DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 49 <-- 49 --> PDF |
uzimano je od proljeća do jeseni više uzoraka tla u dubinama od 0—10, 25—35, 45—55 om, te ispitivan stupanj vlažnosti tla, kao i kapacitet tla za vodu u uteznim i volumnim procentima. Kod toga se služio autor aparaturom od B u r g e r a. Pokusna ploha I nalazila se u Monte Pellegrino kod Palerma u Siciliji. Visina 450 m. Ekspozicija SW. Podloga: dolomiti i kompaktni vapnenei pokriti više manje crljeriicom. Klima: topla podzona Lauretuma. Suša: svibanj—kolovoz. Godišnje oborine ca 500´—700; mm. Jedan dio plohe oibrađen je na čitavoj površini, drugi kopanjem jamica, a treći pravljenjem terasa. Ploha II nalazila se u Bacino dell´ Oreto kod Palerma. Visina 400´—450 m. Nagib 30—40%. Podloga: kompaktni triadični vapnenci pokriti erljenieom. Klima: topla podzona Lauretuma. Oborine ca 1000 m. Spontana flora: Calycotome spinosa, Rosmarinus off. i dr. Obrada kao kod plohe I. Ploha III nalazila se u Monte Morello kod Firenze. Visina 600—650 m. Ekspozicija SW. Podloga: lapori s glinenastim škriljevcima, koji su pokriti ilovastom zemljom, u kojoj ima mnogo kršja. Klima: prelazno područje Lauretuma i Castanetuma, ali bliže Lauretumu. Oborine preko 1000 mm. Suša: srpanj—kolovoz. Spontana flora: Ononis spinosa, Spartium junceum, Ouercus pubescens i dr. Ploha je obrađena dijelom na čitavoj površini, a dijelom pravljenjem većih ili manjih terasa i terasica. Ploha IV nalazila se u Val d´Orcia u Sieni. Tlo ilovasto. Klima: hladna podzona Lauretuma. Oborine 6001—700 mm. Suša: srpanj—kolovoz. Proljeće suho. Spontana flora: Juniperus communis, Inula viscosa, u blizini mediteranska makija s crnikom. Nagib 18—20%. Obrada kao i kod plohe IH. Ploha V nalazila se također u Val d´ Orcia. Visina 600´—650 m. Ekspozicija NE. Podloga: duboka ilovača s ponešto kamena. Klima: prelazno područje Lauretuma i Castanetuma. Oborine oko 1000 mm. Suša: 2—3 mjeseca. Spontana flora: Quercus pubescens, Spartium junceum, Inula viscosa i dr. Obrada kao kod plohe III i IV. Iz rezultata ispitivanih uzoraka tala vidi se da je u područj u topl e aridne klime u toku ljeta tlo bilo vlažn ije na plohama, gdje je teren na površini posve obrađen, nego gdje je obrađen pravljenjem terasa ili ko panjem jamica. Općenito uzeto, bolj e rezultat e u pogledu sadržaja vlage u tlu dali su tereni obrađeni na c i j e lo j površini, nego tereni obrađeni mje stimično (terase, jamice). Kapacitet tla za vodu bio je veći kod uzoraka na terasama i jamicama, nego kod uzoraka sa terena koji je obrađen na cijeloj površini. Na obrađenom tlu kapacitet tla za vodu bio je veći nego na obrađenom tlu. Sadržaj vlage na lokalno obrađenom terenu bio je znatno veći nego na uopće neobrađenom terenu. Ako teren između terasa nije nikako obrađivan, terase sadrže više vlage, nego ako je takav teren obrađivan. Obrada tla između pojedinih terasa ima prema tomu utjecaja na vlagu tla na terasama. Količina vlage tla na terasama povećava se od vanjskog prema nutarnjem rubu. Radi toga je redovno na vanjskom rubu bio mortalitet biljaka najveći. Posve obrađena površina apsorbira veliku količinu oborina. Sa nje ne otječe ništa vode sve dok se obrađeni sloj dobro ne napije. Kod obrade pravljenjem terasa apsorpcija vode lokalizira se na terase. Usto sa terasa često se gubi jedan dio vode ishlapom; terase su obično nagnute prema brijegu, te se u nutarnjem njihovom dijelu skuplja oborinska voda, od koje odatle jedan dio ishlapi. Plićom obradom cijelog površinskog sloja omogućuje se da oborine na čitavom obrađenom prostoru protajavaju u tlo, a osim toga u tome se slučaju lako dovodi vodi kapilarama sve do blizine površine. To je vrlo važno za biljčice u prvoj mladosti, dok im je korijenje još kratko. 719 |