DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 2-3/1940 str. 5     <-- 5 -->        PDF

Nije mi poznato, da smo godine 1918. u svoju zajedničku državu
ušli! spremni, sa izgrađenim šumsko-političkim i! šumsko-privrednim programom.
Zbog ratne cenzure nije se moglo o tome da piše. Istom pod
kraj 1918 godine počeli su se u našem Šumarskom Listu javljati prvi
glasovi o šumsko-posjedovnim odnosima i organizaciji šumarstva i šumske
privrede.


Dr. Gjuro N e n a d i ć govoreći prije 1. XII. 1918. g. o »Zadaći i
ciljevima našega šumskoga gospodarstva« ističe, da je uporedo sa pošumljavanjem
krša potrebno raseljavati narod sa krša u Slavoniju, a
upravu racionalizirati, da latifundijä treba da nestane, jer gdje se ona
prostoru, tu siromaštvo vlada. Citira Dimitza, koji je rekao, da u planinskim
krajevima na granama šumskoga drveća vise livade i oranice.
(Vidi Šumarski list 1918. br. 11 i 12). Dr. A. P e t r a č i ć izražava nadu,
da će se u zajedničkoj državi1, u kojoj su šumsko-gospodarske prilike
raznovrsne, raditi udvostručenim snagama po jednom stalnom sistemu
oko podizanja i unapređenja šuma i šumskog gospodarstva (Š. L. 1918.
br. 11 i 12). Po Srećku Maj eru (Mađarević) treba sve šume uzeti
u državnu upravu s konačnim ciljom da se podržavi vlasništvo šuma.
(Š. L. 1919. br. 1 i 2)


Na sjednici! odbora Šumarskoga društva od 8-H-1919. vladalo je
mišljenje, da svako selo treba da dobije dovoljno šume, a sa šumama
da upravlia država po svojim stručnim šumarskim organima. Ta dotacija
sela šumom da se izvrši na račun vlastelinskih i crkvenih šuma,
imovne općine da se kompletiraju na račun državnih šuma, a ostatak
vlastelinskih i crkvenih šuma da uz oštetu preuzme država. Nekoji su
se odbornici izjavili protiv postojećega kapitalističkog poretka, jer se
»danas sve očekuje od državnoga i kolektivnoga rada«. N e n a d i ć je
zagovarao ne reorganizaciju, nego dezorganizaciju odnosno diobu imovnih
općina na općine i sela. Ante Abramovi ć smatra potrebnim da
se izvrši segregacija šuma vlastelinskih i državnih u korist zemljišnih
zajednica i imovnih općina. (Š. L. 1919 br. 3 i 4), a Mihovil M a r k i ć,
da se s obzirom na prilike gornje krajine izvrši revizija segregacije šumskih
služnosti, urede šume i izvrši kolonizacija tamošnjega prenapučenoga
stanovništva (Š. L. 1919. br. 7 i 8), Dragutin N a n i c i n i prikazao
je 1898. god., kako su imovne općine prikraćene diobom i zato predlagao
reviziju segregacije, a 1914 god. zagovarao sam njihovu radikalnu
reorganizaciju.2


Vilim D o j k o v i ć protivi se podržavljenju šuma, ali je za podržavljenje
stručne uprave svih šuma. Ako se privatni veliki! posjedi podržave,
treba vlasnike za to premjereno odštetiti. Protivi se reviziji
segregacije (Š. L. 1919. br. 7 i! 8). Anonimni jedan pisac protestuje zbog
loše organizacije Ministarstva šuma i rudnika. Državne šume u Hrvat-´
skoj trebalo je vratiti narodu kao zemaljske šume i staviti ih pod
pokrajinsku upravu, a ne upravu državnih šuma prenijeti iz Pešte u


2 imovne


Drag. Nanjcini : Krajiške općine hrv. slav. Vojnoj Krajini. Zagreb u1898. god.
Andr. Perušić : Krajiške imovne općine i pitanje njihove reorganizacije.
Hrv. Pokret, Zagreb 1914. god.
59