DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1940 str. 9     <-- 9 -->        PDF

mnogi pisali o nauci o dioptril« ipak sam /se odlučio na to djelo, jer su
mnogo ispustili ilil nedovoljno prikazali. U koliko su Heronova djela sačuvana,
sačuvani! su samo naravno kasniji prepisi ili fragmenti. Spomenuto
je djelo o dioptri za geodeziju najvažnije. Autor toga djela s pravom
zavrijeduje ime oca geodetske nauke.


U uvodu svog spisa Heron medu ostalim kaže i to, da »drugi«
razne zadatke riješavaju sa raznim instrumentima. A ipak — kaže —
mogu zapravo da riješe samo malen broj zadataka. »Ja sam pako nastojao,
da se sa jednim instrumentom mogu da riješe sve zadaće. A ako si
tko izmisli i kakove nove zadatke, dioptra, koju sam konstruirao, neće
ni onda da zataji.«


SI. 5.


Po opisu samoga Herona konstrukcija je dioptre slijedeća (si. 5).
Stalak u obliku stupa nosi gore vertikalnu os instrumenta. Na dnu te osi
nalazi se okrugla brončana pločica AB. Oko osi može da se okreće cilindar
(valjak) iz bronce H®. Valjak ima na donjem kraju čvrsto spojen
zupčasti točak -^- Radi ljepšega izgleda cilindar gore svršava dorskim
kapitelom KA. Uz zupčasti je točak .. priljubljen vijak bez kraja EZ,
čiji navoji pristaju k zubima točka. Nosači, koji nose ležajeve toga vijka,
čvrsto su spojeni sa brončanom pločom AB. Kada dakle — kaže Heron


— vijak okrećemo, okreće se zupčasti kotačić .&, a s njime i cilindar
HS. Vijak ima po svojoj dužini užljebinu, koja je široka kao i zubi kotačića.
Kad se vijak tako namjesti, da užljebina dođe po dužini zupčanika,
onda se spomenuti cilindar može grubo da okreće. Imamo dakle mogućnost
kako grubog okretanja rukom, tako i finog vijkom. Izgleda, da je
Heron bio prvi, koji je vijke upotrebio na spravama za mjerenje. Konstrukcija
Heronove sprave upravo zapanjuje, a naročito, kad se uzme u
obzir, da su vijci rijetkost ne samo u starom, već i daleko u srednjem
vijeku. Zasebno je pitanje, kako je Heron izrađivao svoje vijke. Neki
sredovječni pisci nazivaju Euklida ocem geometrije, a Herona ocem
mehanike. Vjerojatno je Heron svoje vijke izrađivao tako, kako to opisuje
295