DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2-3/1940 str. 7     <-- 7 -->        PDF

10) Napokon treba spasiti šume, »jer je narod u Bosni i Hercegovini
izgubio za bivšega režima svaki smisao za zaštitu, održavanje i
njegovanje šuma«. (Vidi projekt Str. 26—28). Tako Bosanci. Najvažnije
agrarno pitanje ne spominju.


Kod izgrađivanja države prvo je bilo pitanje agrarne reforme, odnosno
kako da se s obzirom na seljaštvo regulišu šumsko-posjedovni
odnosi i likvidira ranije nezadovoljavajuće pravno-posjedovno stanje.
Samo šumarstvo kao privredna grana i organizacija šumarske službe
dolazila je u drugi red. Kako smo vidjeli, u pitanju šumskoga vlasništva
vladala su razna gledišta, jedni su za podržavljenje šumskoga vlastništva,
drugi protiv, jedni za eksproprijaciju privatnoga velikoga šumskoga
posjeda, drugi su odlučno protiv toga, dok su treći za etapno, evolutivno
ekspropriisanje. Većina je tražila reviziju segregacije šumskih služnosti,
kako bi svako selo dobilo dovoljnu površinu šuma.


Tako u pogledu šumskoga vlastništva. U pogledu šumskog gospodarstva
šumari iz Hrvatske nisu imali naročitih traženja, dok su´bosanski!
zahtijevali sačuvanje šuma i iskorišćavanje državnih šuma u
vlastitoj režiji. U pogledu uprave šuma vladala je približna jednodušnost,
jer se tražilo podržavljenje stručne šumske uprave u svim šumama bez
obzira na vrst vlasništva. Najbolji šumarski stručnjaci treba da zauzmu
vodeća mjesta u ministarstvu šuma i rudnika, a ljudi bez kvalifikacije
da se uklone, dakle da se izvrši selekcija službenika. Prije svega imaju
se spasiti šume od satiranja.


Nije mi iz stručne štampe poznato, da je u prvim počecima bilo
što pobliže i konkretno izrađeno. Jedino je Bogoslav K o s o v i ć počeo
odmah izrađivati projekt Zakona o reviziji segregacije šumskih služnosti
za teritorij, bivše Vojne Krajine. Neizgrađeno, neodređeno i nejedinstveno
gledanje, a naročito nejedinstvena akcija stručnjaka nije moglaostatil
bez utjecaja i na vodeće političke krugove. Zbog toga je kolebala
i zakonodavna praksa, kako ćemo vidjeti u II dijelu.


Godine 1921. javlja se Dr. A. U g r e n o v i ćD sa prvim realnim
i potpunim prikazom naših šumsko-gospodarskih odnosa i nastojanja.
Kako taj odličan prikaz ima trajnu vrijednost, navesti ću iz njega, naročito
zbog mlađih, najvažnije,


1) Moramo dovesti u sklad interese šumskog gospodarstva s po


trebama zemljoradnika i stočara na jednoj i! potrebama industrije i trgo


vine drvom na drugoj strani.


2) Šira javnost ne vodi! računa o šumarstvu i zato je potrebna


propaganda šumarstva već u osnovnoj školi.


3) Šumarska politika mora biti u skladu s našom agrar, politikom.


4) Pitanje naše šumarske politike mora se jasno prodiskutovati! i


po saslušanju ekonomskih i pravnih stručnjaka udariti smjernice našoj


šumarskoj politici.


5) Pitanje šuma je integralni dio naše agrarne reforme. Seljaku i


stočaru treba osigurati trajno podmirenje svih zbiljnih i opravdanih po


treba na zemljištu, paši (žirovini), stelji (prostirci), ogrijevu i građi. U


krajnjoj nuždi! da se šume na relativnom šumskom zemljištu žrtvuju za


5 Ugrenović : Misli vodilje naše šumarske politike, Zagreb, 1921.


61