DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1940 str. 33 <-- 33 --> PDF |
općem upravnom postupku. Inače ćemo ponovno pod jaram pravnika. Šumarski činovnici kod općih upravnih vlasti i u vrhovnom šumarskom nadzoru morati će ili da posjećuju tečajeve iz zakona o općem upravnom postupku, kako bil bili sposobni da i formalno-procesualnu stranu akta pravilno mogu ocijeniti, ili da svaki upravni! akt rješavaju pravnici po prethodno zatraženom stručnom šumarskom mišljenju. Ili, ili, jer se ovako, kako je sad, administracija sve više komplicira, čak upropašćuje. (Vidi A. Perušić : Zakon o općem upravnom postupku u oblasti šumarstva u Šum. Listu 1939. god. br. 1 i raspravu ."Imovne općine i zakon o općem upravnom postupku, u Mjesečniku pravničkoga društva, 1938. god. br. 10 i 11). Dok se to ne sredi, treba namjestiti kod svake banske uprave u odsjeku za šumarstvo barem jednoga pravnika upravnoga činovnika sa 10 do 15 godina vrlo dobre upravne, a ne sudačke prakse, »jer za dobroga upravno-pravnoga činovnika trebaju veće kvalifikacije nego za sudca« (Dr. F. Goršić). Da bi se mogao postići! bolji financijski, ekonomski i tehnički! efekat, naročito veći efekat u šumskom gospodarstvu, potrebna je ekonomska uprava, koja će znati organizovati rad u granicama postavljenih pravila. Uporedi li se organizacija rada jednog modernog gospodarskog preduzeća sa jednom ekonomijom, koja je u javnoj upravi, onda ne može, a da se ne usklikne: »difficile est satiram non scribere«! Kod nas se ne pazi ni na školovanje radnika ni na selekciju ni na postavljanje njegovo na mjesto, na kojem će najbolje da odgovara, a nema ni dobrih koordinatora rada. S problemom starješine nitko se još u javnoj službi ne bavi. Iz vrlo interesantne rasprave ing. M. V a s i 1 j e v i ć .,1. koju treba svaki šumarski činovnik da pročita, prenosim o tomu zbog mladih, za sad samo ovo: »Koordiniranje svih napora kod jednoga rada težak je zadatak, naročito ako je zajednica velika, a nekoordinirane ima za prvu posljedicu uzaludno trošenje napora i velike štete. Čim čovjek ovaj napor udruži sa još jednim čovjekom (šef i referent), on mora svoj rad da podešava radu svoga druga, da bi zajednički rad bio koristan«. »Skoro polovica uloženih napora u američkoj industriji ide na čistu štetu samo za to što koordinacioni problemi ne dobijaju u radu uvijek ono riješenje, koje se pri današnjem stanju nauke može postići. A američka industrija je ipak jedna od najbolje organizovanih industrija na svijetu. Može se onda zamisliti, kako izgledaju procenti gubitka u drugim poslovima u svijetu, gdje je organizovanost očigledno još slabija«. »Zapovijedanje sebi najveće je zapovijedanje,« rekao je Seneka. Da starješina u svome vlastitom poslovanju vidi svoje nedostatke, potrebne su mu vrlo visoke moralne osobine, jer opća je ljudska slabost ne mjeriti svoja djela istom mjerom kao tuđa. Starješini su moralne osobine mnogo potrebnije nego njegovom potčinjenom, jer za pogreške mladih postoji starješina da izvrši popravku, dok starješina nad sobom nema sličan korektiv. Osim toga vidjeli smo da pogreška mladih nikad nema onu važnost, koju ima pogreška starješine, pa je po krajnji ishod stvari neophodno da starješina što manje griješi. Jer lutanje mlađeg 17 Ing. .. Vasiljević : Problem starješine u mjesečniku Matica rada, Beograd 1938., broj 6 i 7, strana 85. 87 |