DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2-3/1940 str. 139 <-- 139 --> PDF |
Schäfte (Pojednostavljen način određivanja prirasta deblovine bijeloga bora), s. 19-26. — Bericht über die Forst- und Holzwirtschaft Jugoslawiens (O šumarstvu Jugosla vije . Povodom ekskurzije studenata i profesora Visoke šum. škole u Eberswalde po Jugoslaviji 1938 god.), s. 39—54. — A. V i e t i . g h o f f - R i e s c h: Forstliche Bilder aus den Nationalparks der Schweiz und Italiens (O nacionalnim parkovima Švajcarske i Italije), s. 81—94. — A. Appel : Waldnutzung in westafrikanischen Urwald (O iskorišćivanju zapadnoafričfcih prašuma), s. 95—101. — Dr. Buchholz : Der Rückzug der UdSSR, vom Weltholzmarkt (Nazadovanje Rusije u vezi sa svjetskim drvnim tržištem), s. 141—167. — Ing. F. Zednik : Über den Aufbau des Urwaldes der gemässigten Zone (0 prašumama umjerenog pojasa), s. 215—229. — Dr. L. Huf nagi : Das Plenterprinzip in der Weltforstwirtschaft (O principu prebiranja u svjetskom šumarstvu), s. 230—238. — Die Zigarenkistenfabrikation und ihre Hölzer (O fabrikaciji drvenih kutija za cigare), s. 260—263. — W. Preise : Beobachtung in Zweitwuchsbeständen aus dem Küstenurwaldgebiet Brasilien (O prirodnoj obnovi prašuma u primorju Brazilije), s. 281—299. — Die Gesamtwaldfläche Bulgarien s (O površini šuma u Bugarskoj), s. 303—308. — Leschner : Über die Forstverhäntaisse in Chile (0 šumarstvu u Chile), s. 319—325. — Ind. W. Jcmtzeff : Die Technik in der russischen Forstwirtschaft (O mehanizaciji rada u ruskom šum. gospodarstvu), s. 343-376. — Ing. F. Heske : Der tropische Wald als Rohstoffquelle (Tropska šuma kao izvor sirovina), s. 413—485. — Dr. E. Buchholz : Die Bedeutung der südosteuropäischen Staaten für die Holzversorgung Deutschlands (Značenje jugoistočno evropskih država za opskrbljivanje Njemačke drvom), s. 523—560. — Dr. W. Preise : Einige Bemerkungen über soziologische Verhältnisse im Urwald (Opažanja o sociološkim odnošajhna prašume), s. 603—621. — Die Kieferwälder Mexikos (0 borovim šumama u Meksiku), s. 634—636. — R. D. Har t ig: Die Forstwirtschaft Südafrikas (O šumskom gospodarstvu Južne Afrike), s. 667—748. — Dr. V. Dinu : Der Wald als Glied der rumänischen Volkswirtschaft (0 važnosti šuma u rumunjskom narodnom gospodarstvu), s. 767—789. Dr. M. Anić. IZ KLUBA STUDENATA ŠUMARSTVA ŠUMARSKO PLESNO VEČE. Jedan od najstarijih klubova na hrvatskom sveučilištu je klub studenata šumarstva. Osnovali su ga njegovi pioniri pred 36 godina sa svrhom da odgaja značajne, kolegijalne i društvene šumare, da usavršuje svoje članove u općoj, a napose u stručnoj naobrazbi, te da se brine za njihov socijalni položaj. Kroz članstvo kluba prošlo je 36 generacija s većim ili manjim peripetijama. Iz njegovog djelokruga ponio je svatko u život svežanj uspomena bilo na požrtvovni i nesebični rad u klubu, bilo na najljepše časove iz studentskog života. I do sada klub je nastojao da ispunjava svoju zadaću. U tom privcu poradit će i u novoj periodi svoga opstanka. Za taj plemeniti rad treba mnogo novaca. Tko ga u tom radu pomaže? Njegovi svakogodišnji dobrotvori počev od njemu najbliže gg. profesora pa sve do najudaljenije gg. šumara, kao i svih onih, koji s nama stoje u stručnoj vezi. Obraćamo im se jednom godišnje, da ili podsjetimo, da smo tu, da se borimo, da radimo, te da se i mi već brinemo ne samo za sebe, nego i za one, koji će doći iza nas. Brižno čuvamo naslijeđenu imovinu i nastojimo je povećanu predati mladima. 196 |