DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1940 str. 24 <-- 24 --> PDF |
stoke na kršu s vodom. Voda je primarni elemenat u životu, prva potreba čovjeka. Pomanjkanje vode znatno utječe na mentalitet čovjeka (po socijolozima bchaviorizam). Tu gotovo nikakovu brigu brinemodalje u svojoj državi. Ne smatram razumnim, da se troši i jedna para državnoga novca bilo u što drugo, dok se narod ne opskrbi vodom. Državna vlast nade po koju paru za ceste, cisterne i pošumljavanje, izgrađuje se i turistička cesta na Jadranu, a naša je sveta dužnost postarati se, da pored te ceste narod ne ostane žedan vode, a turisti ne susreću na toj cesti prosjake. Poslije vode treba hrane za blago, a onda dolazi na red taj čovjek, koji u primorskom kršu živi od mora (brodarenja i ribe), od raznih sitnih službica, ručnoga rada u kamenu i prosjačenja, a onaj na planini! od koza, ostaloga blaga, pečalbarenja. I pored tako nedostatne brige općih vlasti za čovjeka na kršu, zdravoga i plodnoga, radina i poštena, kao da su šumari preuzeli na sebe staranje o čovjeku krša. Kod nas je dosta napisano o pošumljavanju krša, a ja ću spomenuti! samo posljednje radove. Čovjek krša i odličan njegov poznavaoc prof. Dr. Baien 1 3 mišljenja je, da je neimaština plodne zemlje na kršu jedna od glavnih zapreka normalnom razvoju života na kršu. Raditi na kršu treba brzo i dobro, a to će biti »ako se valjano il savjesno prouče potrebe naroda, pa ako se prema tim potrebama udesi ii rad.« Rad oko pošumljavanja treba dovesti u sklad sa životom naroda, u prvom redu sa potrebom stočne hrane, a to je kombinacija većih i! manjih pošumljenih površina sa proplancima. Razvitak ii napredak života na kršu ne može se zamisliti bez šume, čija je uloga mnogostruka, a koja se u punoj mjeri javlja i kao fizički faktor i kao faktor ekonomski. Pitanje krša ima se u glavnim potezima smatrati jednim jedinstvenim pitanjem, dakako sa raznim varijantama lokalnoga karaktera. Radikalni realista Ing. M a d ž a r e v i ć" smatra, da nisu izvršena naučna istraživanja, da je rađeno nesistematski, da je uspjeh minimalan i da treba privesti kulturi površinu krša od cea 2.300.000 ha u roku od 20 godina sa troškom od 2—3 miljarde dinara. Ili sve najednom ili ništa. Polovicu od te površine treba prepustiti narodu za pašnjake, lisnjake, voćare i oranice, a drugu pošumiti. Kozu treba otkupiti i zamijeniti ovcom, sanskom kozom i bušom. Treba izgraditi ceste, puteve, staze za pastire i stoku, lugarnice, čistine, napajališta, hotele za turiste. U tehničkom pogledu treba spriječiti odnašanje zemlje vjetrom i vodom tako, da, se sade stanovite niže biljke, koje bi stvorile potreban humus i s tim osposobile tlo za pošumljavanje. Grandiozna je to osnova, ali kod nas neizvediva. Karakteristična je po tom, što po njoj treba ogromne površine krša i golijeti privesti kulturi u 20 godina, dok su šume nestajale stoljećima, zatim što se odriče pošumljenja druge polovice površine šumskoga zemljišta, ü. se M. povodi zakonom o šumama, koji propisuje pošumljenje u roku od 50 godina, ali uz naročitu pomoć iz državnoga budžeta (§ 123 z. š.). Pa i ta neznatna i neodređena pomoć izostala je, a nijedna vlada neće odobriti 2—3 miljarde dinara za pošumljavanje kraj tolikih mnogo hitnijih i prečih 13 Dr. Josip Balen : Naš goli Krš, Zagreb 1931. p. 71, 72, 73 14 Ing. S. Madžar e vic : Naše šume, strana 269—272. Zagreb, 1932. 78 |