DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2-3/1940 str. 100 <-- 100 --> PDF |
stablima odrediti kvalitet, mane, starost, kao i broj skidanja izvršenih ranije na pojedinom stablu, ipak se često dešavaju iznenađenja prilikom skidanja s obzirom na kvalitet, tako da se, osobito kod prodaje na panju po proceni, ne može garantovati čak ni aproksimativno dobra procena kvaliteta. Ako se prodaja odnosi! na veće površine, procena se vrši na osnovi srednjeg broja stabala po ha. Za manje sastojine procenjuje se svako stablo. Odredi se aproksimativna površina skidanja, ona se umnoži sa srednjom debljinom, rezultat je eventualna kubatura budućeg skidanja. Debljina pluta dobija se merenjem na raznim primernim stablima, sa kojih se skine pluto. Ovakav način prodaje sasvim je nesiguran za vlasnika kao i za kupca; ipak on je za kupca opasniji, ako nije tačno informiran o kvalitetu i kvantitetu ranijih skidanja. Radi toga ovakvim poslovima bave se velike firme, koje pomoću svojih agenata dobijaju redovne informacije s obzirom na kvalitet proizvodnje u raznim krajevima. Druga vrsta prodaje bila bi prodaja pluta na panju, tako da se unapred odredi cena za svaki quintal pluta s tim da radove na skidanju izvodi bilo vlasnik bilo kupac. Obično se određuje unapred cena po quiintalu za dobro pluto, škart i! pluto za mlevenje. Kubatura se računa nakon izvršenog skidanja. Treća vrsta prodaje sastoji se u kupovanju ćele sastojine, ali pod uslovom da cena bude utvrđena tek nakon izvršenog skidanja. U ovom slučaju iznenađenja su u glavnom eliminisana. Obično se s obzirom na vlažnost od celokupne težine pluta oduzme 15—207°, često se ovaj procenat određuje na osnovi ispitivanja izvršenih na izvesnoj količini pluta raznih debljina. Inače ponekad se pluto meri tek nakon sušenja posle 30 dana. Četvrta je vrsta prodaje slučaj, kada kupac po sastojini sam naročitim znakom obeležava stabla, koja kupuje i sa kojih će skidati pluto. Ovaj način prodaje koristan je za kupca, jer je u mogućnosti da bira najbolja stabla. Vlasniku obično ostaje za iskorišćenje pluto jako slabog kvaliteta. Ma kakav bio način prodaje, jako je važno odrediti, ko će snositi troškove skidanja, pošto od toga zavisi razvitak i budućnost sastojine. Ako je kupac sklopio samo jednogodišnji ugovor, on nema interesa za napredak sastojine, cilj mu je samo iskoristiti ju do maksimuma, radi toga on ne štedi ni mlada ni bolesna stabla, bez obzira na buduću proizvodnju. Zakon o šumama u raznim državama istina kontroliše i zabranjuje ovakav postupak, no svejedno nikada se ne može tako racionalno iskoristiti sastojina kao kada je provodi sam vlasnik. Pri dugoročnim ugovorima sklopljenim obično na 10—30 g. plaćanje se vrši u obrocima, retko kada se unapred isplaćuje ćela ugovorena suma. Kupac u glavnom štedi sastojmu iz straha da mu budući prihodi ne budu manji i slabijeg kvaliteta, međutim ipak se dešavaju velike štete i to obično kada kupac u želji da iskoristi povoljan momenat dobre konjunkture bez ikakvih obzira eksploatiše sastojinu. Isti se slučaj dešava i pri poslednjem skidanju, ako ugovor nije obnovljen. Kupac naime, pošto nema više interesa, želi da izvuče maksimalnu dobit. Da bi se ovo izbeglo, umeću se u ugovore klauzule, u kojima se određuje izvcsna pravilnost u eksploataciji, a katkada i neki propisi o pošumljavanju čistina. U novije vreme dugoročni ugovori malo dolaze do izražaja i to 154 |