DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2-3/1940 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI l i ST GOD. 64. FEBRUAR-MART 1940. Ing. A. PERUŠIĆ (Zagreb): IZ NAŠE ŠUMARSKE POLITIKE (REFLEXIONS SUR NOTRE POLITIQUE FORESTIERE) Prije nego što uđem u sam prikaz, smatram potrebnim da ukratko podsjeti´m na opća načela šumarske politike,1 potom da prijeđem na naš šumsko-politički rad kroz ovo 20 godina. Pokušao sam ispitati uzroke i razloge poteškoćama, s kojima se borimo, i potražiti puteve il mjere, za koje smatram da bi mogle popraviti sadanje stanje. Šumarska je politika dio narodno-gospodarske politike. Cilj joj je iznalaženje mjera za postignuće pravilno shvaćenoga i valjano postavljenoga šumsko-gospodarskoga cilja. Ona se dijeli! u dva dijela: u pripremni, koji nam pokazuje konkretno gospodarsko stanje, i glavni, koji! obuhvata smjernice il mjere rada u budućnosti. Kao cilj kulture šuma imao bi da se postavi1: postignuće najvišega rentabiliteta u šumskoj industriji i trgovini. U šumskom gospodarstvu — kao ii u kulturi zemlje uopće — ne može se postaviti taj cilj, jer je djelovanje čovjeka u tom pravcu drugačije i komplikovanije. Osim u zemljoradnji nema ni u jednoj drugoj privrednoj grani toliko vangospodarskih utjecaja (javni interesi, zaštitne šume), koji tako znatnu ulogu igraju, kao što je to slučaj u šumskom gospodarstvu. Imajući! u vidu razne posjedovne oblike susrećemo tri! zadatka šum. gospodarstva: da se pokrije vlastita potreba (mali šum. posjed), da se osigura potrajnost u materijalnim ilii novčanim prihodima (državne, komunalne, crkvene šume) il da se postigne najviši! rentabilitet. Opći narodno- gospodarski zadatak je u tomu, da se pokrije potreba narodnoga gospodarstva dotične državne zajednice iz vlastitih šuma. Te šume podmiruju i! individualne i kolektivne potrebe. Kolektivne koristi iz šume zadovoljavaju se na pasivan način. Zovu ih i socijalnim potrebama. Zato se za takove šume brine cjelina. Motiv te brige je javni! interes (utjecaj šuma na klimu, na oborine, na zdravlje ...). Do jačega izražaja dolazi zadovoljenje individualnih potreba. Pri tom dolaze u obzir prirodni i ekonomski! uslovi. Prirodni su dobivanje sirovina, koje služe čovjeku ilil neposredno ili u formi industrijskih prerađevina, te Čine stoga predmet drvne trgovine. Ekonomski su u zaposlenju ljudi bilo pojedinačno bilo organizovanih. 1 Dr. .. W. Web e r: Forstwirstchaftlichc Politik, Neudam 1926. g. Dr. H. Weber : Handbuch der Forstwissenschaft. Auflage IV. str. 262—750. 57 |