DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2-3/1940 str. 16     <-- 16 -->        PDF

pošumljavati ono, što se danas devastira, ali! s neuporedivo većim troškovima,
nego bi nas danas stajalo sačuvanje ´tih šuma, koje su potrebne
ne samo u privatnom nego i u javnom interesu.


Zasebno sam zagovarao i´zlučenje zaštitnih šuma zbog olakšice u
plaćanju poreza (Šum. List 1938, str. 50—79). Poslije skoro 20 godina
pristupa se tom važnom poslu. Od 78% svih šuma na apsolutnom šumskom
zemljištu do kraja 1935. god. izdvojeno je bilo zaštitnih šuma samo
3,5%, a od toga u Dravskoj i Savskoj banovini 87%, ali većinom iz
vremena prije 1918. god. Prema tomu na tom se važnom poslu vrlo malo´
uradilo, i ako je jedan od prvih naših zadataka trebao biti izdvajanje
zaštitnih šuma, naše posljednje, ali čvrste i sigurne kule, na koju će
agrarci uzaludno jurišati. Upravo te će šume biti put svojevremenoj kolektivizaciji
odnosno etatizaciji tih šuma, a poslije njih dolaze na red
šume na apsolutnom šumskom zemljštu. Nije ovakovo gledište posljedica
neke ljubavil prema šumi ni posljedica turističkih, etičkih, estetskih,
higijenskih il drugih vanekonomskih gledanja na šumu, već je potrebno u
najširim slojevima, a nažalost i kod inteligencije djelovati smišljeno i!
uporno u pravcu izgrađivanja pravilnoga gledanja na šumu, a prema
tomu it uspostaviti normalan odnos čovjeka prema šumi. U urednom šumskom
gospodarstvu takove su šume i onako stavljene bile »izvan gospodarstva
«. Katastarske su nas vlasti (opet poticaj sa strane, a morao je
doći od nas) upozorile na to, da ima vrlo mnogo šuma sa zaštitnim karakterom,
koje treba takvima proglasiti, da bi bile´oproštene od plaćanja
poreza. Da bi se propušteno naknadilo, u posljednje se vrijeme unašaju
izvjesni krediti u državni budžet. Rad se vrši uporedo sa izdvajanjem
krševa ii golijeti odnosno sa izrađivanjem katastra. Za krajeve, gdje još
nema katastra, očekuje se uskoro načelno riješenje Ministarstva financija
po predlogu Ministarstva šuma ii rudnika, kako da se označe i kartiraju
površine, koje treba proglasiti zaštitnima. Neuposlenih šum. inžinjera
ima nažalost i suviše, tako da se posao na tom može brzo završiti. Ako
nam ne uspije naročitim mjerama osloboditi zaštitne šume od utjecaja
agraraca (sječa i ispaša), šume će u blizinu naselja neprestano biti
ugrožene.


U razumnom šumskom gospodarstvu vrlo je ograničena paša, kresanje
lista i uzimanje (kupljenje) šušnja. Kod nas se tolerišu koze u
šumama, a toleriše se paša čak u prebornim šumama. Dnevno se vodi
borba agraraca protiv šumara zbog paše. U krajevima, gdje stočarstvo
dolazi jače do izražaja, šume nisu objekt u pravom (užem) ekonomskom
smislu riječi (proizvodnja drvne sirovine u prvom redu), već su one
kombinovana kultura, služe proizvodnji drva i! ispaše, negdje su samo
ispasišta, a negdje su šume popuna agrarnoga zemljišta. U tim se krajevima
šumska privreda ne može oteti jakom utjecaju agraraca. Sve dok
se šumarstvo u privrednom (a najužem) smislu riječi ne oslobodi, ne
može se ono normalno razvijati. Osloboditi od ispaše i sječe treba najprije
zaštitne šume, pa ići redom, postepeno. Dakle i tu treba neki red.
Kad već agrarci nisu u stanju da porade na uređenju kolektivnih
pašnjaka, a mi smo slabi! da zatvorimo šume za svaku pašu, manje štetan
izlaz iz toga stanja bio bil taj, da se izdvoje stanovite paši izložene lošije
šumske površine u blizini naselja il prepuste za ispašu. Ako sadanje stanje
potraje, treba za šumsku pašu i list u šumama naplaćivati veće takse
(prema imućtvenom stanju), pa bule šume ma čije vlastništvo, a kod


70