DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 50     <-- 50 -->        PDF

Razvoj biljaka nastalih sjetvom bio je vrlo različit gledom na način obrade.
Ovim istraživanjima pokazalo se da je u t o p 1 o j aridnoj klimi mortalitet
biljaka bio najmanji na tlu koje je u cijelom svom površinskom sloju
bilo ip 1 i t k o obrađeno . Mnogo više biljaka uginulo je na lokalno obrađenom
terenu.


Na osnovu dobivenih rezultata došao je autor do zaključka da u toplo j
aridnoj klimi — tj. klimi podzone Lauretuma, gdje su značajne duge
ljetne suše — treba vršiti pošumljavanja sjetvom uz prethodnu obradu
čitavog površinskog s 1 o j a, jer se kod takvog rada održi na životu najviše
biljaka. Tamo gdje je perio d suše kraći , te gdje proljetne kiše padaju do kasno,
isušivanje terena počinje kasnije. Na takovim terenima bolje uspijevaju kulture na
duboko obrađenoj zemlji. U umjerenoj ili hladnoj zoni Lauretuma,
gdje su proljetne i jesenske kiše obilnije, pokazala se potpun a površinska obrada
manj e prikladnom za ovu svrhu nego lokaln a obrada (terase, jamice).


Spomenuti zaključci odnose se na sjetvu sjemena onih vrsta koje imaju žilu
srčanicu. Kod pošumljavanja sadnjom dolazi u obzir obrada pravljenjem terasa ili još
češće kopanjem jamica. Tamo gdje na terasama postoji opasnost od korova (radi
veće vlage), bolje je obaviti sadnju u jamicama.


Ako je teren jače nagnut, vrše se i u toploj aridnoj klimi pošumljavanja na
terasama. Ako nagib nije odveć velik, mogu se praviti terase tako da razmaci između
njih budu što veći (IO1—15 i više m), a međuprostore) obrađivati na cijelom površinskom
sloju.


Dr. Milan Anić.


MILAN TURKOVIC: QUERCUS — OAK — HRAST. ŠUME I HRASTOVI.


Sušak 1939.


Pod ovim naslovom izašla je ove jeseni knjiga počasnog predsjednika našega
Udruženja g. Milana baruna Turkovića, u kojoj autor obraduje »jedan od najzanimivijih
dijelova šumskog bilinstva, hrast, kao i sve što je s njim u uskoj vezi«. Svrha
je djelu, »da što intenzivnije potakne interes šumara-stručnjaka, da se više specijaliziraju
za hrastovinu i njezine varijetete«. Pri sastavu djela autor se je poslužio
obilnom literaturom, koju navodi na početku djela. Djelo je izdano u formi vrlo ukusne
brošure na 150 stranica oktavnog formata i sadrži znataj broj lijepih ilustracija, koje
naročito prikazuju karakteristike raznih varijeteta hrasta. Sadržaj mu je u glavnom
ovaj: Spisak i opis hrastova u Hrvatskoj i Slavoniji, hrastovi lužnjaci po Vukotinoviću,
hrastovi lužnjaci po Ettingeru, hrastovi gornjaci, kitnjaci sa sjedivim žirom po Vukotinoviću,
hrastovi gornjaci sa plodom stapkastim po Vukotinoviću, hrastovi maljavi
sa stapkastim žirom po Vukotinoviću, hrastovi kitnjaci po Ettingeru, hrastovi maljavi
sa sjedivim žirom po Vukotinoviću, hrastovi maljavi po Ettingeru, hrastovi cerovci
po Ettingeru, hrastovi zimzeleni po Ettingeru, ostali evropejski hrastovi.


Autor se tu ne zadržava samo na pitanju morfološkom, već obraduje naše hrastove
i sa gledišta ekonomsko-političkog. Usput tretira i razna druga pitanja šumskogospodarske
naravi, poglavito statistička i šu-mskojpolitička, i to ne samo za područje
naše države, već i za područja ostalih evropejskih i vanevropejskih zemalja.


Uredništvo.


ING. SVETOZAR V. NOVAKOVIĆ: SPREČIMO POPLAVE POŠUMLJAVANJEM.


Niš 1939.


Stigla nam je nedavno i druga jedna aktuclna brošura o potrebama našega
šumarstva, kojoj je svrha više propagandistička i ima za cilj sprečavanje poplava
putem pošumljavanja. U uvodu autor ističe, da je potrebno produžiti regulisanje bujica


720