DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1940 str. 19     <-- 19 -->        PDF

Ing. JOVAN DRAKULIĆ, činovnik Šipada (Zagreb):


ŠUMSKA MANIPULACIJA U STARIM
HRASTOVIM SASTOJINAMA


(LA MANIPULATION DU BOIS DE CHENE DANS LES VIEUX
PEUPLEMENTS)


Starih hrastovih sastojina sve je manje a to znači, da je sve manje
hrastovih stabala, koja u času obaranja pretstavljaju velike mase, koje
su ova stabla vekovima nagomilavala, iz godine u godinu, sloj po sloj.
Nekada se drvo rasipalo po našim najboljim hrastovim šumama. Obarana
su najbolja stabla, da bi se iskoristio tek njegov mali deo. U nedavnoj
prošlosti obaran je skupocenii hrast i cepana je dužica, jer se ondašnjim
saobraćajnim srestvima jedino dužica mogla transportovati na veća rastojanja.
Razvitkom saobraćaja i trgovine proširena je upotreba naše hrastovine;
od prvobitne dužice, pa do današnjeg furnirskog drveta, niže se
dug red sortimenata hrastove robe na drvnom tržištu.


Velika vrednost hrastovine i njena raznolika upotrebljivost učinila
je da se o drvetu mora voditi računa, bilo to na strugama i drugim
postrojenjima za preradu hrastovine, bilo to u šumi prilikom iskorišćavanja.
Na strugarama se ogleda vrednost hrastovine u staranju, da se
iz trupaca izvuče što više i što vrednije robe posebnom tehnikom piljenja
kao npr. diagramskim piljenjem (slavonski način piljenja) a i izradom
velikog broja sortimenata piljene hrastovine, koji se izrađuju u još većem
broju propisanih dimenzija. U šumi se isto tako vodi računa o drvetu
i stablo se mora u potpunosti istoristiti. Veliki broj sortimenata oblo izrađenog
drveta jasan je dokaz sve manjih zaliha hrastovine i sve veće
njene vrednosti.


Valjano iskorišćavanje hrastove šume nije jednostavan posao. Veliki
broj sortimenata oblog drveta, zatim izrada dužice, željezničkih pragova
i ostale sitne građe traži, da se vođenje poslova poveri stručnoj i iskusnoj
ličnosti. Svako stablo čak i svaki trupac zahteva, da se oko njega razmisli;
jer nikad ne treba izgubiti iz vida, da su u pitanju velike novčane
vrednosti u drvetu. Stručno iskoristiti jedno hrastovo stablo znači osposobiti
ga za najvredniju robu, kojoj odgovara po svojim osobinama.


U novije vrcme sve se više upotrebljava furnir. Oblaganjem tankim
listovima furnira meko drvo dobija postojaniji i lepši izgled. Upotreba
furnira izazvala je veću tražnju furnirskih trupaca. Medu skupe furnirske
trupce, koji su bez ikakvih grešaka, uvlače se sve više trupci, koji po
svom kvalitetu ne odgovaraju potpuno propisima trgovačkih običaja.
Visoka vrednost furnirskog drveta je učinila, da furnirskii trupci postanu
stub novčanog uspeha iskorišćavanja hrastovine. Prodati kvantum
ovih trupaca može osetno da poveća čistu dobit. Sve ovo ima uticaja na
tehniku iskorišćavanja hrastovine il glavna je pažnja posvećena izradi
furnirskog drveta. U ovoj jagmi za furnirskim drvetom ne sme se preterivati,
jer svako preterivanje u izradi sortimenata dovodi do štete.
Ukus potrošača i tražnja na drvnom tržištu pokazuju, dokle treba ići! sa
izradom furnirskih trupaca.


305




ŠUMARSKI LIST 6/1940 str. 20     <-- 20 -->        PDF

Ovde će biti govora o radovima u šumi počev od obaranja stabala
pa sve dok vlasnik posečenih stabala ne primil od radnika gotovu oblu
robu, razvrstavajući je po sortimentima. U radu sam se oslanjao na označenu
literaturu kao i na svoja zapažanja pri radu u »Šipad«-ovim šumskim
manipulacijama.


Obaranje stabala. Radovi na kidanju veze između debla i korena u
žilištu sve dok deblo ne izgubi uporište i ne padne na zemlju, naziva se
obaranje. Od svih radova u šumi najimpresivnije deluje na čoveka obaranje
višestoletnog hrastovog stabla. »Taj potresan prizor ne može izbrisati
čovjeku iz sjećanja nikakav drugi događaj. Kadno je pila iza podsjećanja
i podrezivanja doprla do srca debla, opažalo se je treptanje
krošnje, znak početka agonije, da se približuje kraj, reko bih, životne
snage. Podbijanjem klinova skratio bi se taj zadnji trzaj i uz žestoko
bolno jecanje, škripanje i gromki vapaj lomljenja zadnjih drvnih vlaka-


Slika 1) 180 godišnja hrastova sastojina Brodske imovne opštine.
Slika 2) Stablo pripremljeno za obaranje.
(Foto ing. Drakulić)


naca, zaljuljao bi se gorostas i sve žešćom brzinom padao je šukundjed


— hrast put matere zemlje. Usput se je lamalo vlastito granje i kršilo
nesmiljeno sve, što bi mu se na suprot stavilo ili što bi mu bilo na domaku.
Popraćen kišom lišća i grančica, tutnjavom tresne trup o tlo, koje
dršćući prima u naručje svog druga kroz vjekove ...« Taj prikaz obaranja
hrastova nalazi se u knjizi »Ouercus ...« od Turkovića.
Priprema pre obaranja. Visoka vrednost hrastovine čini, da se
odvajanje debla od panja vrši što niže — u nivou zemlje. Ali stara hrastova
stabla imaju jako žilište i zato se prvo moraju odsećj prejake
izbočine. Sekirama dva radnika izvrše ovaj posao. Oni skidaju ivere sa
stabla sve dok ne dobije oblik valjka. Već iz daleka se vide stabla ovim
načinom pripremljena za obaranje; belina zaseka odudara od sive kore
stabla. Kada su stabla pripremljena za nesmetani dalji rad, manipulant
ili vođa radničke partije određuje stranu pada stabla.


306




ŠUMARSKI LIST 6/1940 str. 21     <-- 21 -->        PDF

Određivanje strane pada. Strana pada mora da bude najzgodnija
s obzirom na čuvanje podmlatka, samoga stabla kao i na čuvanje drugog
kakvog objekta. Mora se voditi računa, da se obaranje vrši tako, kako
izrađene klade ne bi smetale kasnijem saobraćaju po sečini. Za određivanje
strane pada odlučno je i samo stablo. Ako je stablo rašljasto, a
rašlje su takvih dimenzija, da se o njima mora voditi računa, treba paziti
da se sačuva vredniji krak, jer se teško mogu sačuvati oba kraka
od rascepljivanja. Rašlje treba obarati1 »po babiju« t. j . da oba kraka
istovremeno padnu na zemlju. Kod zakrivljenih stabala strana pada je
odlučna po ćelu njegovu vrednost. Padom na zakrivljenu stranu može
trupac lako da se prelomi ili što je još gore, da se rastrese (rascepi). Pad
na izbočenu stranu stabla isto tako povlači za sobom prelom debla, jer
trbuh udari: prvi o zemlju i ćela težina krune deluje, da prelomi deblo
na mestu dodira sa zemljom — težina krune deluje preko stabla kao sila


3 4
Slika 3) Obaranje stabla — rad sekirom.
Slika 4) Obaranje stabla -— rad pilom.


(Foto ing. Drakulić)


na dužem kraku poluge. Zakrivljeno stablo treba istovremeno da padne
na zemlju ćelom svojom dužinom. Podlaganje gotovih trupaca ili obaranje
preko drugog već oborenog stabla povlači za sobom neizbežnu
štetu, jer će se silinom udarca prelomiti jedno stablo a možda i oba. Pri
mekom vremenu i po snegu ne događaju se toliko štete proizvedene pogrešno
izabranom stranom pada kao pri golomrazici. Zato je određivanje
strane pada po samo stablo naročito značajno, kada je zemlja zamrznuta.


Rad sekirom. Samo obaranje se vrši sekirom i pilom uz pomoć klinova.
Prvo se na izabranoj strani pada sekirom podseče stablo u obliku
klina. Ovaj podsek je delom ispod zemljine površine. Stablo se toliko podseče,
da vrh podseka dopire do blizine srca i nešto je ispod nameravane
visine reza pilom. Radnici su pri ovom radu pognuti ili kleče, pa se brzo
zamaraju. Zdrav hrast u žilištu je vrlo tvrd zbog devijacije vlakanaca.
Ako se utvrdi da je stablo zahvaćeno od truleži u žilištu ili da je šuplje,
onda se ono ne može rezati pilom. Trula stabla ne dozvoljavaju upotrebu


307




ŠUMARSKI LIST 6/1940 str. 22     <-- 22 -->        PDF

klinova, a klinovima se prebacuje težina stabla na izabranu stranu pada.
Ako bi se ovakva stabla obarala pilom posle izvršenog podseka, onda
bi radništvo bilo izloženo pogibelji zbog nesigurnosti, na koju će stranu
pasti stablo; pored toga je neminovno i uklještavanje pile. Trula stabla
se obaraju samo sekirama.


Rad pilom. Kada je klinasti podsek gotov pristupa se rezanju piiom.
Rez se pilom povuče oko 10 santimetara nad vrhom1 podseka a na suprotnoj
strani od strane pada stabla i upravno na uzdužnu os debla. Kada je
pila toliko prodrla u deblo, da se mogu podbijati klinovi, to se čini;
prvo, da se pila ne bi uklještila a drugo, da se prebaci težina krune i
debla na odabranu stranu pada. Za rad pilom potrebna su dva radnika
ali kod debelih stabala potrebna su po dvojica sa svake strane pile. Jedan
par radnika drži pilu za drške kao pri normalnom radu, drugi par se
postavlja ovima nasuprot i nataknutim kajiševima na drške pile produžuju
je, kako bi i oni mogli! učestvovati u radu. Rez pilom je skoro po


5 6
Slika 5) Obaranje stabla — stablo u padu.
Slika .) Čišćenje od grana.
(Foto ;ng. Drakulić)


zemlji. Drugi radnik ne može da se postavi za neposredan rad pilom zbog
debljine stabla i relativno kratke pile. Zato se krajiševima produžuje
pila i tako izbegava smetnja. Hod pile nije ravnomeran za ćelo vreme
rada; što je pila bliže srcu, to joj je i hod sve brži. Nikada se rad ne
prekida kada je rez toliko odmakao, da stablo počinje da pucka. Klinovi
se podbijaju uporedo sa napredovanjem rezanja. Jačim podbijanjem klinova
lomila bii se vlakanca i moglo bi doćii do preranog pada stabla.
Stablo koje padne pre nego što je dovoljno prerezano pilom, može lako
da se rascepi. Što je pila bliže srcu, to su i potresi vrha stabla sve jači.
Kada se rezanjem toliko oslabi veza između debla i panja, da neprerezana
vlakanca ne mogu više da zadrže težinu stabla, ono počinje da se
naginje uz praštanje ovih vlakanaca. Tada radnici: prekidaju rezanje i
beže na suprotnu stranu od strane pada stabla, ali malo i u stranu jer se
događa, da se u lomljenju odbaci koji iver. Snaga kojom deblo deluje
na panj ogromna je i događa se, da izvali panj.


308




ŠUMARSKI LIST 6/1940 str. 23     <-- 23 -->        PDF

Vrlo je različito potrebno vreme za obaranje jednog hrastovog


stabla i zavisi uglavnom od njegove debljine, od zdravlja stabla, kao i
od razvijenosti žilišta; naravno da zavisi i od spretnosti samih radnika.
Obično se početkom nedelje obori dovoljan broj stabala za rad u toku
ćele nedelje. Pošto je stablo oboreno, na panj se udara broj stabla radi
kontrole. Broj na žili mogao se je uništiti za vreme obaranja.
Čišćenje od grana. Sa oborenog se stabla sekirama skidaju grane,
da bi se dobilo čisto deblo. Grane se seku sasvim do debla tako, da se
ne prekine njegova oblina. Sekire moraju biti oštre, kako bi se lakše il
čistije radilo. Deblo se čisti od grana odmah posle obaranja, jer je za
razmeravanje potrebno čisto deblo. Skidanjem grana i izraslina otkriva
se donekle i unutrašnjost debla, što je od naročitog značaja za razmeravanje.
Čišćenje od grana je zametan posao, jer je poznata granatost starih
hrastova.


Razmeravanje debla (ajnlegovanje).1 Razmeravanje je debla najodgovorniji
i najuticajniji! posao po čitav uspeh iskorišćavanja hrastovine.
Lice, koje razmerava, nosi letvu od jednog metra sa oštrim šiljcima na
krajevima (»špicmetar«). Letva je izdeljena na santimetre, a svaka desetica
je obeležena dužom crtom i brojem. U poslu ga prati radnik iz
partije kojoj pripada stablo. Radnik zaseca sekirom na određenim mestima,
gde će se kasnije prerezivati deblo.


Lice, koje razmerava, mora poznavati do u tančine greške drveta
i njihov uticaj na rezani materijal. Mora dobro poznavati trgovačke običaje
i! imati osećanja za vrednost drveta. Smanjivanjem zaliha starih
hrastovih sastojina labave strogi propisi trgovačkih običaja. Zato nije
poznavanje trgovačkih običaja i postupanje po njima presudna činjenica.
Strogost trgovačkih običaja otpada pri konjunkturi za drvo i razmeravanje
po propisima tih običaja dovelo bi do neminovne štete.


Kako se na pisano slovo trgovačkih običaja ne možemo uvek osloniti,
važno je da se nađu neka stalnija načela, kojima bi se rukovodili prilikom
razmeravanja. Da se postigne neka sigurnost u poslu, treba se
upoznati sa više činilaca. Jedan od važnijih činilaca je svakako upućenost
i poznavanje radova na pilanama. Treba upoznati robu koju daju trupci,
stalno pratiti! cene robi na drvnom tržištu i u svakom vremenu biti
upućen, koja roba odgovara ukusu potrošača i koji sortimenat ima prođu.
Osećanje vrednosti hrastovog drveta i umešnost onoga, koji razmerava,
pretstavlja polazni put za sigurnost u poslu.


Zasebno poglavlje kod iskorišćavanja hrastovine pretstavljaju greške


drveta. Retko se nađe stablo bez grešaka, pogotovo u starim sastojinama,
koje su carstvo truleži i okružljivosti. Najvrednije Sortimente
daju hrastova stabla u svojim prvim delovima. Prvi trupac, od žilišta ka
vrhu, odlučan je po vrednost celog stabla. I baš su ti prvi, najvoluminoz1
Razmeravati znači jedno ćelo pođeliti na izvestan broj delcva, rukovodeći se u
toj deobi unapred utvrđenim uslovima, koliko kojem delu pripada od celoga. Mi imamo
deblo pa prema debljini, stanju zdravlja i upotrebljivosti odmeravamo dužinu pojedinim
delevima toga debla. Tako u stvari mi razmeravamo ćelo deblo na pojedine delovc,
iz kojih će se izrađivati trupci, pragovi, dužica, itd. U Bosni zovu lice koje razmerava
merač; jedan dokaz više, da rcč razmeravanj e na našem jeziku odgovara poslu,
za koji je upotrebljena.


309




ŠUMARSKI LIST 6/1940 str. 24     <-- 24 -->        PDF

niji i1 najvredniji delovi stabla često napadnuti od truleži, ili su okružljivi
i paljivi. Na stojećem se stablu teško može ustanoviti prisustvo ovih
bolesti. Najveću štetu prouzrokuje crvena trulež. Treba videti ogromna
stabla pretvorena u crveni prah, pa osetiti razarajuće dejstvo ove truleži.


Prilikom razmeravanja moraju se delovi debla sa ovim greškama
izdvojiti. Bela trulež obično brzo zatvara (ne pruža se daleko), pa se
pri ustanovljivanju bele truleži neće odrezati dugačak odrezak (šnit),
jer bi se tim pretvaralo skupoceno drvo. u dužicu ili: u otpadak (ogrev).
Bolje je dvaput rezati na kraće, nego jednom duže, pa da se izložimo
opasnosti, da izgubimo nešto zdravog drveta. Kod crvene truleži može
se biti slobodniji, ali je bolje uvek biti oprezan. Neuporedivo je manja
šteta, ako imamo otpadak sa »crveni« usled češćeg rezanja i kraćih šnitova,
koji nisu ni za dužicu, nego ako imamo dugačak odrezak, delimično
povoljan za ccpanje dužice ali delimično i sa potpuno zdravim deblom.
Okružljivost i paljivost većinom deluju zajedno. Sa takvim stablima, koja
su okružljiva i to višestruko, a sem toga i zvczdasto paljiva, treba postupati
kao i u prethodnim slučajevima. Bolje je rezati dvaput, pa stvarati
otpadak okružljivog i paljivog drveta, nego jedamput, pa da u taj
otpadak ude i nešto zdravog drveta. Praksom se u radu postiže sigurnost.


Osetno povećavanje pada prečnika samo nameće mesto, gde će
se deblo prerezati. Krivina i rašlja isto tako jasno pokazuju gde treba
povući rez. Kod krivog debla voditi računa kako će izrađeni komadi ući
u gater, jer zbog dužine komada ne smeju se stvarati; druge nesavladive
poteškoće. Stablo sa mnogo kvrga ne pretstavlja prvoklasnu vrednost,
ali se može u mnogome pomoći spretnim postavljanjem rezova. U šumi
ima dosta debala, pred kojima se mora razmisliti, pre no što će se iskrojiti
na trupce.


Napred je već spomenuto, da je furnirsko drvo stub novčanog
uspeha celog iskorišćavanja i zato se obraća pažnja na ovo drvo prilikom
razmeravanja. Skupi; trupci namenjeni pilanskom prerađivanju uvek
su prvi delovi debla; to su trupci dobrog kvaliteta i! sa dužinama iznad
tri metra. Od ovih se trupaca dobiva najskuplja piljena roba, to je
roba sa tako zvanim »engleskim dužinama« i sa odgovarajućim kvalitetom.
Furnirski se trupci uzimaju isto tako iz prvih delova debla, ali se relativno
kratki furnirski trupci mogu dobiti! i između dve grane. Kod furnirskih
trupaca dužina ne deluje na cenu, kao kod trupaca namenjenih piljenju.
Glavno je da furnirski trupci odgovaraju kvalitetom i zato se mogu
dobiti i iz viših delova debla. Prilikom razmeravanja nameće se izvesna
opreznost u vađenju furnirskog drveta. Jer se može dogoditi, da se furnirski
trupci ne prodadu iz bilo kojih razloga, onda se moraju rezati i
dobiće se roba odličnog kvaliteta, ali često kratka. Već je napomenuto,
da je dužina piljene robe odlučna za njenu vrednost. Iz ovih razloga može
da izostane očekivani uspeh od furnirskog drveta i da se umesto dobiti
pretrpi šteta. Zato se prilikom razmeravanja vodi računa o mogućnosti,
da se furnirski trupci možda neće prodati i izrađuju se u dužinama, koje
će se dobro iskoristiti na pilanama, pa ma pri tom dobili furnirske trupce
sa greškama, koje ne odgovaraju propisima za ovaj način prerađivanja.
Greške mogu da budu i grublje, pa i više na broju, alii samo pod uslovom,,
da se mogu sve obuhvatiti srednjačom, koja se vadi prilikom piljenja.


310




ŠUMARSKI LIST 6/1940 str. 25     <-- 25 -->        PDF

Prilikom razmeravanja treba imati u vidu pre svega deblo, pa tek
onda robu, koja se traži na drvnom tržištu. Dobro razmeravanje se poznaje
po čelima trupaca, koja su retko čista, jer pravilan je rez onaj, koji
uticaj grešaka svodi na najmanju meru.


Prerezivanje debla. Posle izvršenog razmeravanja pristupa se radovima,
kojima se iz stabla dobijaju definitivne forme šumskih proizvoda.
Pazmereno deblo prepiljuju dva radnika dvoručnom pilom na obeleženim
mestima. Kod debelih stabala često dolazi do uklještavanja pile, u takvim
se slučajevima klinovima održava potreban razmak za hod pile. Upotreba
gvozdenih klinova poznaje se na izrađenom trupcu, jer se na čelu
vidi otisak klina, koji je crne boje zbog dejstva tanina na gvožde. Ovi
crni ožiljci bi se mogli izbeći upotrebom drvenih klinova.


7 8
Slika 7) Razmeravanje debla.
Slika 8) Prerezivanje debla na obeležnim mestima.


(Foto ing. Drakulić)


Pila, kojom se radi, mora biti naoštrena, treba da su joj zubi! dobro
razmetnuti i mora biti od dobrog čelika. Ako pila ne odgovara gornjim
uslovfma, rez neće biti čist, otežavaće rad i ostaće na čelu trupca, kao
otisak pile, crne sjajne površine. I u ovom je to slučaju dejstvo tanina
na gvožde. Nečistim rezom i ovim otiscima gvozda dobijaju se čela, koja
ne deluju estetski. Prema tome čist se rez postiže ravnomernim piljenjem
i upotrebom dobrih i! naoštrenih pila.


Rez mora biti upravan na uzdužnu os debla, jer kosa čela daju
nepotreban otpadak. Traženje od radnika, da prerezuju deblo upravno na
njegovu dužinu u interesu je i samih radnika, jer se dužina trupaca meri
na najkraćoj strani. Kosim bi! rezom i! radnici bili oštećeni.


Skidanje kore. Pošto su trupci dobili definitivnu dužinu, pristupa
se daljem izrađivanju. Vredniji trupci kao što su trupci za furnire, zatim
trupci iz kojih će se rezati neokrajčivana roba, ostavljaju se pod korom.
Kod trupaca za furnire ostavlja se kora, jer se mora po mogućnosti sprečiti
svako gubljenje vode. Stepen vlažnosti trupaca je uticajan pri izradi


311




ŠUMARSKI LIST 6/1940 str. 26     <-- 26 -->        PDF

furnira. Na ostalim vrednijim pilanskim trupcima kora se ostavlja da
uspori proces sušenja i da spreči raspucavanje. Kod neokrajčivane robe
beljika se prodaje kao prvoklasno drvo, dok je u svakom drugom slučaju
beljika bezvredni otpadak. Trupci iz kojih će se šeći ovakva roba
ostavljaju se pod korom, da bi se beljika sačuvala od raspucavanja.


Međutim ne ostavljaju se trupci pod ćelom korom, već se gornji
sloj kore skida. Skidanjem luba trupci dobiju lep izgled crvene boje —
»crveno okorani«. Radnici ovakvo »crveno« skidanje luba vrše sekirama.
Sekire drže kod ušice i rade pritiskujući. Lub se skida ravnomerno da
bi se dobila što lepša površina trupca. Pravilno crveno okorani trupci
deluju na kupca svojom lepotom i umanjuju uticaj eventualne greške na
samu vrednost trupca. To je razumljivo, jer se daje kupcu pri predaji
furnirskog drveta izvesna bonifikacija na dužinama kod trupaca sa greškama.
Lep izgled trupca može da umanji ovu bonffikaciju, a sve u cilju,
da se postigne što bolji novčani uspeh šumskog iskorišćavanja. Pravilno
crveno okoranil trupci pokazuju veštinu radnika i njihovu ljubav prema
poslu. Na crveno okoranim trupcima skida se na sredini dužine trupca
kora u obliku prstena — načini se »pas«. Na pasu se meri prečnik trupca.


Sa manje vrednih trupaca kora se skida u šumi odmah posle prerezivanja
debla. Ovi trupci, koji su većinom slabijeg prečnika, prepuštaju
se sudbini ne vodeći računa o tome, da će sunce učiniti svoje t. j . da će
se dejstvo toplotc i usušivanja pokazati u obliku obilnih pukotina. Pukotine
ne zahvataju samo beljiku, nego delom i srčiku. Izvoz je ovih trupaca
obično posle onih vrednijih i zato su najduže izloženi! uticaju sunca
na šumskom stovarištu. Pukotine od usušivanja su česte, a mogu biti i
dublje. Ovakvi raspucani trupci daju mali procenat iskorišćavanja pri
rezanju na pilanama. Taj procenat se kreće nešto iznad 30%. Krajčenjem
robe iz ovakvih trupaca ide u otpadak i deo srčike. Procenat bi se iskorišćavanja
sigurno povećao, ako bi se trupci ostavljali pod korom. Pitanje
je, da li je to povećanje toliko, da može pokriti veće troškove podvoza,
zatim troškove za skidanje kore na pilani kao i troškove oko
premazivanja trupaca nekim zaštitnim srestvom protiv navale mušice.
Smanjivanje zaliha hrastovine i njena velika vrednost ukazuju na to da
bi se isplatili povećani troškovi dovozom neokoranih trupaca na pilanu.


Primanje izrađenih trupaca od radnika. Skidanjem kore trupci su
pripremljeni za dalju preradu na pilanama ili za trgovinu. Ovim su radnici
— rušari — završili svoj teški posao na oplemenjivanju hrastovine.
Izrađeni trupci se predaju sopstveniku. Trupci se predaju obično krajem
nedelje. Trupci se predaju po stablima t. j . predaju se svi trupci izrađeni
od jednog stabla i to prvo najdeblji, pa redom ostali. Prilikom predaje
potrebna su tri radnika i lice koje prima. Onaj, koji prima izrađene
trupce od radnika, nosi knjigu primanja u koju ubeležava broj stabla,
dimenzije trupaca, a ako ujedno i klasificira unosi u zasebnu rubriku znak
sortimenta. Primanje se vrši! u potpunom miru i svaki se trudi da ispravno
izvrši svoj posao.


Napred ide radnik koji nosi kolobroj u jednoj ruci1, a u drugoj ruci
nosi četku, natopljenu crnom bojom (obično kolomast). Pre svakog
udarca kolobrojem radnik prevuče četkom preko brojeva, kako bi udarenu
broj bio što vidniji. Kada radnik sa kolobrojem dođe do stabla,
glasno izgovara: »stablo broj «i! kaže broj stabla, zatim redom udara


312




ŠUMARSKI LIST 6/1940 str. 27     <-- 27 -->        PDF

brojeve na čelima trupaca i to najmanje dva puta na svako čelo. Brojevi
na trupcima se udaraju po knjizi primanja i neovisno o broju stabla. Za
kolobrojem prilazi! trupcu radnik sa letvom, pruža je uz trupac na najkraćoj
strani i glasno izgovara broj metara i desetine santimetara, na
primer: »dva četrdeset« (2 metra i 40 santimetara). Zatim pristupa trupcu
radnik sa prečnicom — promerkom. Meril prečnik dvaput i unakrst; iz
oba se čitanja uzima sredina. U svim se čitanjima zaokružuje na najbliži
manji santimetar, a isto se tako radi i! sa njihovom aritmetičkom sredinom.
Po izmerenom prečniku radnik glasno izgovara broj santimetra,
na primer: »što dvadeset« (120 santimetara). Kada su svi trupci jednog
stabla primljeni, radnik sa kolobrojem glasno izgovara broj ppsleđnjeg
trupca, a onaj koji nosi knjigu i beleži — ponavlja taj broj. To se čini
u cilju kontrole, da li broj na trupcu odgovara onom broju u knjizi.


9 10


Slika 9) Skidanje kore sa trupca.


Slika 10) Primanje trupaca od radničko partije.


(Foto ing. Drakulić)


Prilikom primanja mora biti mir i ništa se drugo ne čuje sem niza
brojeva i udaraca kolobrojem. Obično se uz primanje udara i kontrolni
žig vlasnika. To je čekić sa oznakom vlasnika. Kontrolni žig se udara
na oba čela trupca, udara se više puta ii razmetnuto. Ako se uz primanje
ujedno i razvrsta po sortimentima, onda su potrebna još dva radnika,
obično dva dečka i njih plaća vlasnik. Svaki od njih nosi posudu sa
bojom il četkicom istovremeno crtaju na čelima trupca znak sortimenta.
koji izgovara onaj, što klasificira.


Prečnicu retko kad nosi radnik iz partije od koje se prima, već
njom radi škriban, ili koje drugo lice od poverenja.


Razvrstavanje trupaca na Sortimente. Prilikom primanja izrađenih
trupaca od radnika obično se odmah trupci razvrstavaju na Sortimente.
Naknadno se razvrstavanje ne čini u industriskom iskorišćavanju
hrastovine, jer je lice, koje prima trupce od radnika ujedno i stručnjak,
kome se poverava ceo rad oko izrade šumskih proizvoda. Razvrstavanje
na Sortimente je u tesnoj vezi sa razmeravanjem debla, jer se prilikom


313




ŠUMARSKI LIST 6/1940 str. 28     <-- 28 -->        PDF

razmeravanja debla određuju trupcu dužine i vodi se računa o robi za
koju se trupac osposobljava. Debljina, dužina i stanje zdravlja sa poznavanjem
tražnje hrastove robe na drvnom tržištu osnovna su meri´la za
razvrstavanje trupaca na Sortimente. Svi se ovi činioci međusobno dopunjuju
te smanjuju ili povećavaju vrednost sortimenta.


Debljina je od velikog značaja za upotrebljivost hrastovine i za
novčani uspeh poslovanja. S obzirom na debljinu dele se hrastovi trupci
na one iznad 60 santimetara prečnika i one koji nisu dostigli ovu debljinu.
Prvi trupci su vredniji, jer se najskuplja roba dobija iz ovih trupaca, sem
toga su u pitanju i razmerno velike drvne mase u jednom komadu. Ove
trupce nazivaju »špalt« trupci t. j . prvo se raspile po dužini na dve polovine
i kao polovine idu u gater za dalju preradu. Ovaj je špalt promer
u prošlosti bio veći i iznosio je 80 santimetara. Smanjivanjem zaliha
hrastovine a proširivanjem njene upotrebe i povećavanjem vrednosti hrastovog
drveta ovaj špalt prečnik nije mogao da se održi na prvobitnoj


Slika 11) Furnirski trupci.
(Foto ing. Drakulić)


visini. Zbog ovih razloga počelo se zadovoljavati potrebe na kvalitetnoj
hrastovini iz trupaca, kojima je prečnik 75 santimetara. Ni ovaj špalt
prečnik nije mogao da se dugo održi, jer je starih debelih stabala sve
manje i spušta se na 70 santimetara, pa na 65 santimetara, da se u današnje
vreme zadrži na 60 santimetara kao nepotpuni špalt prečnik.


Rečeno je, da nije samo debljina merodavna za vrednost i određivanje
sortimenata; od važnosti su još i dužina i stanje zdravlja trupca.
U trgovini je najskuplja roba u pogledu dužine ona sa dužinama od tri
metra na dalje; to je ujedno najbolja hrastova roba i što se tiče kvaliteta.
Zato se o ovim dužinama mora voditi računa, jer desetina santimetara
u dužini može osetno da smanji vrednost izrađene robe. Kod razvrstavanja
na Sortimente dužina je sekundarnog značaja u toliko, što trupci
već imaju svoju dužinu, na koju se ne može uticati t. j . koja se ne može
povećati. O dužinama se mora voditi računa prilikom razmeravanja
debla. Minimalna je dužina za preradu na gateru sto osamdeset santimetara.
Ispod ove minimalne dužine ne izrađuju se hrastovi trupci.


314




ŠUMARSKI LIST 6/1940 str. 29     <-- 29 -->        PDF

0 greškama drveta i njihovom uticaju na vrednost i upotrebljivost
trupca bilo je govora napred. Ovde se može potsetiti, da greške
drveta obaraju klasu sortimenta a tim i njegovu vrednost. Poznavanje
greški drveta i pravilno ocenjivanje njihovog uticaja na buduću robu
potrebno je za dobro razvrstavanje trupaca na Sortimente.


Trgovački običaji svrstavaju oblu hrastovinu na: trupce za furnire,
trupce za piljenje (tri klase) i duge trupce. Ovih poslednjih ima malo u
sadanjhn starim hrastovim sastojinama, jer su dužine od osam metara
retke.


Najvredniji sortimenat oble hrastovine su trupci za furnire. Cena furnirskog*
drveta u šumi kod panja ne zaostaje mnogo za cenama najvrednije
piljene robe i zato je u interesu iskorišćavanja, da se iz šume izvuče
što više furnirskog drveta. Postiže se velika cena, a otpadaju troškovi
podvoza do pilane, troškovi prerađivanja, kao i troškovi ležanja robe na
skladištu.


Po uzansama furnirski su trupci počev od 50 santimetara prečnika
i 180 santimetara dužine; što se tiče ostalih uslova retko kada ispunjavaju
trupci odredbe uzansa. Kvalitet i tolerancija zavise od konjunkture,
drugi! je razlog slabljenja odredaba trgovačkih običaja sve veća potražnja
i upotreba furnira. Radi nemogućnosti da se zadovolji potreba na furnirskom
drvetu prvoklasnim trupcima, uzimaju se kao furnirsko drvo.
trupci različitog kvaliteta, sa greškama, koje ne odgovaraju toleranciji
trgovačkih običaja za furnirske trupce. Tako dolazi do bonifikacije na
dužinama zbog grešaka pri predaji furnirskog drveta kupcu. Tražnja furnirskog
drveta uvela je pojam grubog furnira, zatim polufurnirskog i
četvrtfurnirskog drveta, već prema tome, koliki je deo trupca sposoban
za izradu furnira.


Cena furnirskim trupcima zavisi i od vremena prodaje; najbolje je
prodavati furnirsko drvo u toku zime t. j . do meseca marta. Nastankom
toplijih dana povećavaju se troškovi radi čuvanja trupaca od gubljenja
vlage i premazivanja nekim zaštitnim srestvom protiv mušice, a i kupci
obaraju cenu. Kod obaranja stabala o ovom se vodi računa i: prvo se
izradi furnirsko´ drvo, kako bi se moglo u toku zime izvesti i prodati.


Ako se sa prodajom ili sa izvozom furnirskih trupaca zakasni; iz
bilo kojih razloga, moraju se trupci! čuvati, da ne izgube vlagu isušivajem.
U tom cilju se premazuju čela trupaca tankim slojem smese: smole i
katrana. Ova smesa se dobija kuvanjem smole i katrana u razmeri: na
deo smole tri dela katrana. Premazuje se u vrelom stanju; na čelu trupca
uhvati! se tanka, glatka il sjajna kora ove kuvane mase. Premazivanjem
se štiti trupac od preteranog gubljenja vlage. Trupci, koji se izvoze u
strane zemlje, premazuju se crvenom bojom na pasu radi estetskih
razloga.


Svako preduzeće za iskorišćavanje i preradu hrastovine ima svoju
skalu dimenzija, prema kojoj se upravlja pri razvrstavanju gotove oble
robe. Sortimenti se obeležavaju posebnim znacima, koju su isto tako
tajna svakog preduzeća. Još ću spomenuti, da je u industriskom iskorišćavanju
hrastovine broj sortimenata oblog drveta iznad deset. Trupci su
ovim opremljeni; da pođu putem dalje prerade i oplemenjivanja.


315




ŠUMARSKI LIST 6/1940 str. 30     <-- 30 -->        PDF

Zaključak. Odgajajući jednu hrastovu šumu mi imamo u vidu stabla,
koja privlače našu pažnju i nameću staranje svojom vitalnošću, svojom
lepotom i izgledom. Međutim, kada je stablo oboreno i kada se nađemo
pred deblom, našu pažnju i naše staranje skrenu drugi momenti i merila.
Više se ne vodi računa, da Hl je stablu kruna pravilna Mil kojoj klasi ona
pripada; to se radilo decenijama dok je sada došao momenat, da se
naplati sva nega i čuvanje. Deblu se prilazi i procenjuje se, da li će donctil
više novaca, ako izradimo iz njega ovaj sortimenat, uli možda neki
drugi sortimenat. U deblu se gleda nagomilan novac i traži se od nas,
da poslednji put upotrebimo svoju stručnost i umešnost i da iz debla
izvučemo najveću vrednost, koju ono ima. Uzalud će biti vekovno staranje
o stablu i najbolja nega, ako u času realizovanja ne iskoristimo
pravilno drvnu masu i njenu vrednost.


Iz ovog kratkog opisa radova u šumi na iskorišćavanju hrastovine
vidi se, da je najvažniji posao razmeravanje debla. To je čas žetve ii taj
se čas nesme propustiti!. Kao što se lugaru u pravilu ne prepušta proređivanje
ili gradnja puta putaru, tako ni ovaj važan momenat iskorišćavanja
ne treba prepustiti nestručnjacima. Razmeravanje hrastovog debla
nije škribanov posao, bar ne onih prvih i najvrednijih trupaca. Prve
trupce mora označiti stručnjak, koji! je upućen u sve radnje oko iskorišćavanja
šuma, izvoz šumskih proizvoda, oko prerade na postrojenjima i


.koji je upućen u sve poslove trgovanja drvetom.


Resume. Quelques remarques sur la manipulation du bois de chene dans les vieux,
peuplements de Slavonie. L´auteur decrit l´abatage, l´embranchage, division du füt en
grumes, ecorcage, reception et classification du bois en grume.


LITERATURA
Agić — Iskorišćavanje posavskih hrastika Brodske imovne općine, Vinkovci 1924.
Baranac — Šumsko gospodarstvo imovnih opština, Beograd 1933.
Bouteiller — Exploitations ferestieres et scieries, Paris 1923.
Jovanović — Mehanička prerada drveta, Beograd 1930.
Metlaš — Slavonske stare hrastove šume, Pola stoleća šumarstva, Zagreb 1926.
Mihaldžić — Tablice za obračunavanje njemačke bačvarske robe, Bjelovar 1929.
iNanqiiettc — Cours de Technologie Forestiere, Paris 1887.
Turković — Quercus — oak — hrast, Sušak 1939.
Ugrenović — Iskorišćavanje šuma, Zagreb 1931.
Ugrenović — Tehnologija drveta, Zagreb 1932.
Ugrsnovjć — Tehnika trgovine drvetom I deo, Zagreb 1934.
Ugrenović — Tehnika trgovine drvetom II deo, Zagreb 1935.
Zu — Zagrebačke uzanse za trgovanje drvetom, Zagreb 1931.


316