DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1940 str. 27 <-- 27 --> PDF |
specijalan zakon o izuzetnoj diobi općinskih i selskih šuma i utrina kao i o olakšanju diobe šuma zemljišnih zajednica na kršu u individualno vlasništvo. c) Treba kategorisati krajeve i utvrditi gdje je potrebno najprije pošumljavati. Početi treba ondje, gdje će biti najmanje otpora, gdje javni interesi dolaze jače do izražaja. Treba izraditi generalni program rada. Krediti ne smilju imati karakter milostinje. U tu svrhu treba s nadležnim agrarnim vlastima (raseljavanje), poljoprivrednim vlastima (hrana ljudima i stoci), građevinskim vlastima (u prvom redu voda, pa izgradnja puteva) izraditi program rada za svaku banovinu i predložiti zakonski projekat za podizanje gospodarskoga života na kršu. Pitanje pošumljavanja krša nije samo pitanje jedne banovine, već pitanje cijele države. Ja dijelim državu u tri! tipična pojasa, primorsko-kraški na jugozapadu države, brdoviti i ravni (sjeverni i sjeveroistočni). d) Treba osnovati šumsko-pokusne stanice. Kad su te predradnje gotove, ima se prijeći na konkretan rad i to: a) Nove kulture šuma na kršu u blizini naselja treba podizati! samo na apsolutnom šumskom tlu. Ta kultura ne treba da ima kao isključiv cilj proizvodnju ogrijevnoga i građevnoea drveta, već kulturu šuma treba kombinovati sa ostalim kulturama u saradnji! sa agronomima, a s obzirom na zaštitni karakter tih šuma u širem (§§ 15—27 z. š.) i u užem smislu, n. pr. da zaštićuju poljoprivredne kulture od vjetrova, od odnašanja i ispiranja zemljišta. U koliko to nije na smetnju rečenom programu, treba podizati nove šume ondje, gdje bi one mogle da budu najvrednije. b) Gdje je narodna potreba velika, ima se relativno šumsko tlo prepustiti narodu na obrađivanje dotično i na racionalnu ispašu. c) Postojeće šume na kršu neka ostanu kao šumsko-gospodarski objekt. Novčana se sredstva moraju naći, da se postojeće autohtone šume i nove vještački podignute kulture šume na kršu sačuvaju od daljnjega propadanja i spriječi stvaranje novoga krša i bujica. Danas se s jedne strane toleriše satiranje šuma na kršu, a istovremeno se taj krš u neposrednoj blizini pošumljuje s ogromnim troškom. Vidi Šumarski List 1938 g. br. 3. i 4. st. 193 do 197. Ovakav je rad neodrživ. Nedavno donijetom Uredbom o čuvarima nedržavnih šuma, kojom se dopunjuje zakon o šumama od 21. decembra 1929 godine, udaren je temelj organizaciji čuvanja šuma na kršu. d) Pravila fonda za pošumljavanje treba izmijeniti u pravcu da se iz toga fonda ima obezbijediti ne samo sačuvanje podignutih kultura na kršu, već da se daje pomoć i za sačuvanje već postojećih šuma na kršu. Ovomu poglavlju dodajem, da je ne samo prilikom osnivanja nove produkcije nego il prilikom bilo kakove obnove sastojine vrlo važno paziti na izbor vrste drveća. Za uspjeh u tom pogledu treba da nam jamčil stručna sprema dobivena na fakultetu iz biljne sociologije. Po toj spremi za svako šumsko zemljište, sa apsolutnom sigurnošću trebali bismo da odredimo onu vrst drveća, koja će vlasniku zemljišta donijeti najveću korist. Ali! u praksi izgleda, da se još mnogo »eksperimentira«, kao da se struka ne uči na fakultetu. Na kršu vlada još uvijek psihoza crnoga bora, u područjima voda zavladala je psihoza kanadske topole, 81 |