DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1940 str. 48     <-- 48 -->        PDF

DA LI JE BOLJA JESENSKA ILI PROLJETNA SJETVA HRASTOVOG ŽIRA
U ŠUMSKIM VRTOVIMA?


Kod nas dolazi hrast lužnjak na velikim kompleksima po rječnim dolinama Save,
Drave j Dunava, a osobito u području bivše brodske, petrovaradinske i gradiške pukovnije.
Istina je da se hrast najvećim dijetom pomlađuje prirodnim putem ili sadnjom
pod motiku, no običaje se, i ako´ u mnogo manjoj mjeri, saditi i biljke uzgojene u šumskim
vrtovima. Čitajući ruske stručne knjige u biblioteci Šum. društva naišao sam na
jednu radnju pod gornjim naslovom od P. F. 2eljeznova, koja je izašla u biblioteci »Voronježkog
selsko-gospodarskog instituta« u Voronježu g. 1930.


Radnja obuhvaća 17 stranica normalnog formata sa brojnim skrižaljkama i podacima.
Istina je, da ovi podaci u prvom redu vrijede za posebne klimatske prilike
ruske, no konačni zaključci će vrijediti i za naše prilike, što će lako naša pokusna
stanica moći provjeriti. Položaj šumskoga vrta u kom su pokusi obavljani detaljno je
opisan, a osim opisa gornjeg sloja zemlje opisani su i niži slojevi — horizonti do dubine
od 150 cm. Osim toga za svaki horizonat dodana je detaljna skrižaljka opisa tla.


Pokusi su rađeni sa 500 komada žira za jesensku i isto toliko za proljetnu sadnju.
Zemlja je točno na isti način obrađena, biljke jednako1 okapane, a mjerenja su obavljana
dvaput godišnje 25/VÜ i 25/..


Mjerio se broj isklijalih žirova, zatim broj biljaka, visina, broj i površina lišća,
debljina stabalaca, .... provodnih snopova u lišću. Na koncu je fotografskom snimkom
prikazan konačni rezultat jesenske i proljetne sadnje. U svemu ima 20 raznih tabela i
dvije fotografije.


Rezultati su na koncu rasprave rezimirani i glase ovako:
1) Žirovi jesenske sadnje klijaju brže od žirova proljetne sadnje.
2) Asimilirajuća površina lišća jesenske sadnje bolja je nego ona proljetnje
sadnje.
3) Sprovodni snopovi za vodu u tkivu lišća jesenske sadnje jače su razviti, nego
oni u lišću proljetnje sadnje.


4) Biljke iz jesenske sadnje sabrale su veću drvnu masu od onih proljetnje sadnje.


Na koncu napominje autor, da prof. B. A. Keller u svojoj radnji pod naslovom:
»Rasline kao živa mašina« piše, da »pokusi jasno pokazuju na sudjelovanje divotnog
matematičkog paralelizma između intenzivnosti transpiracije i anatomsko-ekoloških osobina
bilina. U svojim radnjama prof. B. A. Keller ustanovio je zavisnost između razvitka
vodenih provodnih snopića i transpiracije. U ovom slučaju jači razvitak vodenih sprovodnih
snopića u tkivu biljaka jesenske sadnje uslovljuje veću drvnu masu.


To bi bio ukratko sadržaj ove vrlo poučne radnje pa mislim, da će ovi rezultati
dobro doći našim praktičarima, a do pokusnih je postaja, da ispitaju, u koliko ovi rezultati
odgovaraju našim klimatskim prilikama. Ing. Nikola Stivičević — Zagreb.


DENDROFLORA U.R.S.R.


U izdanju Akademije Nauka U. R. S. R. Kijev 1939 izašla je «mašna knjiga pod
gornjim naslovom kao prvi dio djela: Crnogorično drveće u nasadima i parkovima


U. R. S. R. Predgovor je napisao odgovorni urednik biblioteke V. E. Šmit. Knjiga jet
pisana maloruskim jezikom.
Iz predgovora se vidi, da je knjiga izdana nakon što su predhodno obavljene
studije po nasadima i parkovima specijalno exotionih vrsta crnogorice, a opisane su i
domaće vrste. Knjiga obasiže 213 stranica normalnog formata sa brojnim slikama u
tekstu i na posebnim stranama. Na koncu knjige napisan je po autoru rezume na ru


334




ŠUMARSKI LIST 6/1940 str. 49     <-- 49 -->        PDF

skom i engleskom jeziku (str. 181—191) zatim slijedi iskaz latinskih naziva pojedinih
vrsta i njihovih sinonima (str. 192—198), onda pregledna karta Ukrajine sa oznakom
pojedinih parkova i nasada te tumač karte (str. 199). Konačno je na str. 200—211
uvrštena skrižaljka za sve opisane vrste u kojoj se nalaze ekološka, edafska i fenolcška
svojstva pojedinih .vrsta u sastojinama i parkovima U. R. S. R., Tome je dodan
tumač kratica upotrebljenih u skrižaljkama (str. 212—213).


Na str. 174 i 175 naveden je iskaz crnogoričnog drveća koje se ispituje u raznim
parkovima i kulturama te botaničkim vrtovima U. R. S. R. sa kratkim opisom onoga,
što sei kod pojedinih vrsta ispituje.


Obilna literatura nalazi se navedena na str. 176—180, gdje je navedeno svojih
139, što rasprava, što samostalnih djela većim dijelom iz ruske literature i glavnih
djela engleske, njemačke i francuske stručne literature. Medu inim spominje se knjižica,


što Ju je izdao na njemačkom jeziku naš Pančić: Eine neue Comferae in den östlichen
Alpen, Belgrad 1876.
Najbrojnija je literatura ruska. Od njemačke navedeno je 16 radnja, engleske 8,
francuske 5 i 1 srpska od Paučića. Ruska literatura je zastupana sa 109 publikacija i
knjiga većinom posljeratnih izdanja.


Iz uvoda kao i iz naslova navedene literature .vidi se, da se u Rusiji živ» radi na
svim dendrološkim pitanjima a osobito se opaža pojačani rad na selekciji i proizvodnji
novih vrsta hibridizacijom po ugledu na radove I. V. Mičurina, koji je dugim i napornim
radom stvorio preko 30 vrsta novih voćaka, koje mogu uspijevati na dalekom sjeveru,
gdje se do sada o tom ni sanjati nije moglo. Njegove ideje prihvatili su prvi Nijemci i
Amerikanci i danas su te voćke raširene po cijeloj sjevernoj polutki kugle zemaljske.


Na str. 10—25 dao je autor kratke podatke o najglavnijim [parkovima U. R. S. R.
i osnovne klimatske faktore. U tom dijelu teksta ima 16 lijepih fotografija iz raznih
parkova u području Ukrajine.


Op´si
su navedeni redom po oblastima, a svaki park je opisan prema botaničko


geografskim zonama. U. R. S. R. dijeli on na dvije zone: šumsku i stepsku, a ovu


posljednju na dvije podzone: šumsko-steipsku i pravu stepsku zonu. U. R. S. R. se pro


stire od 46" do 52° sjeverne širine i 26°—40° istočne dužine od Grenviča.


Svaki park je ukratko ali jezgrovito opisan u svakom pogledu tako, da može


služiti kao putokaz svima stručnjacima, koji se bave tim pitanjima u Rusiji a tih je


jako mnogo.


Veliki trud je uložen u sastav ove knjige, koja je vrlo pregledna i instruktivna u


svakom pogledu.


Najglavniji i najpregledniji su dio skrižaljke o ekološkim, edafskim i fenološkim
osobinama nasada i parkova U. R. S. R. U tim skrižaljkama otpisane su 84 razne vrsti
četinjača, koje se uzgajaju u parkovima i kulturama. Pri tom je navedena i visina te
oblik nasada i parkova; vrijeme cvjetanja; vrijeme zorenja sjemena; otpornost protiv
mrazu; vrste tla, na kojima nasadi dolaze i to opodzoljena (glina, ilovača i pljeskulje)
barovita, vapnena i kamenita; odnošaj prema svjetlu; pod kojim oblikom nasadi rastu u
parku (grupimično, pojedinačno) konačno rajoni mogućih kultura u prirodnim zonama


U.
R. S. R..
Vanjska je oprema kao i papir dosta slab, dok su razne slike i fotografije jako
dobre. Sve u svemu iz knjige se vidi, da ruski botaničari i šumski stručnjaci mnogo
rade na istraživanju dendroflore osobito one stranog porjekla, koja je u svrhu ispitivanja
unesena u Rusiju te se marljivo bilježe opažanja o njihovom napredovanju´ u
svakom pogledu u ibrojnim kulturama i parkovima.
Kao naučna knjiga ima za nas samo tu vrijednost, što iz nje možemo upoznati
mnoge prilike Evropske Rusije, a osobito Ukrajine, koja po svojoj flori, a donekle i klimi
odgovara prilično našim sjevero-istočnim krajevima.


335




ŠUMARSKI LIST 6/1940 str. 50     <-- 50 -->        PDF

Sam sistematski pregled i opis pojedinih vrsta drveća obasiže najveći dio knjigeod
str. 26—173. Svaka vrst opisana je dosta opširno, sa mnogo slika u tekstu, koje još
bolje predočuju dotičnu vrstu. Osim toga j© za sivaku vrst navedeno, u kojim sve
parkovima i kulturama dolazi te tko ju je prvi opisao i u kom djelu.


Autor u rezime-u preporučuje primjenu hiibridizaoije, da se poluče proti mrazu
otporne vrste. Pošto porjeklo sjemena upliva na uspjeh, to preporučuje, da se sjeme
sabire po raznim stranama a osim toga preporučuje osnutak specialnih šumskih vrtova,
gdje bi se ispitivale i uvađale nove vrste drveća. Isto tako naglasuje neophodnost izučavanja
cijelog kompleksa ekoloških prilika i upliva na uzrast, razvitak i urod sjemena.


Najvrijedniji dijelovi parkovnih sastojina trebali bi se staviti pod osobitu zaštitu
prema primjeru Trostjanjeckog, Vjesjelo-Bakovjenskog i Umanskog dendroparka.


Ing. Nikola Stivičević — Zagreb.


ARHIV MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE


U izdanju Ministarstva poljoprivrede i pod uredništvom Dra Brank a R. Pe si
c a, izašla je sedamnaesta sveska ove naučne poljoprivredne smotre, koja donosi
or;ginalne radove i referate iz oblasti poljoprivrede i prikaze važnijih domaćih i stranih
poljoprivrednih radova. Sedamnaesta sveska ima 208 strana velikog oktava i donosi
sedam originalnih radova: Dr. F. Zavrnik, D. I lančić i Dr. F. Mikič: O
trajanju bremcnosti konja u Jugoslaviji; Dr. Slavolju b Dubić : Historijski pogled
na socijalne prilike sela u Jugoslaviji; Dr. Đorđ e Zloković : Građa za pedološke
prilike Grbaljskog polja u Boki Kotorskoj; D r. Deja n Delić : Čuvanje svežih
šljiva u hladnjačama; D r. Iva n Šmaljcelj : Laboratorijski pokusi o konserviranju
okopavina kiseljenjem (siliranjem); I n ž. Oto n Štoker : O kretanju mulja i soli
u dunavskoj vodi za vreme: vegetacione periode; Inž. Dragoslav Milisavljević
: Let leptira jabučnog smotavca i rezultati suzbijanja u 1937 gicdini. Od referata
donosi ovaj: Inž. Vladimir Drecun: VII svetski živinarski kongres i izložba.
Donosi takođe i jedan prikaz naučnih problema Dr a Josip a Ježića : Eksperimentalne
studije mehanizma antraksne infekcije i imuniteta. Na kraju »Arhiv« donosi veliki
broj prikaza stranih i domaćih publikacija (32 na broju) i to: iz biljne proizvodnje (16),..
zootehnike (7), veterinarstva (6), agrarne politike (1) i časopisi i razne poljoprivredne
publikacije (2). »Arhiv« se može dobiti u Sveslovenskoj knjižari u Beogradu, Poenkareova
ul. br. 36, a ova sveska stoji 20 dinara.


OGLASI


Broj: 6127/1940.


OQLAS DRAŽBE.
Ravnateljstvo banovinskih šuma u Sušaku prodavati će u utorak dne 9. srpnja
1940. godine u 11 sati prije podne javnom ofertalnom dražbom jelov materijal, koji
će se izraditi u vlastitoj režiji na teritoriju ovopodručnih šumskih uprava.
Podjela materijala u skupine uz oznaku mjesta prodaje, isklične cijene, kao i
svi pobliži uvjeti mogu se dobiti kod ravnateljstva banovinskih šuma u Sušaku i
područnih šumskih uprava, a mogu se poslati i poštom na zahtjev interesenata uz .
prilog poštanske marke.
Sušak, dne 15. lipnja 1940.


Ravnateljstvo banovinskih šuma — Sušak..


336