DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1940 str. 9 <-- 9 --> PDF |
mnogi pisali o nauci o dioptril« ipak sam /se odlučio na to djelo, jer su mnogo ispustili ilil nedovoljno prikazali. U koliko su Heronova djela sačuvana, sačuvani! su samo naravno kasniji prepisi ili fragmenti. Spomenuto je djelo o dioptri za geodeziju najvažnije. Autor toga djela s pravom zavrijeduje ime oca geodetske nauke. U uvodu svog spisa Heron medu ostalim kaže i to, da »drugi« razne zadatke riješavaju sa raznim instrumentima. A ipak — kaže — mogu zapravo da riješe samo malen broj zadataka. »Ja sam pako nastojao, da se sa jednim instrumentom mogu da riješe sve zadaće. A ako si tko izmisli i kakove nove zadatke, dioptra, koju sam konstruirao, neće ni onda da zataji.« SI. 5. Po opisu samoga Herona konstrukcija je dioptre slijedeća (si. 5). Stalak u obliku stupa nosi gore vertikalnu os instrumenta. Na dnu te osi nalazi se okrugla brončana pločica AB. Oko osi može da se okreće cilindar (valjak) iz bronce H®. Valjak ima na donjem kraju čvrsto spojen zupčasti točak -^- Radi ljepšega izgleda cilindar gore svršava dorskim kapitelom KA. Uz zupčasti je točak .. priljubljen vijak bez kraja EZ, čiji navoji pristaju k zubima točka. Nosači, koji nose ležajeve toga vijka, čvrsto su spojeni sa brončanom pločom AB. Kada dakle — kaže Heron — vijak okrećemo, okreće se zupčasti kotačić .&, a s njime i cilindar HS. Vijak ima po svojoj dužini užljebinu, koja je široka kao i zubi kotačića. Kad se vijak tako namjesti, da užljebina dođe po dužini zupčanika, onda se spomenuti cilindar može grubo da okreće. Imamo dakle mogućnost kako grubog okretanja rukom, tako i finog vijkom. Izgleda, da je Heron bio prvi, koji je vijke upotrebio na spravama za mjerenje. Konstrukcija Heronove sprave upravo zapanjuje, a naročito, kad se uzme u obzir, da su vijci rijetkost ne samo u starom, već i daleko u srednjem vijeku. Zasebno je pitanje, kako je Heron izrađivao svoje vijke. Neki sredovječni pisci nazivaju Euklida ocem geometrije, a Herona ocem mehanike. Vjerojatno je Heron svoje vijke izrađivao tako, kako to opisuje 295 |