DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 45 <-- 45 --> PDF |
Marko vić ing. Dragoljub, čin. pripravnik 8 pol. grupe kod sreskog načelstva u Zenici k sreskom načelstvu u Biogradu n/M. Postavljeni su: T e o f i 1 o v i ć inž. M i o d r a g, šum. pristav 8 grupe kod Šumske uprave u Golupcu. Unapređeni su: Z a č i r a n i . Luka, za tehnič. inspektora 5 grupe kod Šumarskog odsjeka Kr. banske uprave na Cetinju. M i 1 j u š inž. Nikola , za direktora šuma 3 pol. grupe 2 stepena kod Direkcije šuma u Banjaluci. Umirovljeni su: Urba s inž. Janko , viši šumarski savjetnik 4 grupe kod Banske uprave Dravske banovine u Ljubljani; Milan o vi ć Blažo , tehnički inspektor 5 grupe kod šum. odsjeka Kr. Banske uprave na Cetinju; B u r ii i k Rafael , ipodšumar I kl. 7 grupe kod sreskog načelstva u Litiji. KNJIŽEVNOST DR. STJ. HORVATIĆ: PREGLED VEGETACIJE OTOKA RABA SA GLEDIŠTA BILJNE SOCIOLOGIJE. Zagreb 1939. Izd. Jug. akademija znanosti i umjetnosti u Zagrebu: Prirodoslovna istraživanja, sv. 22; str. 96. U ovoj studiji prikazani su rezultati autorovih istraživanja vegetacije otoka Raba. God. 1927 prikazao je autor floru i vegetaciju otoka Plavnika (Acta Bot. inst., Zagreb), a 1934 floru i vegetaciju otoka Paga (Prirod, istraž. Jug. akad., Zagreb, sv. 19). Posljednjih godina istražuje u istome pogledu otok Krk. Kad to bude završeno, imat ćemo obrađeno s fitosooiološkog gledišta gotovo sve otočje Hrvatskog Primorja. Istraživanja vegetacije otoka Raba i Paga zaslužuju naročit interes. Njima je. autor pokazao, da je na Pagu vrlo dobro, a na Rabu slabo razvijena vegetacija vlažnih livada, košanica, te halofina vegetacija niskih poplavnih obala. Na Rabu je razmjerno dobro, a na Pagu slabo sačuvana prvobitna šumska vegetacija crnike (Quercus ilex). Studija je razdijeljena na dva dijela. U prvome dijelu prikazane su s biljnosociološkog gledišta vegetacijske jedinice. U drugom dijelu ukratko je opisana cjelokupna vegetacija pojedinih predjela otoka Raba, te provedena u tome pogledu kratka usporedba s otokom Pagom. Glavne vegetacijske jedinice otoka Raba razdijelio je autor i opisao u 20 asocijacija i S´ubasocijacija, koje pripadaju u 16 sveza i 12 redova. Nas ovdje specijalno interesuje prikaz šuma, jer je na otoku Rabu šumska vegetacija razmjerno dosta rasprostranjena, a osim toga ona je obzirom na floristički sastav vrlo dobro razvijena. Prema autoru cjelokupna današnj a vegetacija šuma i šikara (makija) na otoku Rabu pripada isključivo svezi Quer´ c io n i Lie i 3 (Br.nBl. 1936) iz reda Q u e r c e t a 1 i a i 1 i c i s (Br.-Bl. 1936). Autor je ustanovio da zadruga hrasta crnike na otoku Rabu pokazuje najbližu srodnost s asocijacijom, koju je Braun-BIanque t utvrdio u Zapadnom Medi 715 |