DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2-3/1940 str. 89     <-- 89 -->        PDF

njemu se ispita, ima li toliko godišnjih prstenova koliko iznosi! turnus.
Osim toga pluto se smatra zrelim ako je unutrašnja površina ovog probnog
komadića ružičaste boje i ako ona uskoro u dodiru sa vazduhom
postane zlatno žuta. Ove probe treba činiti na krajnjem gornjem i donjem
delu plutnog omotača, kojega se namerava skinuti, da bi se tako
izbegao gubitak na vrednosti, kojega bi imalo pluto, ´kada bi mu na
sredini ploče nedostajao komad isečen radi probe. Radi ovog razloga
kao i radi neracionalnog gubitka vremena pri ovom poslu bolje je upotrebütil
nož za ispitivanje zrelosti. On ne oštećuje pluto, a posao se mnogo
brže odvija. Pre skidanja dobro je ispitati zrelost, kao što je rečeno, i! u
koliko se radi o manjoj sastojini, svako stablo, sa kojega će pluto biti
skinuto, označiti! kredom.


Sezona skidanja poklapa se sa sezonom skidanja primarnog pluta
tj. juni, august i to radi istih razloga. Kao što je rečeno, obe operacije
provode se u nekim sastojinama istovremeno. Način skidanja sekundarnog
pluta također je isti kao i kod skidanja primarnog. Nakon skidanja
zarezuje se otvrdnuti likin omotač.


Broj stabala, sa kojih može jedan radnik dnevno da skine pluto,
promenjiv je i zavisi od debljine stabla il visine skidanja. Smatra se, da
dobar radnik može dnevno skinuti pluto sa oko 30 stabala.


Nakon skidanja pluto se prenosi na kakvu čistinu u istoj sastojini.
Komadu pluta polože se u hrpe sa konveksnom stranom prema gore u
pravilnim redovima. Ovako naslagano pluto samo se postepeno izravnava
i dobija oblik manje više pravilnih plutnih ploča. Otprilike mesec
dana pluto se suši, a zatim se prenosi u magacine. Neki to praktikuju i
odmah nakon skidanja, da bi uklonili eventualnu opasnost gubitka pojedinih
dobrih osobina pluta izlažući ga naglom sušenju na otvorenom
prostoru.


2) Renta plutnjakove sastojine.


Broj skidanja pluta sa jednog stabla ne može se tačno utvrditi.
Smatra se, da u normalnim prilikama ima oko 10 turnusa, prema tome bi
produktivni period bio oko 100 god.


Količina pluta, koju može dati pojedino stablo, zavisi od obima
stabla il od specifične težine formiranog pluta. Po Lamey-u debljina
i specifična težina proporcionalne su starosti, te se mogu odrediti srednje
konstantne vrednosti za debljinu i specifičnu težinu jedne određene starosti
pluta. Proizvod ovih dveju vrednosti daće težinu jedinice površine
(1 m2) pluta određene starosti. Za dobijanje srednje težine skinutog pluta´
sa jednog stabla određene starosti treba izmnožiti površinu skinutog
pluta sa težinom 1 m2 za istu starost. Težina po m2 osim pomoću specifične
težine može se odrediti i direktnim merenjem. L a m e . daje po
svojim eksperimentima u Alžiru težinu 1 m2 parenog, struganog i osušenog
pluta:


1 m2 pluta 9 god. starosti teži 4,94 kg


1 » » 10 » » » 5,60 »


1 » » 12 » » » 6,20 »


B r i s s o n (»Annuaire du Bureau des longitudes«) navodi, da je
srednja specifična težina pluta 0,24, a C a s t e 1 kaže, da se kao speci-,


143