DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1940 str. 37 <-- 37 --> PDF |
stva nije bilo, a gdje je ono kao takovo postojalo, nije pošlo naprijed. Prema tomu nije se mogla u punoj mjeri razviti pozitivna djelatnost u svim pravcima i u svim područjima šumarstva naše države, kako je to zakonodavac očekivao. Po mišljenju pak upućenih šumarskih krugova iz čitave države naše se šumarstvo poslije 20 godina nalazu u težem položaju nego pred 20 godina. Šumarska generacija, koja odlazi, predati će pred 20 godina primljenu baštinu mladima u naslijeđe u gorem stanju, nego što ju je primila. Pri iznošenju činjeničkoga stanja treba biti na čistu a tom, što je objektivna istina, a kakovo je subjektivno javno mišljenje. Sve činjenice, što sam ih opazio i saznao, podvrgao sam kritici. Pazio sam na to da razlikujem, što su točna opažanja i saznanja, a što fantastično generalisanje. Nastojao sam da cijenim podjednako i kvantitativnu i kvalitativnu stranu pitanja (šuma ima mnogo, ali slabo vrijednih). Nastojao da hladno proučim predmet i da prelazim preko emocionalnih spekulacija, koje su mi se kao čovjeku nametale, jer sam daleko od spekulacije sa činjenicama bilo u koju svrhu, naročito ličnu. Izbjegavao sam postavljanje željenoga pravca umjesto stvarnoga, nastojao sam da se pozabavim činjenicma, koje bi bile u stanju da kažu istinu. Nosioci šumarstva i šumarske privrede nisu dakle uspjeli u svojem nastojanju sve i pored toga što je možda rijetko koja struka imala toliko oduševljenih boraca kao šumarstvo. Uložen je znatan trud, utrošena velika energija, ali rezultati ne mogu zadovoljiti. Nešto nije bilo u redu: ili akcija nije bila valjano organizovana ili je to bila, ali nije valjano sprovodena. Inače se ne može razumjeti sadanje stanje. III. Pokušajmo naći i analizirati uzroke tomu nezadovoljavajućem stanju: nestajanju šuma i državnih (u Bosni) i nedržavnih u cijeloj državi, nerazumnom postupku sa šumama, poteškoćama naše šumske uprave i nadzora u nastojanju, da se šume sačuvaju, urede i racionalno isko rišćuju, a golijeti i krš da se pošumljuju. 1) Jedan od osnovnih uzroka, koji neće skoro prestati, to je sadanja pravna svijest našega naroda o šumi, kako seljaka tako nažalost i in teligencije. U najvećem dijelu države, gdjegod su šume u državnom ili komunalnom vlasništvu i u njima organizovana stručna uprava i čuvanje, ti su organi! još uvijek u trajnom sukobu s narodom, braneći šume od nedopuštenoga napada. Narod ne smatra nečasnim djelom, kad uzme drvo iz šume ili kad napasuje svoju stoku protiv volje vlasnika. Zašto? Jer postoji sukob između pisanoga i nepisanoga dotično narodnoga prava, a opće je pravno pravilo, da zakoni treba da su saglasni s narodnim shvaćanjem i društvenim vrijednostima. (Osnovi prava treba da se potraže u shvaćanju i potrebama sredine, za koju ono ima važiti. U našem je slučaju pisano pravo zakon o šumama sa specijalnim materijalnim zakonima i zakonskim propisima. To je ujedno strano pravo, onako kako je najvećim dijelom uneseno u građanski zakonik, koji je podloga zakonu o šumama. Kod toga unosa često dolazi do sukoba, ako se drugačije postupa, nego što je to po narodnom ili nepisanom pravu. Ta razlika potječe redovito otuda, što strano (a recipirano) pravo pokazuje 91 |