DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1940 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Ing. IVO HORVAT, sueuč. asistent (Zagreb): O TEHNIČKIM SVOJSTVIMA AMERIČKOG JASENA (FRAXINUS AMERICANA L., F. ALBA MARSHALL)1 (QUALITES TECHNIQUES DU BOIS DE FRENE BLANC) I. Uvod. Fraxinus americana predstavnik je američkih vrsta jasena, koji se umjetno uzgaja i u Evropi!. Po prvi put je uzgojen početkom osamnaestoga stoljeća (Hickel str. 236). U početku je saden kao parkovno drvo, no kasnije, kada su upoznate njegove biološke osobine i uzgojne prednosti pred običnim jasenom, osnovane su mnoge sastojine američkog jasena. U našoj stručnoj literaturi prvi spominje američki jasen Ćordašić (Šum. List 1894, str. 476). Ističe njegovu otpornost protiv povodnja i studeni. Kozarac (Š. L. 1898, str. 451—453) piše o uspjehu uzgajanja američkog jasena u Bavarskoj te naglašava njegove uzgojne prednosti! i odličan kvalitet njegovog drveta. Preporuča sadnju američkog jasena u krajevima Posavine, koji su stalno izloženi poplavi! a gdje ne uspijeva obični jasen. Prvenstveno dakle u barama i dolovima kraj rijeke Save. Prof. dr. Petračić prikazujući američki jasen, govori! o njegovim uzgojnim prednostima pred običnim jasenom (Petračić str. 255). Uzgojne prednosti američkog jasena mogu se prema posljednjem prikazu sabrati u ovim tačkama: a) sjeme posijano s proljeća klije još üste godine; b) lista neko 14 dana kasnije od običnog jasena te zato trpi manje od kasnih proljetnih mrazeva; c) traži! isto stanište kao i obični jasen ali se zadovoljava il sa nešto lošijim tlom, koje mora bitu svježe i humozno; podnaša pjeskovito ili pjeskovitoilovasto, a i čretasto no ne prehladno tlo; d) za vrijeme trajanja vegetacijske periode podnaša poplavu mnogo bolje od običnog jasena. Kod nas je tek u najnovije vrijeme uzgojen američki jasen na većim površinama većinom po barama i dolovima uz rijeku Savu. Mlade kulture američkog jasena uzgojene su sadnjom biljaka. O uspjehu tih kultura nema nažalost detaljnijih podataka. II. Tehnička svojstva. O tehničkim svojstvima u Evropi uzgojenog američkog jasena podijeljena su mišljenja. Schwappach navodi da je drvo američkog jasena po svojim tehničkim svojstvim bolje od evropske jasenovine. (Schwappach str. 336). Janka je protivnog mišljenja i tvrdii da je američka jasenovina po svojim tehničkim svojstvima lošija od evropske jasenovine. (Janka str. 36). Beauverie tek spominje, da su neki autori mišljenja, da je američka jasenovina po svojim tehničkim svojstvima bolja od obične jasenovine. (Beauverie str. 115). 1 Ova radnja izrađena je u Zavodu za Uporabu Šuma na Poljoprivrednošumarskom fakultetu u Zagrebu, (pretstojniik: prof. dr. A. Ugrenović). 217 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1940 str. 20 <-- 20 --> PDF |
0 tehničkim svojstvima kod nas uzgojenog američkog jasena nema do sada nikakovih podataka. Istraživanja u tome smjeru nisu vršenatehnička vrijednost kod nas uzgojenog američkog jasena nije poznata. Tek su u toku 1939 godine, na traženje Brodske Imovne Općine2 u laboratoriju za istraživanje tehničkih svojstava drveta Zavoda za Uporabu Šuma na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu istražena dva probna trupčića američkog jasena. Mii ovdje iznosimo rezultate tih istraživanja. Istraživanja su mogla biti vršena samo djelomično. Razloga je tome više. Za istraživanje svih tehničkih svojstava drveta potrebno je više materijala nego što je za ovu radnju bilo stavljeno na raspoloženje. Zavod bil za rad u punome opsegu trebao mnogo više materijalnih sredstava nego što ih ima danas. Pošto je za poznavanje tehničkih svojstava drveta potrebno izvršiti velik broj istraživanja, trebalo bi Zavodu dodijeliti više mladih stručnih snaga, koje bi saradivale oko istraživanja tehničkih svojstava naših domaćih vrsta drveta. I nauka i praksa imale bi od takovog planskog rada neprocjenjive koristi. Ovdje izneseni rezultati tek su čedan pokušaj i ne mogu se smatrati konačnim ni samo istraživanje završenim. To iz razloga, jer su mogla biti istražena samo dva trupčića američkog i jedan trupči´ć običnog jasena što potječu od stabala sa istoga staništa no koja pokazuju znatne lazlike u starosti i brzini prirašćivanja. U svemu je istraženo 79 proba američkog i 116 proba običnog jasena. Ukoliko nam ubuduće bude stavljen na raspoloženje obilniji i! komparabilniji materijal, moći će se istraživanja izvršiti u većem i potpunijem opsegu. Izričem ovdje svoju zahvalnost gosp. prof. dr. Ugrenoviću, predstojniku Zavoda za Uporabu Šuma, na čiji sam poticaj izradio ovu radnju i koji me je u toku izrade svojim savjetom pomagao. Sabiranje podataka u terenu kao i izrađivanje proba i ispitivanja u laboratoriju vršena su prema instrukciji Zavoda za Uporabu Šuma. U ovoj su radnji prikazani tek rezultati prethodnih istraživanja kojima je bila predmetom: širina goda, učešće kasnoga drveta, specifična težina, linearno (radijalno, tangencijalno i longitudinalno) i volumno utezanje, čvrstoća pritiska, čvrstoća udarca i statička tvrdoća. 1) Područje. Istraženi materijal potječe sa teritorija Brodske Imovne Općine, šumske uprave Rajevo Selo. Probno stablo američkog jasena izvađeno je iz jedne mlade, umjetno uzgojene sastojine iz šumskog predjela Brčke Bare. Probno stablo običnog jasena izvađeno je iz susjedne gospodarske jedinice Desićevo. Tlo šumskih predjela Desićevo i Brčke Bare najednako je, duboka crnična ilovača sa nešto pijeska. Desićevo je sve do godine 1930 bilo poplavno područje, dok su Brčke Bare još i danas stalno svake godine u dva maha oko 15—60 dana pod vodom. 2 Brodska .Imovna Općina shvatila je važnost poznavanja tehničkih svojstava drveta, te je Zavodu za uporabu šuma ne samo stavila na raspoloženje materijal za istraživanje, već je i doznačila pomoć od Din 3000.—. Kad bi se za ovim primjerom povele druge imovne općine i ostali šumoposjednici, moglo bi se pristupiti intenzivnome radu na istraživanju tehničkih svojstava drveta Banovine Hrvatske. 218 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1940 str. 21 <-- 21 --> PDF |
2) Materijal. Obični jasen potječe iz mješovite sastojine hrasta, i jasena sa utrešenim grabom i topolom. Omjer smjese te mješovite sastojine je ovaj: hrast 0,2, brest 0,2, jasen 0.4, grab 0.1 1 11 topola 0.1. Sastojina je osnovana prirodnim načinom, sjemenom, jednodobna je i stara 84 godine. Promjer probnoga stabla iz koga je uzet trupčić, iznosi u 1.30 m iznad zemlje 44 cm. Ukupna visina stabla 29 m, dužina čilstoga debla 13 m. Stablo je u sastojini imalo dominantan položaj. Probni trupčić od 50 cm dužine ispiljen je iz polovine tehničke dužine debla t. j . u 7.20 m iznad zemlje. Probno stablo američkog jasena potječe iz čilste, umjetno iz sjemena podignute, jednodobne, 12 god. stare sastojine. Promjer u 1.30 m iznad zemlje iznosio je 13 cm. Stablo je bio visoko 11.5 m. Iz toga probnoga stabla ispiljena su dva probna trupčića dužine 50 cm. Prvi trupčić ispiljen je u visini od 0.58 m, drugi 2.0 m iznad zemlje. Stablo je imalo dominantan položaj u sastojini. Oba probna stabla oborena su u zimskoj kampanji sječe 1938/39. 3) Izrađivanje proba. Iz trupčića ispiljene su u smjeru najvećeg i najmanjeg promjera piljenice debljine do 8 cm. Sa jednoga kraja tih piljenica otpiljene su okomito na smjer vlakanaca daščice debljine 4 cm. Iz tih daščica izrađene su probe za istraživanje linearnog i volumnogutezanja te specifične težine. Preostali dio piljenica i segmenata oprezno je u prostorijama Zavoda sušen do stanja prosušenosti. Sušenje je trajalo oko 10 mjeseci. Nakon dovršenog sušenja ispiljene su i izrađene iz piljenica i segmenata probe za istraživanje čvrstoće udarca, čvrstoće pritiska, statičke tvrdoće, specifične težine i stepena vlage. Sve probe ispiljene su u uzdužnom smjeru i tačno po žici i imale su formu prizme kvadratičnoga presjeka tako da su linije godova i sržni trakovi tekli paralelno sa po dvije nasuprotne stranice čeonog presjeka probe, čela i bokovi probe naročitom su mašinom fino polirani, tako da je oblik probe bio geometrijski pravilna prizma. Sve probe, koje su sadržavale bilo kakovu grešku, ili nepravilnost, izručene se iz istraživanja. 4) Istraživanja i rezultati. a) Godovi i kasno drvo. Za svaku probu utvrđena je prosječna širina goda i prosječni procenat zone kasnog drveta. Na čeonojpoliranoj strani probe mjerenjem je utvrđena ukupna širina cijeloga niza godova, njihov broj u tome nizu i! otuda izračunata prosječna širina godav za svaku probu. Iz tih prosječnih širina godova proba izračunata je prosječna širina godina za svaki trupčić. Prosječni procenat zone kasnoga drveta utvrđen je mjerenjem zona kasnoga drveta i odatle izračunat prosječni postotak zone kasnoga drveta za svaku probu. Iz tih podataka izračunat je procenat zone kasnoga drveta za svako istraživanje. Mjerenja širine goda il zone kasnog drveta vršena su mjernom lupom sa točnošću O´l mm. Rezultati ovih istraživanja izneseni su u tabeli 1). Prosječna širina goda istražene američke jasenovine iznosi 7,56 mm, a obične jasenovine 2,17 mm. Procenat zone kasnoga drveta američke jasenovine iznosi 72.8%, a obične jasenovine 54,2%. Iz tih rezultata možemo zaključiti, da je širina goda i učešće kasnog drveta kod američke jasenovine veća nego kod obične jasenovine. 219 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1940 str. 22 <-- 22 --> PDF |
Tabela 1 es ts Specifična težina o bc A apsolutno salio prosušeno ä li S3 Vrsta a CS .. >o O 03 .. a> .S ´CD* .2,1 * ´i ´S O a f .-S Pi oo sa li ti m/m % g/cm3 Fraxinas excelsior 217 54-2 0-574 0694 0-802 0-620 0-733 0-838 Praxinas americana 7-56 72-8 0-610 0677 0-731 0-644 0-721 0-765 Podaci po Ko´lmann-u Fraxinus excelsior 0-44 0-68 0-91 0-48 072 0-94 Fraxinus americana 0-64 068 To je razumljivo već iz same starosti stabala, iz kojih su izvađene probe. Za buduća komparativna istraživanja trebaće materijal iz stabala na jednake starosti za obje vrsti no naravno sa istoga staništa. Da bi se mogli uporediti naši podaci, izneseni su u tabeli br. 1 i podaci po Kollmann-u. b) Specifična težina. Specifična težina ustanovljena je na probama za utezanje to jest na malim prizmama veličine 3X3X 2 cm. Specifična težina utvrđena je u apsolutno suhom stanju po obrascu: gdje je To i Vo težina i volumen probe u apsolutno suhom stanju. Specifična težina određivana je u prosušenom stanju proba, dakle za stepen vlage za američki jasen v = 0,11 — 0,145 — 0,19 te za obični jasen v = 0,11 — 0,135 — 0,16 po obrascu: gdje su Tp i Vp težina i volumen probe u prosušenom stanju. Težina probe ustanovljena je Sartorius vagom za tehnološka mjerenja sa tačnošću od 0.1 g. Zbog posvemašnje geometrijske pravilnosti proba volumen je utvrđen stereometrijski sa tačnošću od 0.01 cm3. Specifična težina izračunata je na 31 probi američkog i na 35 proba običnog jasena. Rezultati izneseni u tabeli! br. 1 srednjaci su iz tih mjerenja. U tabeli br. 1 prikazana je donja i gornja granica specifične težine za istraženi materijal. Specifična težina američke jasenovine iznosi u apsolutno suhom stanju 0,677, g/cm3, u prosušenom stanju 0,721 g/cm3. Specifična težina obične jasenovine iznosi u apsolutno suhom stanju 0,694 g/cm3, u 220 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1940 str. 23 <-- 23 --> PDF |
prosušenom stanju 0,733 g/cm3. Iz tih je rezultata vidljivo, da je specifična težina američkog jasena nešto manja od specifične težine običnog jasena. c) U t e z a n j e. Iz daščica otpiljenih sa vrha piljenica izrađene su probe prizmatskog oblika veličine 3X3X 2 cm, na kojima je istraženo linearno i volumno utezanje. Ove probe navlažene su postepeno toliko da je stepen vlage tih proba bio znatno iznad točke zasičenosti vlakanaca vlagom. Mjerenje dimenzija u radijalnom, tangencijalnom i longitudinalnom smjeru izvršeno je mikrometrom sa točnošću od 0.01 mm uvijek točno u simetralama dotičnih presjeka. Volumen proba utvrđen je zbog posvemašnje geometrijske pravilnosti proba stereometrijski sa točnošću od 0,01 cm3. Stepen vlage u vlažnom stanju probe ustanovljen je na osnovu težina probe u vlažnom i apsolutno suhom stanju po obrascu T — T0 100 To gdje je Tv i Ta težina vlažne i apsolutno suhe probe. Stepen vlage u navlaženom stanju kretao se u granicama od 65 do 82%. Sušenje proba SI. 1) Lom američkog jasena vršeno je u šusioniku kod temperature od 95—105° C. Linearno utezanje utvrđeno je po ovim obrascima: «, = ^=1-100; ar==*-ZS.l00-, .=^±-. gdje «., <*r, at znači procenat linearnog utezanja u longitudinalnom, radijalnom i tangencijalnom smjeru, L, R, T dimenzije u rečenim smjerovima u vlažnom stanju, a 1, r, t u apsolutno suhom stanju. Volumno utezanje može se izračunati iz linearnog utezanja ili utvrditi neposrednim volumetriranjem proba u vlažnom i apsolutno suhom stanju. 221 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1940 str. 24 <-- 24 --> PDF |
Tabela 2 Fraxinas amerroana F raxinus excelsior ´S" Oznaka Oznaka a a a a °i at ai at ´a probe V probe r r . % 7o 1 I 11 0,38 7,13 9,81 18,38 11 0,18 4,90 9,70 13,40 2 ; , 21 0,38 3,80 9,80 12,15 12 0,01 6,20 10,70 16,40 3 31 0,72 4,76 8,76 13,47 21 0,17 4,60 9,30 12,80 4 41 0,34 4,83 8,48 12,68 22 0,01 6,50 10,00 15,50 5 51 0,39 4„31 8,03 10,40 31 0,14 4,70 9,20 13,60 6 61 0,92 4,01 6,52 10,40 32 0,30 6,10 10,40 16,00 7 81 0,01 4,83 9,52 13,50 41 0,48 4,70 10,00 14,50 8 II 11 0,67 4,40 8,34 13,43 42 0,13 6,20 10,90 20,87 9 21 0,20 5,40 10,18 15,20 10 31 0,70 4,92 9,63 15,17 11 41 0,64 5,00 9,73 14,85 12 51 0,19 4,95 9,36 13,96 13 61 0,40 4,65 8,18 12,76 14 71 0,52 4,61 8,86 13,30 15 81 0,62 5,20 11,42 15,93 Sred vrijednost: 0,47 4,85 9,11 13,70 0,17 5,48 10,02 15,38 Kollmanu 0,30 4,90 7,90 13,50 0,20 5,00 8,00 13,60 Iz poznatih linearnih utezanja izračuna se volumeno utezanje po obrascu 100 — a 100 — a . 100 — a, a = 100 1 — 100 100 100 ako tu jednadžbu iizračunamo, dobijemo a-a a, a, a a, a-a a, i t r ti r l tri + a ~\-a-100 100 r l l ~. . "i" 1002 Zbog posve malog iznosa mogu se zadnja četiri člana izostaviti. Prema tome, volumno je utezanje jednako zbroju linearnih utezanja a = a4 -4-cc -f-a, Neposredno volumetriranjem proba dobije se volumno utezanje po obrascu V — .„ 100 a = gdje nam je vv i ^. volumen probe u vlažnom i apsolutno suhom stanju. Volumno utezanje američkog i običnog jasena utvrđeno je neposrednim mjerenjem volumena. 222 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1940 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Rezultati izneseni su u tabeli 2. Utezanje za američku jasenovinu iznosi tangencijalno 9,11%, radijalno 4,85%, longitudinalno 0,47%, dok je volumno utezanje 13,70%. Obična jasnovina uteže se tangencijalno 10,02%, radijalno 5,48%, longitudinalno 0,17% te volumno 15,38%. Za upoređenje doneseni su u istoj tabeli procenti utezanja za obični jasen po Kollmann-u, te američki jasen po američkim istraživačima (Kollmann str. 766). Iz dobivenih rezultata vidimo da je linearno i volumno utezanje američkog jasena manje od utezanja običnog jasena. d) Čvrstoća udarca. Iz piljenice i segmenata izrađene su prizmatske probe veličine 2 X 2 X 30 cm. Istraživanje čvrstoće udarca odnosno radnje loma izvršeno je na klatnjači (Pendelhammer) od 10 kgm. Razmak potporišta iznosio je 24 cm. Smjer udarca klatna bio je tangen- Sl. 2) LOTO običnog jasena cijalan na godove. Neposredno na skali klatnjače očitana je radnja loma u kgm. Specifična radnja loma ili radnja po jedinici površine presjeka probe dobijena je po obrascu gdje R znači ukupnu utrošenu radnju loma u kgm, »a« i »b« dimenzije presjeka probe. Rezultati izneseni su u tabeli br. 3 i 4 posebno za američki a posebno za obični jasen. Specifična radnja loma iznosi za američku jasenovinu 2,074 kgm/cm2, a za običnu jasenovinu 0,773 kgm/cm2. Kak o se iz tih podataka razbire čvrstoća udarca odnosno radnja loma za američku jasenovinu veća je od čvrstoće udarca obične jasenovine. Dakle američka jasenovina nešto je žilavija od obične jasenovine. To potvrđuju i podaci literature (Kollmann str. 766), ali i po samoj strukturi loma može se zaključiti da je drvo američkog jasena žilavije od običnog jasena (si. 1 i 223 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1940 str. 26 <-- 26 --> PDF |
OCOt-IOOOMOJOONIO^OOSOOt-MrtOOOlOKJniOO 00 ......^ a CS o 10CD10lC30lOCOCDCDCDl>l>-I>C~OOCDt010CDCDaO[~OOOOCiGOOO CD 03 f°J9 J« o & C c 9fn909J9}đO cococNcococococococo-^-^-^-^-^cococococo-^coiOiOiOto^ CO ffiioajrt^oiTHOMOMcoootoOrtOitooooomooO´*» CM BJ03J * Bj[OTraBaifj .4 c3 o 5 .. a a CO ...... OlOMlD^THariHfMOOODOXCOOOiOOt-NO^CD^OUW =3 lOCDlfllflCDCDOOOOO^^OJt-Ol^WlO cqi>^© CDO^CS aoOO) ´09dg L © O" o" © Ö O O r-l" ©" .. ©" ©" © O" O" Ö ©" © ©" ©" TH © O"© O"O © © o bo J* a: h o CD ...... a -^ CDH CNC- *. C--... CO CM HOOt^W O OO^COl> © i-4^>qC5 CO^CqiqaO ................... ^........"^..^...4^^......".."..".. co" cDOOioooo^c-MOXc-aioxHCDaoot-^waoioo-^t-co © ^...< ot-0)OrtO00N N co H io oo iq * H a) to oq o^tij i-q CO B5]o;iBjg t-^ i>oo" t> r> t-^ od of oo © od od odoo" od t» i>oo"OO"C-^ OO" I> od ©" osodod .}05[ od c3 M at ´. a. a nOONNOOiao!ONl0 01tllOOt-l»O^MMOOONltl» l> BOOJSJAf) 00 C3 IO o > oooooooooooooooooooooooo ooo 8fa909I9}do he OJODCOMOOOlOCOWlOlO^^N^IDQOrHOOinOlOIOlOQlO © fflCBoartHTiico^ast-cot-iicOHOOJHCSit-waHOioo HTHCMTHCNC^CMCMCMC<]C<1CMCMC<1CNCMCMCMCMCMCMCN(>1COCOCOCO CM qfflia Bq«o BqajH»a»qoqoNHHejcoc;aoq»cBN IO CO.L co"io ^.."-^ 10 CD -... IC -* *^.L CM coCM"c6 -# ^ .. co ..".. CM ^L 9ŽB[A tradg^g ^s co" 1-1 T-HT—1 I-H rH T—1 T—IHr-li—lr-IHHrtHtHrIrIHHHHr<..*-1.—ITIH otDcocoN^oiooowcoior´OmoccinfM^THiomcoiom CM NCOC4NO>r^«IOlO«01MOiCMHGOl^^CDC0010JOOCOHC] COC3 «* CDCDCOCDCDCDt-[>[>C-D-0Ot~t^O0CDCDCDCOCDt~CDaO0O00aO0O _P >N ö©o©ööo©oo©~©©ö©oo"©o"©©©©"©©"oo o" s cj M lOOOTftOtDO´JHOOOO-illlOHO^lOOlOlOOlt-nOffi IO aOlOOt^lO^COOOXCOOOCDOOC^lOCOHm^^CD^tDOOJ» © 00 K» CD iqcqcoiocDCDcDi>[>cDL~[>[>cDi>cDcDcDcDCDi>cDc~i>aoc~i> © o´ödddodöddooddodöddo´do´o´oood eq c^cqK^-rH co iqiqiq^cqoqoqiqo ©^©CDCM^COOOCDCMCOCO^T-ITH CD S5 10 irf edodo *-* cMi^c^f^cd^cDCM^odr^corHCOT^^adc^odud-^ CD" SonsB5[ eo§9ofi ..9... lD-^-^CO-tf^lOCOlOCDC^r-CO^CD^-^IOlO^CDIOCDCDr^CDCD tOtDICliOPJCSllN^NOINOJMTtlHCOOO^NOCICOtDmoOCMrt 00 -. *^co co .^.-^iqc^iq© i> t^-^cqoo cqcqiq lqio CD iq oo in co CD CD ..... . "s CM iHCMCi3-^lQCIC-COQOr-IWM^10CDI>QOOJOT-lW«-^K:!DO Qqcud foajj "5 "3 03 .}9... }S >A ´fj JO;S[90X9 s n ii i x 11 . — u o s ii f juoiqo ? a HD o 32 224 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1940 str. 28 <-- 28 --> PDF |
2). Da li razlog toj većoj žilavosti leži samo u tome što je istražena američka jasenovina mlada od obične jasenovme trebaće rasvijetliti daljnjim istraživanjima. Po Monnin-ovom obrascu b — dtn f2 P izračunata je i unesena je u tabelu 3 i 4 ii dinamička kota loma, koja je jednaka omjeru specifične radnje loma (r) i kvadrata specifične težine rirosušenog drveta (§) Prema klasifikaciji Monnin-a po veličini dinamičke kote obe vrste jasenovine spadale bi u žilavo drvo sposobno za gradu avionskih dijelova i ostalu gradu, gdje se svojstvo žilavosti naročito traži. Ipak su ovdje potrebna daljnja istraživanja veće količine materijala. i I i Pr<7,r/nt/x ..../..... — _ ___ .* . .^*W#9S/ ....../... i -\ ?´-.- os» toe 01» ».« ori an t/so jlcm* 0.. .06 On y/cm3 Of, SI. 3) i 4) Zavisnost specifične radnje loma od specifične težine Iz podataka svakog pojedinog mjerenja izrađen je diagram (si. 3 i 4) da bi se utvrdila zavisnost radnje loma o veličini specifične težine. Iz diagrama možemo jasno zaključiti za običnu jasenovinu, da se specifična radnja loma povećava sa povećanjem specifične težine. Drugim riječima, specifična radnja loma za običnu jasenovinu to je veća, što teže je drvo. Naprotiv za američku jasenovinu zbog velike disperzije istraženog svojstva i malog broja proba nije mogao biti utvrđen tajodnos. e) Čvrstoća pritiska. Nakon izvršenog istraživanja čvrstoće udarca ispiljene su iz razlomljenih proba posve blizu mjestu loma 1) prizmatske probe veličine 2X2X 3 cm, na kojima je utvrđena specifična težina i! stepen vlage proba, 2) prizmatske probe veličine 2 X 2 X 6» 226 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1940 str. 29 <-- 29 --> PDF |
cm il na njima je istražena čvrstoća pritiska. Probe pod 2) istraživane su u mašini za ispitivanje čvrstoće pritiska od 4.000 kg. Svaka proba bila je opterećena do gornje granice opterećenja odnosno do momenta kad su vlakanca pod pritiskom počela popuštati i deformisati se (si. 5). Utrošena sila P očitana je na manometru mašine. Čvrstoća pritiska izračunata je iz kvocijenta sile P 1 površine poprečnog presjeka a X b okomito na smjer sile po poznatom obrascu, P = [kg/Cm2] lS gdje »p« znači čvrstoću pritiska u kg/cm2, a P utrošenu silu u kg. Na osnovu čvrstoće pritiska i specifične težine u prosušenom stanju izračunata je statitička kota po Jankinom obrascu p is( — — 100 t p gdje je statička kota omjer čvrstoće pritiska i stostruke specifične težine prosušenog drveta. SI. 5) Deformacije uslijed pritiska kod običnog i američkog jasena U tabeli 3 i 4 izneseni su rezultati istraživanja čvrstoće pritiska posebno za obični jasen, posebno za američki jasen. Na osnovu tih podataka izrađeni! su diagrami (si. 6 i 7). Iz diagrama je vidljivo, da čvrstoća pritiska i američke i obične jasenovine raste sa specifičnom težinom. Ako isporedimo rezultate o čvrstoći pritiska američkog i običnog jasena kod nas uzgojenog sa podacima po Kollmannu, vidim o da je čvrstoća pritiska običnog jasena kod nas uzgojenog 587 kg/cm2, dakle veća od one po Kolima n n - u (480 kg/cm2). Čvrstoća pritiska američkog jasena kod nas uzgojenog iznosi 443 kg/cm2, veća je od one po podacima Kollmann-a (430 kg/cm2). Iz statičke kote koju smo obračunali možemo zaključiti da drvo našega običnog jasena, prema klasifikaciji Monnin-a, po svojoj tehničkoj vrijednosti i upotrebljivosti spada u I klasu, a našega američkog jasena u II klasu. 227 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1940 str. 30 <-- 30 --> PDF |
f) T v r d o ć a. Na prizmatskim probama 2X2X 3 cm utvrđena je tvrdoća utiskivanjem čelične kugle promjera 11.11 m/m (SKF kugla) 2 mm duboko u površinu drveta. (Huber str. 254, Pallay str. 126). Broj tvrdoće izračunan je po obrascu: . = [kg/cm* d*: gdje je P potrebna sila a d2W4 projekcija površine ulupka na površini probe (d = promjer ulupka). frcurimts cwoeric. ´i $ frnjcinus ejcca/szor ... / <** > c ´ /" f ,> i k ^ * ,´s ^ « /-#> ´*" s . y* Ow nit OM c,2 DM seo fkm? ... Ode tfyo ff/cma Oj* SI. 6) i 7) Zavisnost čvrstoće pritiska od specifične težine Rezultati istraživanja tvrdoće izneseni su u tabeli 3 ii 4. Na osnovu tih podataka izrađeni su diagrami (si. 8 i 9), iz kojih se može zaključiti, da tvrdoća američke i obične jasenovine raste sa specifičnom težinom. Tvrdoća obične jasenovine veća je od tvrdoće američke jasenovine. Tvrdoća američke jasenovine iznosi: 632 kg/cm2, a obične jasenovine 690 kg/cm2. Kollmann navodi za tvrdoću obične jasenovine 650 kg/cm2 ali nema podataka o tvrdoći američke jasenovine. 5) Zaključak. Na osnovu dosadanjih istraživanja i! poredenja tehničkih svojstava drveta američke i obične jasenovine, sa područja Brod-´ ske Imovne Općine, mogu se povući! ovi zaključci: 1) Američka jasenoviha nešto je speciifički lakša od obične jasenovine (tab. 1). 2) Linearno i volumno utezanje američke jasenovine manje je od utezanja obične jasenovine (tab. 2). 228 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1940 str. 31 <-- 31 --> PDF |
3) Čvrstoća udarca američke jasenovine veća je od čvrstoće udarca obične jasenovine (tab. 3 i 4). 4) Čvrstoća pritiska američke jasenovine manja je od čvrstoće pritiska obične jasenovine (tab. 3 i 4). 5) Tvrdoća američke jasenovine manja je od tvrdoće obične jasenovine. (tab. 3 i 4). 6) Čvrstoća udarca i pritiska te tvrdoća raste sa povećanjem specifične težine za obje vrste drveta. Taj se odnos nije mogao utvrditi za čvrstoću udarca američke jasenovine (si. 2). ßrajumts americ. 1 frajtiaus .../siar 0 y´´ — / f . « X y > . / ** i\. m* V ´ >y /´ , ´´,y * y . / S ´ / "x "» "" °*° "" <* — ><"´ Ott 066 P?o ./...3 Oft SI. 8) i 9) Zavisnost tvrdoće od specifične težine Američka jasenovina po svojim tehničkim svojstvima približno je najednaka običnoj jasenovini. Njena je prednost, da je specifično lakša, da se manje uteže i da je žilavija od obične jasenovine. Naprotiv, po čvrstoći pritiska i tvrdoći američka jasenovina zaostaje za običnom jasenovinom. RESUME L´auteur a fait ses recherohes, dans l´Institut de la technologic mecanique du bois. (Directeur: Prof. dr. A. Ugrenović). L´objet de ses recherohes comparatives etaient: l´epaisseur des couches annuelles, pourcentage du bois d´ete, poids specif ique, retractibilite radiale, taingentielle, axiale et volumetrique, compression axiale, resilience (choc) et durete du bois de Fraxinus americana et de Fraxinus excelsior. Le bois du frene blanc (Fraxinus americana) d´apres sa faible retractibilite et sa resilience est meilleur que le bois du frene commun (Fraxinus excelsior). Par contre, la compression axiale et la durete du bois de frene blanc sont plus faibles que Celles du frene commun. 229 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1940 str. 32 <-- 32 --> PDF |
LITERATURA: 1) Beauverie: Le Bois, fasc. II. Paris 1905. 2) Cordašić : Nešto o onih vrstih amer. drveća kojih gojitba toli i u nas korisna bila. Šum. List 1894. 3) Hickel : Dendrologie forestiere, Paris 1932. 4) Hu b er : Prüfung der Hölzer auf Kugeldruckhärte, Holz als Roh- u. Werkstoff, Heft 7, Berlin 1938. 5) Janka : Die Härte des Holzes, Wien 1915. 6) Kollmann : Technologie des Holzes, Berlin 1936. 7) Kozarae : Amerikanski jasen, Šum. List 1898. 8) Mo nm i ti: Essais physiques, statistiques et dynamiques des bois. Bull, de la section techn. de rAeronautique, Militaire, fasc. 29 i 30, Paris 1919. 9) P allay : Über die Holzhärteprüfung, Holz als Roh- u. Werkstoff, I, Heft 4, Berlin 1938. 10) Pe t račić : Uzgajanje šuma I dio, Zagreb 1925. 11) S c h wapip a c h: Ergebnisse der Anbauversuche mit japanischen und einigen amerikanischen Holzarten in Preussen, Zeitschrift für Forst- und Jagdwesen, Jg. 28, Heft 6. 12) Ugrenović : Tehnologija drveta, Zagreb 1932. 13) U g r en o vi ć: Instrukcija za istraživanje tehničkih svojstava drveta, Zagreb (u rukopisu). Ing. O. PIŠKORIĆ (Višegrad): PONOVO O JEDNOM OD NAŠIH NAJAKTUELNIJIH PROBLEMA* (UN DE NOS PROBLEMES LE PLUS ARDENTS) »Nama je da izvučemo meso, a kosti da ostavimo« rekao je, prema nalazu u arhivu tajnih sjednica bečkog krunskog vijeća, god. 1876 tadanji ministar vanjskih poslova Austro-Ugarske grof Andrassy u razgovorima oko okupacije Bosne. Govorilo se o bosanskom prirodnom blagu: rudama il drvu. Jedino to može biti razlog, što svojedobna austrijska vladavina nije odmah izlučila šume potrebne za podmirenje potreba mjesnog stanovništva na drvu i paši od šuma, koje se mogu slobodno za prodaju sjeći, jer je baš u mnogim merematskiim1 šumama posječeno u korist državne blagajne mnogo milijuna m3 drveta. »Oglodane kosti«, to su današnje slike bosanskih šuma. Iako to ne vrijedi! stopostotno, ali svakako u takvom razmjeru, da problem servituta u drž. šumama Bosne zavređuje pažnju ne samo stručne nego i šire javnosti, jer su bez njene pomoći sami šumari preslabi ili bi napredak bio prespor. * Članak je stigao ovamo u julu prošle godine. Uredn. 1 Prema raspisu Direkcije dri. šuma u Sarajevu br. 7389/38. ima se ukratko servitutni odnos bosansko-hercegovačkog seljaka na drvarenju i pašarenju u drž. šumama nazivati »merema´tom«. 230 |