DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1940 str. 23 <-- 23 --> PDF |
njihov sastav nisu poznate. Za sad se još radi s približnim brojkama. Proizvodnja siirovine i bacanje na tržište nije stalno i izvjesno, a zaslugom ilng. Markića uprava će drž. šuma i imovnih općina doći za nekoliko godiina barem do približnog inventara. Vrše se predradnje i za ostale nedržavne šume kao i za privatne iznad 300 ha. Dakle od šumsko privrednih odredaba nije izvršena najvažnija, nisu uređene šume, koje stoje pod osobitim javnim nadzorom, a dosta se pouzdano pretpostavlja, da se u šumama, s kojima se mora strogo gospodariti, troši osnovni šumski kapital, dok je najpreča naša dužnost bila barem smanjiti sadanje etate, dok se ne izvrši inventarizacija, a trošiti na inventarizaciju tamo, gdje se šume ne mogu sačuvati, nije ekonomično. c) Stanoviti! šumsko-politički zadaci i smjernice rada vrlo su odlučno fiksirane odredbama o unapređenju šumarstva i kulture z e m 1 j i š t a (§§ 92 do 125 z. §.) Da se olakša pošumljavanje uopće i izvođenje radova, koji su s tim u vezi, napose pošumljavanje krševa, golijeti, živoga pijeska kao i zagrađivanje bujica, država se u tu svrhu obvezala na novčanu i materijalnu pomoć, jer je zakonom o šumama predviđeno 20% od ostvarenih brutto-prihoda iz državnih šuma za izvođenje pomenutih radova. Privredna je kriza u glavnom minula, a ipak se ne izdaje ta svota iz državnih sredstava, već se ti radovi pomažu iz fonda za pošumljavanje. Jedna od vrlo važnih mjera za unapređivanje šumarstva i kulture zemljišta — izdvajanje krša, golijeti i živoga pjeska — vrši se počam od 1929. god. U god. 1918 bilo je golijeti oko 1,100.000 ha. Popisano ih je za izdvajanje 189.226 ha. Izrađene su generalne osnove za izdvajanje za 77.775 ha. Stvarno je izdvojeno 53.630 ha. Trošak izdvajanja golijeti iznosi! 1,256.531 Din. Državnim budžetima od 1919/20. do 1937/38 odobreno je 55,936.090 dinara, a iz onda zapošumljavanje 110,000.000 Din. Besplatno je izdano sadnica za narodno pošumljavanje u god. 1930 do 1936 oko 75,000.000 kom. Pošumljeno je od 1919 do 1936 god. 18.022 ha sa sjemenom u količini od 177.181 kg i sa 108,523.926 sadnica uz trošak od 59,533.337. U ovom pravcu čine se ipak znatni napori, ali nemamo ni približnih podataka o stvarnom i trajnom uspjehu toga rada. A to je vrlo potrebno znati. Mora se konstatovati i to, da se najviše pošumljuje u pasivnim krajevima, gdje treba čovjeku u prvom redu osigurati! prehranu, a potom drvo i gdje kultivisanje treba bolje kombinovati u pravcu stvaranja hrane za stoku i uzgoj gospodarskoga drveća, jer »u planinskim krajevima na granama šumskoga drveća vise livade i oranice«, rekao je Dimitz. Nije obezbijeđeno očuvanje tako podignutih kultura, a bez toga je izložen propadanju golem trud i trošak. Izgleda, da će ovo poglavlje našega rada biti glavno zanimanje budućih šumarskih generacija. Kako smo daleko u početcirna toga rada? Pitanje našega krša uopće prvo je i najteže, jer njegovo riješenje znači riješiti najprije pitanje opstanka čovjeka na kršu. Kad nadležni državni privredni faktori u načelu i generalno riješe pitanje egzistencije čovjeka na kršu, tad istom stupaju u akciju agronomi, pa agronomi sa šumarima i šumari sami. To je jedino moguć i realan red stvari. Kako je u tom pogledu bilo ranije, dokazuje nam briga ranijih vlasti oko opskrbe ljudi i 77 |