DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4-5/1940 str. 87 <-- 87 --> PDF |
se zovu po četinjačama. Qod. 1913 zapremale su u Njemačkoj listače 4,25 mil. ha, a četinjače 9,96 mil. ha. Od listača zauzima bukva 48%, a hrast 25%. Najviše šuma ima Pruska i Bavarska. Visina granice drveća dosta je različita. Tako u Harzu prestaju sklopljene šume kod 1000 m, a pojedina stabla kod 1080 m. U Schwarzwaldu nema sklopljenih šuma iznad 1300 m. U Bavarskim Alpama prestaje šuma na 1650 m, a u Centralnim Alpama na 2400 m. Bukove šume. Visinska gornja granica bukve u Harzu iznosi 650 m, a pojedince raste bukva i kod 800 m. U Erz-gorju iznosi ta granica 650 m. U Riesen-gorju gornja je granica bukve kod 950 m, a pojedinačno raste bukva i kod 1150. U Sjev. Alpama čini ona sastojine do 1300 m, a u obliku grma uspinje se i do 1700 m. U Centralnim1 Alpama gornja granica joj je niža radi kontinentalne klime. Južna granica bukve teče Sjevernom Španjolskom, izostavljajući Ebro uvalu. Nema je u donjem dijelu Rhone. Na Apeninima teče u uskom pojasu sve do sjevernog dijela Sicilije. Na Balkanskom Poluotoku stere se do Korintskog zatona. Južna joj je granica tamo, gdje je julska izoterma 24°, a januarska 8° C. Po D r u d e - u ta se granica podudara sa sjevernom granicom masline. U južnim oblastima svoga rasprostranjenja ona je drvo visokog gorja. U Kantabarskom Gorju raste do 490 m, u južnim Alpama do 950 m, u Sjevernim Apeninima do 1050 m, a u Sjevernoj Grčkoj do 1300 m. Istočna granica teče Karpatima, pa kroz Poljsku prema istočnoj Prusiji. Bukva raste u čitavoj Engleskoj i Wallesu; u Škotskoj i Irskoj nije autohtona. Raste samo na najjužnijem dijelu Švedske i Norveške. Sjeverno od linije, izvan koje perioda smrzavanja traje više od 4 mjeseca, ne raste bukva. U Skandinaviji uspinje se do 190 m. S bukvom rastu često u primjesi grab, brijest, javor i hrast. U Njemačkoj tvori grab čiste sastojine u Zapadnoj Prusiji i djelomično u 1st. Prusiji. Inače je primiješan. Radi manje osjetljivosti na studen prodire istočnije nego bukva. Optimalno uspijeva u 1st. Prusiji i Litvi. U Alpama se uspinje i do 820 m. Po Willkom m u za uspijevanje graba potrebna je srednja godišnja temperatura od bar 6°C. U Njemačkoj rastu dvije lipe: velelisna i malolisna lipa. Malolisna lipa je znatno raširenija. Ona se nalazi posvuda u Njemačkoj. U Skandinaviji dolazi do 65,5° s. š., a u Sjev. Rusiji i Finskoj do 62,41° s. š. Raste u mediteranskom dijelu Francuske i Sjev. Španjolskoj. Ima je u Sjev. i Srednjoj Italiji, te Sjev. Balkanu. U Harzu se penje do 600 m, u Sjev. Alpama do 1300 m, a u Centralnim Alpama do 1500 m. Velelisna lipa raste većinom u francuskoj Juri i u Južnoj Njemačkoj. Obilno je ima u Austriji i u Švajcarskoj. Inače u velikom dijelu Sjev. Njemačke ona ne raste. U Saskoj, u Kolbitzu, zaštićena je lipova sastojina, u kojoj imade stabala do 3 m opsega. Javor mliječ je vrlo čest u Njemačkoj. Prostire se na sjever u Norveškoj do 61°, u Švedskoj do 63° s. š. Na istok se prostire do Urala i Kavkaza. Južna mu je granica gorje Krima, Balkanskog Poluotoka i Gornje Italije, a zapadna granica Južna Francuska. U gorjima Njemačke penje se do ca 800 m, u Sjev. Alpama do 1000 m, u Centralnim Alpama do 1620 m. Gorski javor je stanovnik montanske bukove šume. Sjeverna mu granica teče znatno južnije, nego granica mliječa. Na zapad se stere do Pirineja. U njemačkom gorju raste do 1300 m, a u Centralnim Alpama do 1380 m. Uspinje se, dakle, više nego mliječ. U Njemačkoj uspijeva optimalno sjeverno od Alpa. Maklen raste u dolini rijeka Mosel i Nahe. Divlja kruška je česta u Srednjoj i Južnoj Njemačkoj, u lisnatim šumama. U Alpama raste do 900 m visine. Divlja jabuka je u Njemačkoj znatno rjeđa od divlje kruške. U Sjevernoj Njemačkoj nema je uopće. Sporadično se susreće posvuda u čitavoj 285 |