DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 50 <-- 50 --> PDF |
Razvoj biljaka nastalih sjetvom bio je vrlo različit gledom na način obrade. Ovim istraživanjima pokazalo se da je u t o p 1 o j aridnoj klimi mortalitet biljaka bio najmanji na tlu koje je u cijelom svom površinskom sloju bilo ip 1 i t k o obrađeno . Mnogo više biljaka uginulo je na lokalno obrađenom terenu. Na osnovu dobivenih rezultata došao je autor do zaključka da u toplo j aridnoj klimi — tj. klimi podzone Lauretuma, gdje su značajne duge ljetne suše — treba vršiti pošumljavanja sjetvom uz prethodnu obradu čitavog površinskog s 1 o j a, jer se kod takvog rada održi na životu najviše biljaka. Tamo gdje je perio d suše kraći , te gdje proljetne kiše padaju do kasno, isušivanje terena počinje kasnije. Na takovim terenima bolje uspijevaju kulture na duboko obrađenoj zemlji. U umjerenoj ili hladnoj zoni Lauretuma, gdje su proljetne i jesenske kiše obilnije, pokazala se potpun a površinska obrada manj e prikladnom za ovu svrhu nego lokaln a obrada (terase, jamice). Spomenuti zaključci odnose se na sjetvu sjemena onih vrsta koje imaju žilu srčanicu. Kod pošumljavanja sadnjom dolazi u obzir obrada pravljenjem terasa ili još češće kopanjem jamica. Tamo gdje na terasama postoji opasnost od korova (radi veće vlage), bolje je obaviti sadnju u jamicama. Ako je teren jače nagnut, vrše se i u toploj aridnoj klimi pošumljavanja na terasama. Ako nagib nije odveć velik, mogu se praviti terase tako da razmaci između njih budu što veći (IO1—15 i više m), a međuprostore) obrađivati na cijelom površinskom sloju. Dr. Milan Anić. MILAN TURKOVIC: QUERCUS — OAK — HRAST. ŠUME I HRASTOVI. Sušak 1939. Pod ovim naslovom izašla je ove jeseni knjiga počasnog predsjednika našega Udruženja g. Milana baruna Turkovića, u kojoj autor obraduje »jedan od najzanimivijih dijelova šumskog bilinstva, hrast, kao i sve što je s njim u uskoj vezi«. Svrha je djelu, »da što intenzivnije potakne interes šumara-stručnjaka, da se više specijaliziraju za hrastovinu i njezine varijetete«. Pri sastavu djela autor se je poslužio obilnom literaturom, koju navodi na početku djela. Djelo je izdano u formi vrlo ukusne brošure na 150 stranica oktavnog formata i sadrži znataj broj lijepih ilustracija, koje naročito prikazuju karakteristike raznih varijeteta hrasta. Sadržaj mu je u glavnom ovaj: Spisak i opis hrastova u Hrvatskoj i Slavoniji, hrastovi lužnjaci po Vukotinoviću, hrastovi lužnjaci po Ettingeru, hrastovi gornjaci, kitnjaci sa sjedivim žirom po Vukotinoviću, hrastovi gornjaci sa plodom stapkastim po Vukotinoviću, hrastovi maljavi sa stapkastim žirom po Vukotinoviću, hrastovi kitnjaci po Ettingeru, hrastovi maljavi sa sjedivim žirom po Vukotinoviću, hrastovi maljavi po Ettingeru, hrastovi cerovci po Ettingeru, hrastovi zimzeleni po Ettingeru, ostali evropejski hrastovi. Autor se tu ne zadržava samo na pitanju morfološkom, već obraduje naše hrastove i sa gledišta ekonomsko-političkog. Usput tretira i razna druga pitanja šumskogospodarske naravi, poglavito statistička i šu-mskojpolitička, i to ne samo za područje naše države, već i za područja ostalih evropejskih i vanevropejskih zemalja. Uredništvo. ING. SVETOZAR V. NOVAKOVIĆ: SPREČIMO POPLAVE POŠUMLJAVANJEM. Niš 1939. Stigla nam je nedavno i druga jedna aktuclna brošura o potrebama našega šumarstva, kojoj je svrha više propagandistička i ima za cilj sprečavanje poplava putem pošumljavanja. U uvodu autor ističe, da je potrebno produžiti regulisanje bujica 720 |