DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1940 str. 30 <-- 30 --> PDF |
države, druga u neposredno, ali slobodno upravljanje šumama. Kod nas su sve šume osim privatnih neposredno ili posredno u sklopu javne, državne uprave i prema tomu u svojem djelovanju i1 suViše su bile zavisne od momentane vladajuće političke stranke. Proživljavali smo svi, a mnogi su i na svojim leđima iskusili blagodati minulih režima. Ali ima i na nama krivice i jedno se od drugoga ne može dijeliti. Pretpostavka zakonodavca, koji za stručno upravljanje šumama traži fakultetsku spremu (§ 132), da će se logički prema toj stručnoj spremi zavesti i odgovarajući šumsko-upravni (tzv. nadšumarski) sistem, nije se ispunila, jer još i danas, poslije 40-godišnjeg opstanka koje šum. akademije koje pak fakulteta u Zagrebu, a do blizu 20-godišnjeg opstanka šum. fakulteta u Beogradu, šef. šum. uprave i u državnom, a dobrim dijelom i u komunalnom šumarstvu, tek je izvršni organ središnjega ureda i vrši poslove staroga revirnoga šumara, računarca i manipulanta. Pored toga »istočnoga grijeha« i naša uprava nije zadovoljavala sam po sebi, jer nije provedena racionalna organizacija rada i koordinacija stručnih snaga, a izbor osoblja i onako nije bio u našim rukama. Zato stručni rad nema očekivanoga efekta. Uprava sa šumama paralizovana je više štetnim nego korisnim utjecajima sa strane. Imamo sve moguće, pa i dobre zakone, ali se ti zakoni nisu primjenjivali´ svagdje i u svakom slučaju pravilno, a nekoji se negdje i nekad nisu uopće primjenjivali nikako. Kakovo je bilo gledanje na opću šumarsku administraciju sa najviših mjesta, dokazala su mnoga gg. ministri šuma i rudnika, a to nam je svima poznato. Rad šumarskih referenata kod općih upravnih vlasti u većem je dijelu države, sticajem prilika, ograničen: a) na kancelarijski rad, statistiku i obračunavanje šumskih prijavnica i b) na brigu oko rasadnika i u vezi s tim oko pošumljavanja izdvojenih golijeti, dakle u najvećem dijelu na tehničko-pomoćni posao, a za taj ne treba fakultetsko obrazovanje. Zato većina njih nije u mogućnosti, da vrši svoj prvi zadatak, a kamo li da bi se oni: kao stručni upravitelji valjano starali o svirn šumama pod osobitim javnim nadzorom. Za to je tu i tamo, ihače u načelu dobro kombinirano, upravljanje sa državnim i nedržavnim šumama u jednom licu redovno od manje koristi za nedržavne šume. Taj osnovni i aktuelni zadatak sreskih šumarskih referenata bi bio: 1) da u prvom redu i svim silama rade na sačuvanju postojećih šuma, a istom kad je to postignuto, da se staraju o podizanju, o uređenju i o pravilnom iskorišćavanju šuma; 2) da što intenzivnije porade na pošumljavanju u onim krajevima, gdje je prestalo satiranje šuma, jer pošumljavati ondje, gdje se šuma satire, zaista nema smisla. Sreske šumarske referente treba osloboditi! neredovnih, a osobito kancelarijskih manipulativnih poslova, kako bi se mogli posvetiti svojem prvom i osnovnom zadatku. Sreski šumarski referenti: mahom su mladi ljudi, katkad i bez ispita, često prepušteni sami sebi. Kako će ti mladi ljudi da budu protagonisti šumarstva u krajevima, gdje je razumno šumarstvo u očima javnosti, inteligencije i predstavnika naroda, a pogdjegdje i predstavnika vlasti strano, nepoznato i zato manje privlačno. Dok se sve te zapreke ne uklone, smatram, da je uzaludan onaj inače mogući rad šumskih organa (stručni savjeti referenta, propaganda, pošumljavanje), kojim oni hoće da indirektnim putem sačuvaju i unaprijede šumarstvo. 84 |