DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1940 str. 46 <-- 46 --> PDF |
UPLATA ČLANARINE REDOVITIH ČLANOVA JUGOSLOVENSKOG ŠUMARSKOG UDRUŽENJA U MJESECU TRAVNJU 1940. Matić Vasilije, Jasenak Din. 50.— za II. polugodište 1939; Nešković Miloš, Niš Din. 25.— za Vi 1939; Jasarevski Pavle, Niš Din. 100.— za god. 1936. Uplata članarine redovitih članova J. Š. U. sa područja podružnice Sarajevo u mjesecu travnju godine 1940. Zuljić Mijo, Olovo Din. 100.— za god. 1939. Uplata članarine redovitih članova J. Š. U. sa područja podružnice Beograd u mjesecu travnju godine 1940. Gradojević Mihajlo, Zemun Din. 82.— za god. 1939; Ružić Ante, Beograd Din. 75.— za I., II. i III. četvrt godine 1940. Uplata članarine članova pomagača J. Š. U. u mjesecu travnju god. 1940. Dragaš Teljko, Zagreb Din. 50.— za god. ISMO; Nikolić Nenad, Zagreb Din. 50.— za god. 1940. Uplata na pretplati za Šumarski list u mjesecu travnju za J. Š. U. 1940. Ravnateljstvo šuma brodske imovne općine, Vinkovci Din. 900.— za god. 1940. za Direkciju i njenih osam Šum. uprava; Ravnateljstvo šuma otočke imovne općine Din. 50.— za II. i .. četvrt god. 1940. UPLATA NA ČLANARINI REDOVITIH ČLANOVA J. Š. U. U ZAGREBU, U MJESECU SVIBNJU 1940. Jasarevski Pavle, Niš Din. 100.— za god. 1937; Prokopljević Nenad, Podravska Slatina Din. 200.— za god. 1938. i 1939. Uplata na pretplati za Šumarski list J. Š. U. u mjesecu svibnju god. 1940. Ministarstvo vojske i mornarice, Beograd Din. 74.25 za god. 1939. KNJIŽEVNOST PROF. DR. A. VRGOC: »MONOPOL POTAŠE U BIVŠOJ HRVATSKOJ VOJNOJ KRAJINI«. Poseban otisak iz »Apotekarskoga vjesnika« Zagreb 1939. str. 1—38. Iako je publikacija izašla u stručnome listu apotekarske struke, ona je za šumarsku nauku od živoga interesa. Historija šumarstva uopće, a historija iskorištavanja šuma napose mogu da iz nje izvuku dragocjene, dosad nepoznate podatke. Autor je zadužio šumarsku struku ne samo prikazivanjem dobijanja potaše (pepeljike), već i činjenicom, da je prikupio i u originalu citirao brojna historijska dokumenta iz posljednjih sto, godina. S obzirom na tu naučnu i stručnu važnost predmeta, a i na način, kojim je on razrađen, potrebno je na ovome mjestu osvrnuti se opširnije na ovaj rad i njegove rezultate. Utvrdili smo na drugome mjestu (Ugrenović, Tehnologija drveta, Zagreb 1932, str. 105), da je proizvodnja potaše (pepeljarenje) u historiji iskcrišćavanja naših šuma igrala važnu ulogu. No autoru je uspjelo da u svojoj publikaciji dokumentovano prikaže čitav detalj pepeljarenja. Cilj pepeljarenja bio je, da se iz drveta dobije potaša (pepeljika) t. j . kalijev karbonat, koji se mnogo tražio i trošio u proizvodnji stakla i u bojadisarstvu, a ponešto i u ljekarstvu. Pepeljarenje je naročito cvalo u prvoj polovini devetnaestoga stoljeća u Hrvatskoj, Slavoniji, Vojvodini, Srbiji i Bosni. Upotrebljavala se bukovina, brestovina, hrastovina i jasenovina. Tehnika proizvodnje sastojala se iz četiri faze: 1)- dobivanje pepela sagorijevanjem drveta u naročitim jamama; 2) izluživanje (iskuhavanje) pepela vodom u drvenim kacama sa dvostrukim dnom, od kojih je gornje bilo propusno i služilo 332 |