DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1940 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Pod kulturne radove odobrene 10-godišnjim programom sa 66,000.000 diin. potpada za novo pošumljavanje 49.070 ha, a za popunjavanje 18.700 ha. Kako je teško stanje u državnim šumama, prikazao je Dr. 2. M i 1 e t i ć kao načelnik odjelenja za upravu državnih šuma.8 lng. Lenar č i ć kao predsjednik Jug. šumarskoga udruženja na sjednici Upravnoga odbora toga društva od 12. III. 1939. god. izjavio je,u da »ne postoji hiperprodukcija šumara nego potpuna dezorganizacija šumske privrede«, da država eksploatira svoje šume na »najneobzirniji način« ii da je »posljedica toga današnje neodrživo stanje«. Možda preoštar sud, ali stanje nije neodrživo, već se ono i dalje nesmetano podržava. Na istoj sjednicii izjavio je odbornik Mehmed B a 1 i ć da su u nekojim šumskim upravama u Bosni »usurpacije tako velike, da ih šefovi uprava ne mogu ni na koji način spriječiti«, zatim da mu šef jedne uprave javlja, da na području njegove uprave »podbjeljivanje iznosi! na hiljade stabala godišnje, a šumske štete penju se na milijune«. Odbornik Obradović , da »kolonizacija ne samo da nije riješila pitanje, nego ga je još i pogoršala. Treba ubrzati rad na kolonizaciji ili treba da se šumari povuku od toga posla, koji po svojoj prirodi na njih il ne spada«. Industrijalizacija šumsko-gospodarske proizvodnje konačni je cilj šumarstva, ´il ako se u šumarstvu ne mogu do krajnjih konsekvencija provoditi principi kapitalističke proizvodnje (Dr. K ö s 11 e r).10 U konkretnoj ekonomskoj situaciji mi! naše šume predajemo velikoj šumskoj industriji. Šuma postaje i pored svojih naročitih karakteristika (po Köstleru) — spekulativan objekt. To nam objašnjava nastojanje, da se državne šume oslobode svih tereta i nepoželjnih posjetnika, oslobode servituta, servitutni ovlaštenici odštete in natura stvaranjem općinskih šuma u cilju da se državne šume nesmetano racionalno iskorišćavaju i nose državi što veći prihod. Dakle s jedne strane dobit, s druge veća šteta, jer će izdvojene šume propasti. Poučni primjeri iz nedavne prošlosti o izvršenim segregacijama državnih šuma u Hrvatskoj ne koriste, ne djeluju na nosioce naše šumarske politike. Državno je dakle šumarstvo teško opterećeno, a može da se pomakne samo u uređajriim radovima, u pošumljavanju i radom u režiji, dok u najvećem dijelu nije u stanju da sačuva šume i da dobije stručno i čuvarsko osoblje u svoje ruke. Toliko o državnim šumama. Nedržavno , a od toga u prvom redu narodno šumarstvo dolazi do izražaja u ovim posjedovnim oblicima: državne šume opterećene servitutima, općinske i seoske šume, šume krajiških imovnih općina, šume zemljišnih zajednica, plemenske i! šume eksproprisane za agrarne interesente (za općine, sela, skupine zemljoradnika i ratnika) ili tzv. agrarne šume. Korisnici svih tih šuma mahom su seljaci i zato te šume, osim državnih, možemo skraćeno nazvati seljačkim šumama. O stanju te vrsti šuma izvijestio sam zasebno. U načelu nemam šta nova da kažem, već jedino to, da smo svi bez razlike očekivali, da ćemo u novoj državi 8 Vidi Šum. List 1937, g. br. 9. Dr. Ž. Mile ti ć: Savremeni problemi uprave državnih šuma. 0 Vidi Šum. List 1939. g. br. 4 i 5. "´ Vidi Šumarski List, 1937. g. br. 2. 73 |