DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1940 str. 12 <-- 12 --> PDF |
recepcija osnovnih odredaba uz ranijih zakona o šumama, koje su važile na pojedinom pravnom području: sačuvati šume i; voditi racionalno šumsko gospodarstvo. Zbog ilustracije odnosa, koji su vladali prije 1929. godine, moram da podsjetitm na rad našega šumskoga društva, koje je u licu tadanjega redaktora Šumarskoga Lista Dra A. Ugrenović a vodilo oštru borbu do 6. I. 1929. god. Da se uvjerimo, kako se u ovo 10 posljednjih godina prilike nisu bitno izmijenile, citirat ću Izvatke iz nekoliko njegovih protesta ii apela. Videći da nosioci šumarstva upravljaju naš brod neželjenim i opasnim putem, počinje on 1927. god. borbu s člankom: »Kuda brodimo «. Tvrdi1, da je partijsko-politički bič najopasniji. »Hitamo da posiječemo šume«. U članku: »Jadi! naše šumarske privrede« traži štednju, inventarisanje šuma i očuvanje šuma na apsolutnom šumskom tlu. U članku: »Privredno zakonodavstvo i stručna saradnja« ustaje protiv nedilsciplinovane demokratije i protiv toga, što stručnjaka nema u parlamentu. Pita, gdje je Privredni savjet. U članku »Naša šumarska politika « tvrdi, da je ta politika »improvizatorska i^neprogramatična na svim svojim tačkama, u svim svojim smjerovima«. »Šumarska je politika odraz naših općih prilika, odraz nas samih. Naša je šumarska politika sve prije nego nepartijska«. »Programatičnost otklanjamo, jer ona značil uistinu nilveliranje sitnih i uzanih interesa u korist cjeline. Zbog tih najsitnijih interesa strahujemo od programatičnosti! i grčevito podržavamo improvi´zatorstvo il u oblasti šumarske politike.« »Nijedan ministar ili njegov pomoćnik nije do danas svoj radnil program iznio pred javnost«. »Stručni elementi nisu bili kadri da se bore sa nestručnim elementima. Nepripuštanje šumarskog privrednika u Privredni savjet znači jedan vanredno dubok potres naše šumarske privrede, znači negaciju šumarstva u načelu«. Također borbeni prof. Dr. A. Petrači ć smatra »dosadanje naše gospodarenje šumama gospodarenjem raspikuće«. Šumarsko je društvo upozoravalo na nepravilno, a često i loše gospodarenje našim šumama, a napose na nepravilnu i često nepravednu personalnu politiku Ministarstva šuma i rudnika«. (Š. L. 1929. str. 57). Anonimus (Perušić) u Jugoslovenskom Lloydu 1927. i Narodnom Valu 1928. g. nastavlja. Ministarstvo šuma nema programa svoga rada. Personal je podvrgnut partijskim konventima, koji se često sastoje od moralnoga i društvenoga taloga. Tko se drži zakona na štetu partije, taj strada, pa ma kako bilo sposoban i pošten. Šume nestaju, kao da ih vatra guta, a sa druge strane trošimo milijune na pošumljavanje goliijeti. Oslobodili! smo se robovanja tuđinu, a sad smo postali robovi partizanstva, svoga neznanja, tjesnogrudnosti, nebrige za široke narodne slojeve, robovi! svoga nevaljalstva, a takovo je robovanje predznak za ponovno robovanje tuđinu. Kad ministar prima u audijenciju čuvara šuma i bira kandidate za lugarsku školu, kako on može da se bavi! krupnim otvorenim pitanjima šumarstva? Propagande u šumarstvu gotovo i! nema osim one, za koju se prima nagrada. Pisac pesimistički! gleda na razvoj šumarstva pod tako teškim odnosima. Veliki šumski posjedi! iskorišćavaće svoje šume još jače, parcelisati! će ih i prodavati, kako bi izbjegli novoj agrarnoj reformi. Zbog nesloge i! nerada kao i zbog potrebe na obradivom zemljištu mnoge se zemljišne zajednice satiru, dijele i raspadaju. Podržavljenje stručne uprave šuma imovnih općina posve je pro 66 |