DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2-3/1940 str. 89 <-- 89 --> PDF |
njemu se ispita, ima li toliko godišnjih prstenova koliko iznosi! turnus. Osim toga pluto se smatra zrelim ako je unutrašnja površina ovog probnog komadića ružičaste boje i ako ona uskoro u dodiru sa vazduhom postane zlatno žuta. Ove probe treba činiti na krajnjem gornjem i donjem delu plutnog omotača, kojega se namerava skinuti, da bi se tako izbegao gubitak na vrednosti, kojega bi imalo pluto, ´kada bi mu na sredini ploče nedostajao komad isečen radi probe. Radi ovog razloga kao i radi neracionalnog gubitka vremena pri ovom poslu bolje je upotrebütil nož za ispitivanje zrelosti. On ne oštećuje pluto, a posao se mnogo brže odvija. Pre skidanja dobro je ispitati zrelost, kao što je rečeno, i! u koliko se radi o manjoj sastojini, svako stablo, sa kojega će pluto biti skinuto, označiti! kredom. Sezona skidanja poklapa se sa sezonom skidanja primarnog pluta tj. juni, august i to radi istih razloga. Kao što je rečeno, obe operacije provode se u nekim sastojinama istovremeno. Način skidanja sekundarnog pluta također je isti kao i kod skidanja primarnog. Nakon skidanja zarezuje se otvrdnuti likin omotač. Broj stabala, sa kojih može jedan radnik dnevno da skine pluto, promenjiv je i zavisi od debljine stabla il visine skidanja. Smatra se, da dobar radnik može dnevno skinuti pluto sa oko 30 stabala. Nakon skidanja pluto se prenosi na kakvu čistinu u istoj sastojini. Komadu pluta polože se u hrpe sa konveksnom stranom prema gore u pravilnim redovima. Ovako naslagano pluto samo se postepeno izravnava i dobija oblik manje više pravilnih plutnih ploča. Otprilike mesec dana pluto se suši, a zatim se prenosi u magacine. Neki to praktikuju i odmah nakon skidanja, da bi uklonili eventualnu opasnost gubitka pojedinih dobrih osobina pluta izlažući ga naglom sušenju na otvorenom prostoru. 2) Renta plutnjakove sastojine. Broj skidanja pluta sa jednog stabla ne može se tačno utvrditi. Smatra se, da u normalnim prilikama ima oko 10 turnusa, prema tome bi produktivni period bio oko 100 god. Količina pluta, koju može dati pojedino stablo, zavisi od obima stabla il od specifične težine formiranog pluta. Po Lamey-u debljina i specifična težina proporcionalne su starosti, te se mogu odrediti srednje konstantne vrednosti za debljinu i specifičnu težinu jedne određene starosti pluta. Proizvod ovih dveju vrednosti daće težinu jedinice površine (1 m2) pluta određene starosti. Za dobijanje srednje težine skinutog pluta´ sa jednog stabla određene starosti treba izmnožiti površinu skinutog pluta sa težinom 1 m2 za istu starost. Težina po m2 osim pomoću specifične težine može se odrediti i direktnim merenjem. L a m e . daje po svojim eksperimentima u Alžiru težinu 1 m2 parenog, struganog i osušenog pluta: 1 m2 pluta 9 god. starosti teži 4,94 kg 1 » » 10 » » » 5,60 » 1 » » 12 » » » 6,20 » B r i s s o n (»Annuaire du Bureau des longitudes«) navodi, da je srednja specifična težina pluta 0,24, a C a s t e 1 kaže, da se kao speci-, 143 |