Sudskom Krivičnom postupku može izvršni policijski organ uhapsiti i najbližem sreskom sudu predvesti vozara, koji ne iskaže svoje pravo ime ili koji ne oda porijeklo drvnoga materijala, kojeg vozi. 6. Prijavu u smislu stava 1 i 2 ovoga Člana treba podnijeti u roku od 48 sati. U prijavi treba označiti vrijednost drva. Cl. 26. 1. Zaplijenjeno drvo ili prevozna sredstva po odredbi stava 2 Cl. 25 odpremiti će osoba, koja je zapljenu izvršila, o trošku krivca do najbliže općinske uprave, šumske uprave, oružničke postaje, starješine sela ili pouzdane osobe, te ih istoj uz potvrdu predati na čuvanje uz upozorenje na kaznene posljedice, ako sa zaplijenjenim predmetima raspoloži bez predhodne odredbe nadležne vlasti. 2. Osoba, koja je izvršila zapljenu, dužna je odmah o tom obavijestiti najbližeg zaprisegnutog lugara, koji je dužan bezodvlačno povesti izvide, da se ustanovi krivac i porijeklo zaplijenjenih predmeta. 3. Isto tako treba postupati i s drvom pronađenim izvan šume s time, da takvo drvo, ako se nalazi u dvorištima, skladištima i t. d. nije potrebno drugamo otpremiti osim ako postoji pogibelj, da će biti otuđeno. 23 |
ŠUMARSKI LIST 7/1940 str. 50 <-- 50 --> PDF |
Hrvatsko šumarsko društvo 4. O učinjenom treba odmah podnijeti prijavu sa zaplijenjenim oruđem putem nadležne vlasti ili ustanove nadležnom sreskom načelstvu odnosno gradskom poglavarstvu uz priklop potvrde o preuzeću drva. 5. Ako je vlasnik drva nepoznat, dužna je nadležna vlast po policijskim organima, kao i po područnim općinskim poglavarstvima najhitnije provesti istragu, da se pronađe vlasnik zaplijenjenih predmeta i ustanovi krivac. 6. Ako sam šumovlasnik ustanovi zaplijenjeno drvo ili drvni proizvod potječe iz njegove šume, ili ako policijski organi navedeni u ovoj Naredbi ustanove, da drvo ili drvni proizvod potječe iz šume poznatog šumovlasmika, može osoba ovlašćena po šumovlasniku sa zaplijenjenim drvom slobodno raspolagati. I u ovome se slučaju podnosi prijava nadležnoj vlasti. Cl. 27. Zapljena će se dići na temelju § 174 Zakona o šumama, ako posjednik drva položi svotu, koja odgovara visini štete, kazne i troškova, ili ako položi primjernu jamčevinu. VII. POSTUPAK I KAZNE. Čl. 28. Protiv prekršitelja odredaba ove Naredbe postupati će sreska načelstva odnosno gradska poglavarstva (§ 167. Zakona o šumama) po propisu §-a 166. Zakona o šumama. Cl. 29. Sa zaplijenjenim drvom i drvnim proizvodima postupat će sreska načelstva odnosno gradska poglavarstva, kad ona provode kazneni postupak zbog prekršaja ove Naredbe, ovako: a) Ako se tečajem kaznenoga postupka ustanovi vlasnik zaplijenjenoga drva ili drvnog proizvoda, predati će mu se ti predmeti u slobodnu raspoložbu. Isto tako predati će se, zaplijenjeno drvo ili drvni proizvodi u slobodnu raspoložbu i onome, kome su zaplijenjeni, ali samo pod uvjetima predviđenima u §-u 174. Zakona o šumama. b) Ako se vlasnik zaplijenjenoga drva ili drvnoga proizvoda do pravomoćnoga dovršenja kaznenoga postupka ne pronađe, prodati će se ti predmeti na javnoj dražbi, koja će se provesti po propisima Zakona o općem upravnom postupku. U proglasu dražbe mora biti navedena isklična cijena predmeta dražbe. c) Prije pravomoćnoga dovršenja kaznenoga postupka, ako postoje pretpostavke propisa rečenice 3. §-a 149 Z. r. p., treba dražbu raspisati odmah. U takovom slučaju dražbom polučeni utržak koristonosno će se uložiti u novčani zavod određen .po postojećim propisima za ulaganje novca siročadi (pupilnog novca), gdje će se čuvati do pravomoćnoga dovršenja kaznenoga postupka, u koliko se prije toga ne ustanovi vlasnik na dražbi prodanoga drva ili drvnoga proizvoga, u kojemu mu se slučaju uloženi utržak imade izručiti. d) Ako se tečajem dražbenog postupka ustanovi vlasnik dražbi izvrgnutoga zaplijenjenoga drva ili drvnoga proizvoda, dražbeni će se postupak obustaviti, a drvo ili drvni proizvod izručiti će se vlasniku (t. a) ovoga Člana). e) Kad je kazneni postupak, na temelju kojega je prekršitelj proglašen krivim, pravomoćno dovršen, izručiti će se nakon pravomoćnosti provedene dražbe zaplijenjenoga drva ili drvnog proizvoda od polučenoga utrška 75% Fondu za pošumljavanje,. a 25% prijavitelju. 24 |