DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1940 str. 4 <-- 4 --> PDF |
srednjem vijeku neću ovdje da govorim. Neka vremenski interval između nas i onoga, što ću pokazati, bude hotice što veći t. j . bar oko 2000 godina. Prije nego li uđem u sam prikaz instrumenata, nešto ću da kažem i o samom nazivu geodezija. Ta riječ dolazi od grčke složenice yeoöaiaia, što će reći zemlju dijeliti. Naprotiv ....... znači zemlju mje riti , zemljomjerstvo. Dakle po čisto jezičnom, odnosno doslovnom tu mačenju je pojam geometrije širi. On bil bolje odgovarao onome, što svi razumijevamo pod geodezijom ili zemljomjerstvom. Dijeljenje zemljišta je naime zapravo samo dio geodetskih zadataka. Naziv geometrija je stariji Prvotno se pod time razumijevalo i mjerenje i dijeljenje zemljišta. Heron Aleksandrijski, taj otac geodezije kao nauke, s kojim ćemo se malo kasnije pobliže da pozabavimo, medu ostalim kaže: »po staroj predaji se geometrija prvotno bavila mjerenjem i dijeljenjem zemljišta.« Ali vremenom se iz praktičkih zadataka i praktičkih problema mjerenja i dijeljenja zemlje razvila zasebna nauka, koja se posve emancipovala od terena. Ta je nauka i do danas zadržala naziv geometrija, dočim je zemljomjerstvo još od starih Grka dobilo nov naziv yewöaioia. Emancipacija geometrije od terena i instrumenata išla je kod starih Grka čak i tako daleko, da su Platon i Plutarh zamjerili matematičarima Eudoksu, Arhitasu i Menehmu, što su nastojali! da problem podvostručavanja kocke svedu na mehaničke konstrukcije uz pomoć instrumenata, jer da time geometriju vraćaj u natra g i oduzimlju joj glavnu odliku vječnih, bestjelesnih, misaonih predodžaba. U ostalom to je i u skladu sa općim nazorima Platona, toga stvaraoca filozofskog idealizma. Po njemu su naime ideje prave realnosti, a pojave i kvalitete su tek njihov odraz. Dakle geometrija je kod starih Qrka postala apstraktnom naukom, dok se geodezija brojila medu te%vai — vještine ili umijeća. Sam naziv geodezija se prvi puta spominje kod Platonovog učenika Aristotela, koji je živio od 384 do 322 prije Krista. Herodot, taj otac historije, koji je živio od 484—425 pr. Krista, kaže među ostalim, da mu se čini, da je geometrija nastala u Egiptu. Evo toga pasusa u cijelosti. Neobično je interesantan i s razloga, jer spominje tako rekući i prvi zemljišni katastar i porez zemljarinu, a možda i prvu komasaciju. Evo što doslovce kaže Herodot o egipatskom Kralju Sesostrisu: »razdijelio je zemlju medu Egipćane. Svaki je dobio jednako velik četverokut, na koji je morao da plaća porez. Ako je rijeka kome otplavila koji dio, morao je to prijaviti. Kralj bi poslao činovnika da izmjeri, za koliko se zemljište smanjilo, kako bi vlasnik razmjerno manje plaćao poreza. Tako je izgleda mi — kaže Herodot — nastala geometrija.« Babilonci! il Asirci, Grci i Rimljani, pa i Kinezi, bili su već u vrlo davna vremena vješti mjerenju zemljišta, vješti melioracijama, odvodnjavanju i natapanju. Gradili su čak i plovne kanale vrlo velikog stila. Kanal između Nila i Crvenog mora građen je punih 600 godina. Dovršen je 250-te prije Krista. Ili kanal kroz brdo Atos, koji je dao izgraditi Kserkses u 5-tom stoljeću prije Krista. Za sve te velike radove bilo je neophodno razmjerno točno mjerenje kako horizontalnih tako i visinskih odnosa na terenu. Stari mjernici znali su nesamo mjeriti dužine i visine, već su znali iskolčivati prave kuteve, znali su dužine određivati i indi 290 |