DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4-5/1940 str. 60 <-- 60 --> PDF |
Rad šumarskog otsjefca je u vez; s time vrlo opsežan i težak, te mnogostruk. Potrebno je stvoriti jedno šumarsko društvo, koje će se brinuti za sve šumarske poslove, unutar banovine Hrvatske. U području šumarstva treba još mnogo toga urediti i reorganizirati, jer je to prelazim stanje. Danas nitko ne štedi šume, po njoj udaraju političari, razni špekulanti, a i seljaci često iz neznanja, a i koristi. Šumarski otsjek treba da nađe potporanj i savjetodavaca u svim problemima. Već i stoga razloga je nama u banovini Hrvatskoj potrebno vlastito šumarsko društvo radi specijalnih naših problema. Imamo urediti naše submediteranske šume, zemljišne zajednice, imovne općine i t. d. Jasno iz svega toga izlazi, da je Hrvatsko šumarsko društvo potrebno kao samostalno tijelo, a ne samo dakle iz političkih motiva. Iz svih gore pobrojanih razloga ipredlažu hrvatski šumari osnutak Hrv. šum .društva. Godine 1920. prestalo je s radom Hrv. slav. šum. društvo. Ono je unijelo svu svoju imovinu u novo stvoreno Jugoslov. šumarsko udruženje, pa je tako stvoren materijalni temelj da može J. Š. U. egzistirati. Hrvatsko slavonsko šumarsko društvo dalo je u Jugosl. šum. udruženju svoj dom i svoje najbolje ljude, dakle i materijalne i moralne sile. Ti ljudi bili su na visini kulturnog čovjeka i pokazali su i u novim prilikama i okolini volju za koristan rad i saradnju. I kasnije svi Hrvati članovi J. Š. U. vršili su svoju zadaću savjesno i borili se za jugoslovensku ideju. Ali se pod tim imenom dosta i pretrpjelo. Da se te loše uspomene izbjegnu, osnivamo Hrvatsko šumarsko društvo. Ne kani se kidati sa Srbima i Slovencima već i nadalje sa- rađivati. Kanimo izdavati Šumarski list. Do sređenja njihovih društvenih prilika i osnutka teritorijalnih šumarskih društava, stoji maše novo društvo na pomoći svima šumarima u državi Naše društvo će svojim radom pouzdano i dokazati želju za zajedničkom saradnjom. Svrha Hrvatskog šumarskog Društva obilježena je ukratko čl. 2. nacrta pravila, gdje se kaže: »Svrha je društva čuvati, unapređivati i zastupati interese šumarstva i šumske privrede u banovini Hrvatskoj. Pored toga kao pretstavnik šumarskog staleža banovine Hrvatske ima društvo naročitu svrhu, da zastupa i štiti interese svojih članova, unapređuje njihovo materijalno stanje i socijalni položaj.« Svi su članovi u društvu ravnopravni. Hrvatsko šumarsko društvo je dakle i stručno i staleško. Staleški interesi se moraju tretirati kao najvažniji. Na koncu svog izlaganja g. Ing. Abramović posvećuje nekoliko riječi i sjeća se seniora šum. generacija. Oni su pridonijeli mnogo i u moralnom, a naročito u materijalnom pogledu, i zapravo omogućili, da možemo danas egzistirati. Prikazuje osnutak bivšeg Hrv. slav. šum. društva. Osnovano je bilo 14. listopada 1876. U kratkom vremenu postojanja učinjen je ogromni napredak i postignuti veliki rezultati. Zagreb je uslijed takovog rada postao središtem šumarstva. Izrazuje nadu da će i sadanje Hrv. šumarsko društvo poći stopama tih starijih šumarskih generacija i time završava svoj´ izvještaj. III. Rasprava o nacrtu pravila Hrvatskog šumarskog društva. Nkon prelaza na ovu točku dnevnoga reda predaje predsjedatelj ponovno riječ g. Ing. A b r a m o v i ć u. Da se pojednostavi pretres pravila Hrv. šum. društva i svakom dade dovoljno vremena za proučavanje i mogućnost primjedaba na pravila, razaslani su štampani nacrti pravila svima šumarima na području banovine Hrvatske kao prilog uz popratni dopis i pristupnicu. Prema tome su svi učesnici današnje skupštine upoznati već sa definitivnim tekstom nacrta pravila, kako ih je u konačnoj redakciji prihvatio Akcioni odbor, pa stoga predlaže: 1) da skupštini odobri nacrt pravila u načelu; 2) da se nakon toga pređe na diskusiju po pojedinim članovima. Ovaj prijedlog skupština prima jednoglasno. Pretsjednik zatim konstatuje, da sir prema tome pravila Hrvatskog šumarskog društva primljena u načelu. Prelazi se na diskusiju u pojedinostima. Kod diskusije pojedine točke odn. člana u pravilima primaju se pojedini članovi kako slijedi: 258 |