DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1940 str. 8 <-- 8 --> PDF |
potrebe zemljoradnika na obradivom zemljištu. Pitanju paše u šumama treba posvetiti naročitu pažnju. Paša se zasad mora tolerisati i zato u šumskom gospodarstvu treba s njome i. računati. U pogledu vlasništva šuma konačni je cilj podržavljenje svih šuma, ali! k tome cilju treba ići! evolucionim putem. Ekspropriisati treba samo za stvarnu potrebu u korist sela i općina. Pridržati imovne općine il zemljišne zajednice, ali ih temeljito reformirati!. Protivi se diobi većih šumskih kolektiva na manje privredne skupine. Nastavljajući svojim radom u Šumarskom Listu (1922., br. 9) protivi se U g r c n o v i ć posvemašnjem ukidanju privatnog vlastništva na šume, kao i posvemašnjoj etatizaciji i socijalizaciji šuma. Kaže, da opći nacionalno-ekonomski i šumsko-politički motivi! nisu došli do izražaja kod agrarne reforme. Treba utvrditi pravu, a ne sadanju ekonomsku potrebu seljaka, pa za takovu potrebu ekspropriisati šume. Eksproprijaciju treba svakako izvršiti! na apsolutnom šumskom zemljištu. Privatna šumsko-industrijska preduzeća valja zaštititi. Eksproprijaciju vršiti evolucionim putem u korist države, a ne samoupravnih tijela. Da vidimo, što je urađeno od 1919. godine dalje a) u pogledu vlasništva, b) u pogledu gospodarenja i uprave šumama. Ad a) Prethodnim odredbama za pripremu agrarne reforme od 25. II. 1919. bilo je propisano, da će: »svi veći šumski kompleksi preći u svojinu države, pa će zemljoradnici u njima imati pravo na popašu i! drva za ogrijev i gradu (§ 17),« zatim da se u krajevima, gdje su bivši kmetovi (podanici) segregacijom oštećeni u korist vlastelina (spahije), ima na zahtjev oštećenika provesti revizija. Vidovdanski Ustav (1921. god.) ograničava eksproprijaciju privatnih velikih šumskih kompleksa u korist države ili samoupravnih tijela (član 41). Eksproprijacija se može izvršiti! i u korist drugih javnopravnih tijela. Prema tomu u osnovnom državnom zakonu došlo je do uvaženja mišljenje šumarskih stručnjaka, da se izvrši eksproprijacija privatnih velikih šumskih posjeda, dok se revizija segregacija ne spominje. Ostala traženja nisu došla do izražaja, osim u tom što je organizovana šumarska služba (1921.), započela revizija dugoročnih ugovora s državom i podržavljena stručna uprava imovnih općina (1922). Eksproprijacija Izvršena je u godini 1932—1936 po zakonu o likvidaciji agrarne reforme." Svi veliki privatni šumski posjedi nisu prešli u svojinu države, kako je bilo predviđeno prethodnim odredbama za pripremu agrarne reforme, već su nekoji eksproprisani u korist države, nekoji u korist samoupravnih tijela (općina), a nekoji u korist skupina agrarnih interesenata, kolonija i sela. Od velikog šum. posjeda eksproprisano je oko 25%, dakle ispod onoga, što se predviđalo u godinama 1919. i 1921. (po Prethodnim odredbama i Ustavu). Smatra se, da je s tom eksproprijacijom državna vlast likvidirala i pitanje revizije segregacije. Moglo bi se iz toga zaključiti, da potrebe naroda nisu onolike, kako se to u godini 1919. i 1921. predviđalo. To ne stoji. Agrarna je reforma u većem dijelu poprimila više politički nego socijalno ekonomski karakter. Dakle, eksproprijacija velikih šumskih privatnih posjeda izvršena je po 6 Vidi pobliže u Šum. Listu 1937. br. 2 raspravu A. Perušić : Komunalne šume u Jugoslaviji. 62 |