DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2-3/1940 str. 3     <-- 3 -->        PDF




ŠUMARSKI l i ST


GOD. 64. FEBRUAR-MART 1940.


Ing. A. PERUŠIĆ (Zagreb):


IZ NAŠE ŠUMARSKE POLITIKE


(REFLEXIONS SUR NOTRE POLITIQUE FORESTIERE)


Prije nego što uđem u sam prikaz, smatram potrebnim da ukratko
podsjeti´m na opća načela šumarske politike,1 potom da prijeđem na naš
šumsko-politički rad kroz ovo 20 godina. Pokušao sam ispitati uzroke i
razloge poteškoćama, s kojima se borimo, i potražiti puteve il mjere, za
koje smatram da bi mogle popraviti sadanje stanje.


Šumarska je politika dio narodno-gospodarske politike. Cilj joj je
iznalaženje mjera za postignuće pravilno shvaćenoga i valjano postavljenoga
šumsko-gospodarskoga cilja. Ona se dijeli! u dva dijela: u pripremni,
koji nam pokazuje konkretno gospodarsko stanje, i glavni, koji! obuhvata
smjernice il mjere rada u budućnosti. Kao cilj kulture šuma imao bi da se
postavi1: postignuće najvišega rentabiliteta u šumskoj industriji i trgovini.
U šumskom gospodarstvu — kao ii u kulturi zemlje uopće — ne može se
postaviti taj cilj, jer je djelovanje čovjeka u tom pravcu drugačije i
komplikovanije. Osim u zemljoradnji nema ni u jednoj drugoj privrednoj
grani toliko vangospodarskih utjecaja (javni interesi, zaštitne šume),
koji tako znatnu ulogu igraju, kao što je to slučaj u šumskom gospodarstvu.


Imajući! u vidu razne posjedovne oblike susrećemo tri! zadatka šum.
gospodarstva: da se pokrije vlastita potreba (mali šum. posjed), da se
osigura potrajnost u materijalnim ilii novčanim prihodima (državne, komunalne,
crkvene šume) il da se postigne najviši! rentabilitet. Opći narodno-
gospodarski zadatak je u tomu, da se pokrije potreba narodnoga
gospodarstva dotične državne zajednice iz vlastitih šuma. Te šume
podmiruju i! individualne i kolektivne potrebe. Kolektivne koristi iz šume
zadovoljavaju se na pasivan način. Zovu ih i socijalnim potrebama. Zato
se za takove šume brine cjelina. Motiv te brige je javni! interes (utjecaj
šuma na klimu, na oborine, na zdravlje ...). Do jačega izražaja dolazi
zadovoljenje individualnih potreba. Pri tom dolaze u obzir prirodni i
ekonomski! uslovi. Prirodni su dobivanje sirovina, koje služe čovjeku
ilil neposredno ili u formi industrijskih prerađevina, te Čine stoga predmet
drvne trgovine. Ekonomski su u zaposlenju ljudi bilo pojedinačno
bilo organizovanih.


1 Dr. .. W. Web e r: Forstwirstchaftlichc Politik, Neudam 1926. g.
Dr. H. Weber : Handbuch der Forstwissenschaft. Auflage IV. str. 262—750.


57