DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2-3/1940 str. 66 <-- 66 --> PDF |
Po Dr. J. Ba l e rt u n a Rabu, Braču, Korčuli i Mljetu postoje tipične sastojine 0- ...-.. Crnika prirodno uspeva u zimzelenoj zoni, te ima jaku izbojnu snagu. Gde za to ima prirodnih mogunćosti, moglo bi se favorizirati pošumljavanje krša crnikom i to sadnicama, žirom ili resurekcionom sečom, kojom bi se omogućila regeneracija zakržljalih stabala. Kasnije između 5. i 10. god. starosti mlade kulture mogle bi se već kalemiti plutnjakom. Svakako jedan dobro smišljen i organizovan rad u ovom pravcu dao bi sigurno dobre rezultate. U tu svrhu korisno bi bilo pre svega napraviti nekoliko pokušaja i praktički occniti procenat uspeha, te prema tome i rentabilitet u budućnosti. 9) Stvaranje pluta. Kao što je poznato, sekundarni produkti kore nastaju iz felogena tj. iz živog sloja sastavljenog iz reaktiviranih ćelija svršenog tkanja. Najobičniji je slučaj, da felogen nastane u spoljnjem krajnjem delu kore, koji se nalazi neposredno pod epidermom. To je slučaj na pr. kod Platanusa, Populusa i kod gornjih delova stabla i granja Quereusa. Felogen donjih delova stabla Quercusa nastaje u dubljim slojevima. Sa svoje spoljnje strane felogen — sloj ćelija majki pluta — stvara pluto, a sa unutarnje strane zelenu koru — feloderm. Ovi slojevi (periderm) razvijaju se tangencijalnom deobom felogenskih — meristematičnih -- ćelija. Deobe su jako pravilne. Kod dveju ćelija, produkata deobe, redovno se unutrašnja ponovo deli, dok membrana spoljnje oplutnja. Suberin naime, koji je kao i lignin rezultat protoplazmatičke aktivnosti, prožima celulozu membrana, koje time dobijaju sasvim druge fizičke i hemijske karakteristike. SI. 2. 1. Prizmatičtii epidermis, 2. Sloj subsrificiranih ćelija, 3. Felogen, 4. Spoljnji slojevi kore (Po »La botanica pittoresca«) Izgleda da suberin nije produkat lučenja protoplazme, nego rezultat transformacije celuloze, koja je od ranije postojala u čeličnim membranama. Ova transformacija prouzrokovana je aktivnošću protoplazme. Tako se primećuje da u početku suberifikacije membrane ćelija sadrže velik deo celuloze i pektoze, a jako malo suberina. Kasnije, sa napredovanjem suberifikacionog procesa, smanjuje se količina celuloze, dok se količina suberina znatno povećava. Najčešće je suberin produkat spoljašnjih biljnih ćelija.. Po ispitivanjima Wiesnera i Moliš eh a (»Untersuchungen über die Gas 120 |