DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2-3/1940 str. 65 <-- 65 --> PDF |
menti´ma Var i Alpes maritimes. U Gascogni plutnjakove sastojine nalaze se u departementima Landes, Lot et Qarone i Gironda, u Languedocu u provinciji Roussillon, a na Korzici naročito u arrondissementu Sartene. U severnoj Africi plutnjak dolazi oko Orana, Themcena, Ammi Mousse, Mascare, Sidi: bei Abbesa, zatim u Alžiru oko grada Constantine, pa u Tunisu u predelu Khoumirie, kao i u Maroku; U Italiji plutnjak nalazimo u sledećim provincijama: 1. na Sardiniji: Cagliari! (Iglesias, Lanusei, Oristano), Sassari (Alghero, Tempio, Ozieri, Nuoro); 2. na Siciliji: Palermo (Corleone, Geracil, Pilculo, Cerdaro), Caltanisetta (Niscemi, Terranova, Mazzariino), Trapani (Calatafimiini, Castelvetrano), Messina (Patti1, Coronia, Mirto, Mistretta, Nasso, S. Stefano di Camastra), Catania (Caltagirone — »Santo Pietro« — Licodia Eubea, Nissoria, Troina); 3. u kont. Italiji: Caserta (Fondi, Itri), Catanzaro (Catanzaro, Filadelfia, Nocera), Roma (Anzio, Tolfa, Terracina), Grosseto (Ortebello, Follonica). 8) Mogućnosti uzgoja kod nas. U našoj državi ima nešto malo hrasta plutnjaka u šumi Dundo na ´ Rabu, međutim stabla slabo uspevaju. Kao što je rečeno, plutnjak ne voli vapnenasta tla, on traži peskovita, ilovasta ili silikatna zemljišta, usled toga ni Hrv. Primorje ni Dalmacija nisu povoljni predelj za uzgajanje plutnjaka. Ovi krajevi osim toga nisu ni prirodno područje, u kojem uspeva plutnjak, on dolazi u glavnom na zapadnoj strani Mediteranskog bazena. Prema tome klima i tlo glavni su razlozi, koji ometaju uzgajanje ovog korisnog stabla u našim primorskim krajevima. Kod Galesana oko Pole u Istri!, po Dr. Luji Adamoviću, nalazi se sastojina Quercus pseudosuber Santi. Ovaj hibrid (cer-plutnjak) stvara znatno manje pluta nego pravi plutnjak. Daje pluto lošeg kvaliteta, koje se ipak može upotrebiti za ribarske svrhe, kao i za fabrikaciju plutnih izolatora. Drugi hibrid Quercus ilex . suber Borsi stvara pluto nešto boljeg kvaliteta, nego cer-plutnjak, ali svejedno ono je slabo upotrebljivo za enološke svrhe. Kod nas nema ovih hibrida, ali! zato crnika (česmina) prirodno uspeva u Dalmaciji i na ostrvima gde naraste i do 20 metara visine. Crnika se upotrebljava u glavnom za dobijanje drvnog uglja ili kao drvo za ogrev. Korist, koju daje ovo stablo, sada je relativno malena, međutim kalemljenjem plutnjaka ona bi se mogla znatno povećati. Pokušaji kalemljenja plutnjaka na crniku dali su na Sardiniji dobre rezultate. Cilj je tu bio u jednom stablu spojiti odlike obiju vrsta naime dužinu života crnike´ sa produktom, što ga daje plutnjak. Mi! uvozimo pluto, u glavnom preko Sušaka, iz Španije; uslovi pla ćanja su teški. Međutim pluto ima sve širu primenu i polako, na pr. kao izolator, postaje nezamenjiv. Računa se, da jedan radnik može za mesec dana nakalemiti 1000 stabala crnike, znači da bi 1000 radnika za mesec dana moglo izvršiti kalemljenje na milion stabala. Kroz relativno kratak period vremena imala bi Dalmacija stabla hibrida zrela za isko rišćavanje. Jasno je, koliko bi time bilo doprinesenu tom našem siro mašnom kraju, a isto tako i! našoj mladoj industriji plutnih prerađevina, naročito aglomerata. 119 |