DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 40 <-- 40 --> PDF |
U zajedničkoj obnovljenoj jugoslavenskoj državi, u punoj slobodi il međusobnoj bratskoj ravnopravnosti il plemenitoj utakmici izvršiti će se sama po sebi i! mimo zakona, a samo prema sposobnosti i vrednoći, valjana podjela rada u svim granama našega gospodarskoga života. Tko u čemu zna bolje, rodilo mu polje, sa kojega ćemo svi u slozi i bratstvu jednako il zadovoljno uživati! plodove svoga truda. Radeći na uređenju i unapređenju šumarstva Hrvatske raditi ćemo na uređenju il unapređenju šumarstva čitave naše države. RESUME. Quelques reflexions ayant pour objet rimminente reorganisation de l´administration et de la politique forestieres dans la nouvelLe (autonome) Banovine de Croatie. SAOPĆENJA PROPAGANDA ŠUMARSTVA. JEDNA PAŽNJE VRIJEDNA PUBLIKACIJA. Potrebe današnjice, a još više budućnosti, nameću nam dužnost najhitnije radikalne intervencije ili niza intervencija ne samo na području produkcije drveta nego i u oblasti potrošnje drveta, dakle počam od sjetve drveta pa do njegove konačne upotrebe. To znači niz radikalnih reformi u našem šumarstvu, što će biti predmet posebne rasprave, a s ciljem da se zacrtaju putevi našeg šumarstva uz maksimalno iskorišćavanje primljenih prirodnih dobara. Prilog tome je i svezak V i VI iz 1938. god. časopisa »Zaštitnik«, inače glasila »Društva za zaštitu životinja i raslinja«.1 Ovim sveskom svog glasnika društvo je mnogo zadužilo naše šumarstvo, a šumarska je propaganda, nakon stanke od 2—3 godine dobila opet nov potstrek i novu obradu propagandnog materijala, koja u svakom slučaju nije ni laka. Dvadeset i dva članka nadopunjuju 44 slike i mnoštvo uzrečica. Nakon uvoda predsjednika društva V. Lazarevića, Ing. A. Ružić u kratkim potezima prikazao je šumovitost Jugoslavije. Izlaganje je upotpunjeno preglednom kartom šumovitosti Jugoslavije i to prema prijašnjim političkim oblastima, što svakako daje približniju sliku, nego li bi bila slika šumovitosti po banovinama. Na kraju članka aoitor je označio i nekoliko naših najaktuelnijih šumarskih problema. Saradnjom inžinjera P. Ostojića, Simunovića, Rosica, Bogičevića, Pećine, Ehma i Dra Pipana obrađena je zaštita šuma i prirode od ljudi, požara i ostalih elementarnih nepogoda, pošumljavanje kao i zaštita divljači. Svakako je interesantan prikaz o uređenju šuma, u kojem je autor (Ing. P. Ostojić) uspio svrhu uređivanja sažeti u nekoliko rečenica: »...Svrha uređivanja šuma bila ibi: 1) da se sa što većom sigurnošću prikaže stanje šume u doba uređivanja, da se znade čega u šumi ima, 2) da se odredi etat t. j . koliko se može u šumi posjeći drvne mase, kada, u kojem vremenu i na kojem mjestu, 3) da se odrede smjernice budućeg gospodarenja, 4) da se na tim temeljima propišu sve mjere za racionalno i trajno iskorišćavanje i obnovu sastojina.« 1 Uredništvo i uprava: Beograd, Kralja Aleksandra ul. 40. God. pretplata 40 din. 710 |
ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Za područje gdje ima crnoborovih šuma, dobro je došao i članak Ing. H. Ehma o smolarenju borovih šuma, jer smolarenje, u koliko ne daje vlasniku šume pažnje vrijedan prihod, daje zaradu mjesnom žiteljstvu, koja je zarada u predjelima crnoborovih šuma i neophodno potrebna. To isto važi i za prikaz o gljivama, na kojem je surađivao i J. Šugh. Dvije konstatacije u ovoj publikaciji valja podvući: U prvom redu gledom na naše bogatstvo u šumama dobro je podvučeno, da smo »rđavo ubedeni, da imamo šume u izobilju«; druga je konstatacija, da kod nas još nema onog straha pred oskudicom drveta, koji je u raznim zemljama blagotvorno djelovao na čuvanje i podizanje šume (u članku »Koristi od šume« str. 7.). Istu misao iznio je i Ing. Ružić (str. ..) braneći se »prevelikog pesimizma«, ali samo u toliko u koliko »odmah pristupimo ... najintenzivnijem provođenju gornjeg programa, odnosno zakona o šumama«. Zatim valja podvući najaktuelniji problem bosanskog šumarstva odnosno uređenje servitutnih prava (mera i baltalika) u državnim šumama, a naglašenom po Ing. Ružicu. To uređenje iznosi utor među glavnim zadaćama našeg šumarstva (str. 6.), jer »uređenje i otkup servituta u Bosni životno je pitanje za tamošnje šume neposredno, a za narod posredno« (str. 50.), a »što brži otkup (uređenje) službenosti u vezi sa strogim provođenjem zakona još jedino mogu da spase negdašnje bogate bosanske šume« (str. 49.). A na koji način da se izvrši uređenje servituta, lako ćemo zaključiti iz usporedbi šumskih šteta u zajedničkim šumama (imovnih općina, zemljišnih zajednica, bosanskih šuma) i privatnih. Tako na pr. banjalučka Direkcija drž. šuma u 1938. god. iskazuje presuđenih šteta za 17,133.828 din., a naplaćenih svega 85.824,80 din. Ljubljanska Direkcija imala je na 923 din. zaduženja, a 1.948 din. naplate. Ili dok tri sreza karlovačke referade iskazuju 4.000 ŠK prijava, dotle dva susjedna slovenačka sreza iskazala su iste god. 395 narudžbi za preko 3,000.000 biljki unaprijed plaćenih. Pa i ing. A. Perušić2 naglašava, da su u Lici male šumske parcele seljačkog privatnog posjeda (t. zv. gajići) vrlo dobro sačuvane, a da ima i slučajeva da pojedinci (i zaseoci) iz vlastite pobude čuvaju šumu, koja se nalazi povrh njihovog zaseoka ili posjeda. Analogna je pojava i u Bosni. Brojne slike čine publikaciju privlačivom, a uzrečice daju kratke pouke, koje se lako pamte. Ing. O. Piškorić. IZ UDRUŽENJA UPLATA ČLANARINE REDOVITIH ČLANOVA U MJESECU LISTOPADU G. 1939. Babić Vladimir, Zagreb Din. 60.— za I. polg. 1939; Bula M. Konstantin, Đurđenovac Din. 25.— za 4/4 god. 1939; Dumendžić Adolf, Zagreb Din. 50.— za I. polg. 1934; Heim Jovan, Oriovac Din. 100.— za god. 1940; Jozić Josip, Bjelovar Din. 100.— za god. 1939; Oraš Igo, Split Din. 100.— za god. 1939; Stivičević Nikola, Zagreb Din. 550.— od god. 1934/2—1939; Štiglmajer Gustav, Brinje Din. 50.— za .. polg. 1939; Vučković Dušan, Cetinje Din. 1O0.— za god. 1939; Petrak Jure, Zagreb Din. 100.— za god. 1938; Bestal Vilim, Zagreb Din. 100.— za god. 1939. Uplata članarine sa područja podružnice Beograd. Belanović Sava, Srem. Mitrovica Din. 100.— za god. 1939; Gradojević Dr. M. Zemun, Din. 18.— (od-honorara); 2 Ing. A. Perušić : »Oko kreiranja ličke imovne općine« (»Šumarski list« br. 6. iz 1939. god.). 711 |