DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1940 str. 48 <-- 48 --> PDF |
DA LI JE BOLJA JESENSKA ILI PROLJETNA SJETVA HRASTOVOG ŽIRA U ŠUMSKIM VRTOVIMA? Kod nas dolazi hrast lužnjak na velikim kompleksima po rječnim dolinama Save, Drave j Dunava, a osobito u području bivše brodske, petrovaradinske i gradiške pukovnije. Istina je da se hrast najvećim dijetom pomlađuje prirodnim putem ili sadnjom pod motiku, no običaje se, i ako´ u mnogo manjoj mjeri, saditi i biljke uzgojene u šumskim vrtovima. Čitajući ruske stručne knjige u biblioteci Šum. društva naišao sam na jednu radnju pod gornjim naslovom od P. F. 2eljeznova, koja je izašla u biblioteci »Voronježkog selsko-gospodarskog instituta« u Voronježu g. 1930. Radnja obuhvaća 17 stranica normalnog formata sa brojnim skrižaljkama i podacima. Istina je, da ovi podaci u prvom redu vrijede za posebne klimatske prilike ruske, no konačni zaključci će vrijediti i za naše prilike, što će lako naša pokusna stanica moći provjeriti. Položaj šumskoga vrta u kom su pokusi obavljani detaljno je opisan, a osim opisa gornjeg sloja zemlje opisani su i niži slojevi — horizonti do dubine od 150 cm. Osim toga za svaki horizonat dodana je detaljna skrižaljka opisa tla. Pokusi su rađeni sa 500 komada žira za jesensku i isto toliko za proljetnu sadnju. Zemlja je točno na isti način obrađena, biljke jednako1 okapane, a mjerenja su obavljana dvaput godišnje 25/VÜ i 25/.. Mjerio se broj isklijalih žirova, zatim broj biljaka, visina, broj i površina lišća, debljina stabalaca, .... provodnih snopova u lišću. Na koncu je fotografskom snimkom prikazan konačni rezultat jesenske i proljetne sadnje. U svemu ima 20 raznih tabela i dvije fotografije. Rezultati su na koncu rasprave rezimirani i glase ovako: 1) Žirovi jesenske sadnje klijaju brže od žirova proljetne sadnje. 2) Asimilirajuća površina lišća jesenske sadnje bolja je nego ona proljetnje sadnje. 3) Sprovodni snopovi za vodu u tkivu lišća jesenske sadnje jače su razviti, nego oni u lišću proljetnje sadnje. 4) Biljke iz jesenske sadnje sabrale su veću drvnu masu od onih proljetnje sadnje. Na koncu napominje autor, da prof. B. A. Keller u svojoj radnji pod naslovom: »Rasline kao živa mašina« piše, da »pokusi jasno pokazuju na sudjelovanje divotnog matematičkog paralelizma između intenzivnosti transpiracije i anatomsko-ekoloških osobina bilina. U svojim radnjama prof. B. A. Keller ustanovio je zavisnost između razvitka vodenih provodnih snopića i transpiracije. U ovom slučaju jači razvitak vodenih sprovodnih snopića u tkivu biljaka jesenske sadnje uslovljuje veću drvnu masu. To bi bio ukratko sadržaj ove vrlo poučne radnje pa mislim, da će ovi rezultati dobro doći našim praktičarima, a do pokusnih je postaja, da ispitaju, u koliko ovi rezultati odgovaraju našim klimatskim prilikama. Ing. Nikola Stivičević — Zagreb. DENDROFLORA U.R.S.R. U izdanju Akademije Nauka U. R. S. R. Kijev 1939 izašla je «mašna knjiga pod gornjim naslovom kao prvi dio djela: Crnogorično drveće u nasadima i parkovima U. R. S. R. Predgovor je napisao odgovorni urednik biblioteke V. E. Šmit. Knjiga jet pisana maloruskim jezikom. Iz predgovora se vidi, da je knjiga izdana nakon što su predhodno obavljene studije po nasadima i parkovima specijalno exotionih vrsta crnogorice, a opisane su i domaće vrste. Knjiga obasiže 213 stranica normalnog formata sa brojnim slikama u tekstu i na posebnim stranama. Na koncu knjige napisan je po autoru rezume na ru 334 |